Konkurs za kooperante Karla del Ponte je pro�le nedelje Vladu Srbije, posle sastanka sa Zoranom �in�i�em i saradnicima, proizvela u najva�nijeg partnera Ha�kog tribunala u regionu. �ta to zna�i? Autor: �eljko Cvijanovi� Posle posete Karle del Ponte Beogradu, Vlada Srbije, ili bar njen ve�i deo, uvereni su da imaju prijatelja u Hagu. Za po�etak, Hag je Beogradu dao deo svojih nalaza o finansijskim transakcijama Slobodana Milo�evi�a, a u Beograd je iz Haga pu�tena Biljana Plav�i� da na slobodi �eka svoje februarsko su�enje i da nadoknadi broj biv�ih predsednika u srpskoj prestonici, ozbiljno naru�en krajem juna. Istina, Del Ponte je rekla da �privremeno osloba�anje Biljane Plav�i� nije nagrada�. - Ona je po�tovala propise koji kooperativnim optu�enicima omogu�avaju bolje uslove za odbranu - rekla je glavni tu�ilac iz Haga, i poslala �iv primerak u Beograd, koji bi trebalo da otvori konkurs za �kooperativne optu�enike�. Naravno, time se ustupci iz Haga ne iscrpljuju: najavljena je mogu�nost da �e delu �ni�ih� ha�kih optu�enika biti su�eno u Beogradu iako nikakav konkretan dogovor o tome nije napravljen. Osim toga, Del Ponteova ne�e slabiti vladu Zorana �in�i�a svojim svakodnevnim izjavama i saop�tenjima u kojima se Beogradu na nos nabijaju razna optu�eni�ka imena koja Hag tra�i, nego �e vladi biti prepu�teno da sama organizuje dinamiku izru�enja i saradnje. Toliko u Hagu iznosi �in�i�ev leto�nji kredit, kada se svojski potrudio da uprili�i susret Slobodana Milo�evi�a i Karle del Ponte u Sheveningenu. Del Ponteova je, sa svoje strane, Vladu Srbije proizvela u najva�nijeg partnera Trbunala u regionu. �ta to zna�i? Ha�ki tribunal jedina je svetska institucija koja Srbiju i Republiku Srpsku tretira kao integralnu teritoriju. Razlozi, naravno, nisu politi�ki nego pragmati�ni, tako da �e �in�i� morati ne samo da nastavi sa izru�enjima jugoslovenskih dr�avljana nego i da zatvori granicu prema Republici Srpskoj za tamo�nje ha�ke optu�enike koji izmi�u poterama Sfora be�e�i u Srbiju. Na kraju, �in�i� je na sebe �u na�elu� prihvatio i obavezu da, osim �to je izru�io Milo�evi�a, pomogne i po op�tem uverenju tanu�nu optu�nicu protiv biv�eg jugoslovenskog predsednika. To zna�i da bi vlast u Beogradu trebalo da za ha�ke istra�itelje obezbedi pristup poverljivim arhivama u Srbiji i da im omogu�i kontakt sa svedocima ratnih zlo�ina umesto, kao �to se sada, sa svedocima dovijaju oslanjaju�i se na ma�tu i dovitljivost, dok im je od dokumentacije dostupna jedino Narodna biblioteka u Beogradu. Sve te obaveze za koje �in�i�, istina, nije rekao izri�ito ne ali ni izri�ito da za njega ne�e biti mali posao, jer �e saradnjom sa Hagom ugroziti svoju ionako neveliku popularnost kod ku�e, koja �e ga dodatno oslabiti protiv njegovog glavnog rivala Ko�tunice. Ali ha�ka pri�a mogla bi biti i definitivno �in�i�evo opredeljenje na unutra�njem planu: ako krene u sve to, �in�i� �e svoj beznade�ni manjak popularnosti u zemlji kompenzovati podr�kom Zapada, kome nastoji da se preko Haga nametne za nezamenjivog partnera u Beogradu. Ako se tako dogodi, Karli del Ponte moglo bi da pripadne priznanje da je Zapadu definitivno otkrila �in�i�a ne kao po�eljnu ve� kao nezamenjivu pojavu, iako je te�ko verovati da u Beogradu godinu dana posle Milo�evi�a mo�e da bude i�ega i ikoga �bez alternative�. Zato Karla del Ponte i �in�i� pro�le nedelje, po obostranom priznanju, nisu gubili vreme na pregovore o pojedinostima, koliko su dogovarali strategiju me�usobne saradnje. Odatle je glavna tu�iteljka na konferenciji za �tampu u Beogradu u utorak rekla da je za nju najva�nije da je to njena redovna poseta srpskoj prestonici i da �e takvih poseta biti jo� mnogo. - Brzina na�eg uklju�enja u demokratsku Evropu zavisi od na�e spremnosti da odlu�no raskrstimo sa onima koji su �inili ratne zlo�ine - obe�avaju�e je saop�tio �in�i� posle susreta sa glavnim tu�iocem. To, me�utim, �to Del Ponteova neko vreme ne�e insistirati na pojedina�nim izru�enjima ne zna�i da �e odnos Beograda prema Hagu biti le�eran. Prema neformalnim nagove�tajima iz Vlade Srbije, izru�enja bi mogla da budu nastavljena ve� krajem ovog ili po�etkom idu�eg meseca. Iako ni �in�i� ni Karla del Ponte nisu pominjali imena onih koji �e biti izru�eni, premijer je, dan po�to je ona otputovala iz Beograda, prilikom posete Zrenjaninu rekao da mu je rekla da postoji �pet imena koja su navedena kao najva�niji kandidati za Hag�. �in�i� je dodao da postoji jo� deset imena, ali da on ne zna o kome se ta�no radi. Ali postoje nezvani�ne informacije iz Vlade Srbije prema kojima bi u prvoj grupi izru�enih trebalo da se na�e vukovarska trojka oficira nekada�nje JNA - Mile Mrk�i�, Miroslav Radi� i Veselin �ljivan�anin. Njih trojica, ili bar poslednji od njih, mogli bi �in�i�u da pomognu da u celoj stvari oduzme Ko�tunici �ha�ku nevinost�, budu�i da se izru�enje �ljivan�anina kao aktivnog vojnika nalazi u nadle�nosti saveznog predsednika. Osim njih trojice, portparol Karle del Ponte Florens Artman je kao veoma va�ne optu�enike najavila predsednika Srbije Milana Milutinovi�a i generala Ratka Mladi�a, ratnog komandanta vojske bosanskih Srba, optu�enog za genocid u Srebrenici 1995. godine. Milutinovi� je u Hagu ocenjen kao veoma va�an optu�enik, jer bi mogao da bude svedok optu�be protiv Milo�evi�a. To je i bio razlog, tvrde izvori �Blic Newsa� u Vladi Srbije, za�to su istra�itelji beogradske kancelarije Tribunala ve� imali kontakte sa Milutinovi�em i generalom Dragoljubom Ojdani�em, koji su �ozbiljno uzeli u obzir mogu�nost predaje u Hag i svedo�enja protiv Milo�evi�a�. Me�utim, i jedan i drugi su se, kad je u pitanju predaja, pokazali kolebljivim, tako da u Hagu pretpostavljaju da bi ih odlazak u Sheveningen pomogao u odluci da sara�uju. Kao jo� jedan od mogu�ih svedoka protiv Milo�evi�a pominje se i potpredsednik vlade Mom�ilo Peri�i�, na�elnik General�taba 1993-1998. koji, bar javno, nema status optu�enika. Ali njegovo opredeljivanje za �in�i�a u duelu sa Ko�tunicom, sa kojim se dru�io privatno i kome se pre dve godine obratio za pomo� kada je formirao svoju stranku, u vladi se tuma�i strahom od Haga, koga zanima u�e��e VJ u ratnim operacijama u Bosni. Iako je Florens Artman uo�i dolaska u Beograd insistirala da Milutinovi� mora u Hag i da ga pred tim sudom ne �titi predsedni�ki imunitet, Del Ponteova kod �in�i�a ipak nije posebno insistirala na Milutinovi�evom izru�enju. Ona je prihvatila �in�i�eve argumente da bi Milutinovi�evo izru�enje destabilizovalo vladu i mo�da �ak dovelo u pitanje dalju saradnju Beograda i Haga. Jer tada bi moralo do�i do raspisivanja predsedni�kih izbora u Srbiji, a sa njima i parlamentarnih. To bi vladu pogodilo mnogo te�e nego namera Velje Ili�a da postane predsednik Srbije. Pa, ipak, u Vladi Srbije ne misle da je glavna ambicija poslednje balkanske turneje Del Ponteove bilo izru�enje optu�enih, naravno ako se u celoj pri�i nakratko zaborave Karad�i� i Mladi�. Njen glavni cilj su dokazi za optu�nicu protiv Milo�evi�a, zbog �ega je u Beogradu zahtevala pristup tajnim arhivama srpske policije i jugoslovenske vojske. �in�i� je, tvrdi izvor �Blic Newsa�, u na�elu pristao na to, ali je i izrazio strahovanje da bi ulazak u arhive mogao da pro�iri krug optu�enih. Zato je pri�u o arhivama iskoristio za zahtev da ve�i deo optu�enih u Hagu odgovara pred srpskim pravosu�em. Onako, me�utim, kako je obe�ao pristup arhivama (na�elno), tako je na�elno i dobio pristanak Karle del Ponte za su�enja u Beogradu. - Bili bismo zadovoljni ako bi nacionalni sudovi mogli da preuzmu neke od ovih istraga i o tome smo danas pri�ali generalno i tek �emo razgovarati o detaljima - rekla je Del Ponteova. Jedina tamna ta�ka beogradskog susreta ticala se raspitivanja Karle del Ponte za Mladi�a, koji je, uz Karad�i�a, najtra�eniji ha�ki optu�enik. Zato je ona saop�tila �in�i�u da Tribunal raspola�e informacijom da se Mladi� stalno ili povremeno nalazi u Beogradu. Srpski premijer se pozvao na informacije svoje policije koje govore da Mladi� nije u Srbiji. Ali i obe�ao je da �e ratni komandant vojske bosanskih Srba biti uhap�en i isporu�en ukoliko se na�e na teritoriji Srbije. - Sforu je te�ko da uhapsi Karad�i�a i Mladi�a, jer oni povremeno dolaze u Bosnu i tu kratko borave - rekao je pro�le nedelje u Sarajevu portparol multinacionalnih snaga u BiH Daril Morel. On je tako potvrdio sumnju Tribunala da se Karad�i� i Mladi� makar povremeno nalaze na teritoriji Srbije. Mladi� i Karad�i� zato su bili razlog da Del Ponteova zahteva od �in�i�a pomo� pri njihovom hap�enju, obja�njavaju�i da hap�enju optu�enih mora dati regionalni, a ne dr�avni pristup. Njoj se sa tim hap�enjima veoma �uri, tim pre �to raspolo�ive informacije govore da se dvojica najtra�enijih optu�enika kriju na planinskim terenima isto�ne Bosne, koje �e uskoro da zaveje sneg i koji �e sve do prole�a biti te�ko prohodni za potere. �in�i�, �ini se, ne be�i od hap�enja Mladi�a, ali ne �eli ni da javno preuzme tu obavezu. - On nije na� dr�avljanin i Vlada Srbije nije nadle�na za taj slu�aj - rekao je �in�i�. Njegov problem, me�utim, jeste Karad�i�eva i Mladi�eva popularnost u Srbiji, koja je u svakom slu�aju ve�a nego Milo�evi�eva, kada je bio izru�en, i kada su po�eli ozbiljni �in�i�evi problemi sa Ko�tunicom. Zato bi to hap�enje moglo da bude veoma rizi�no iako izvor �Blic Newsa� u Vladi ka�e da re�enje postoji: - Mladi�a bi bilo mogu�e uhapsiti, posle �ega bi tajno bio preba�en u Bosnu i po�to bi bilo saop�teno da je uhap�en tamo. Zato je �in�i� bio i iznena�en i povre�en po�to je Del Ponteova javno pomenula obavezu Vlade Srbije da uhapsi Mladi�a. Po�to je shvatila da je �preletela�, Karla del Ponte se korigovala dan kasnije u Sarajevu tvrde�i da se u Beogradu samo raspitivala o Mladi�u. Ho�e li takav prijateljski ton Haga prema Beogradu biti nastavljen, verovatno �e se znati ve� ove jeseni, kada put Sheveningena krenu prvi Srbi. Najve�a posledica svega toga, me�utim, mogla bi da bude slede�a: da posle toga �in�i� jo� vi�e bude favorit Zapada, a Ko�tunica jo� vi�e favorit bira�a. Politi�ka scena time bi bila pocepana na dve grupe u kojoj svaka grupa ima ne�to od onoga bez �ega ona druga ne mo�e da pre�ivi. Koga sve od Beograda tra�i Hag Ime: pukovnik Veselin �ljivan�anin Funkcija: oficir VJ Optu�nica: zlo�ini u Vukovaru Ime: general Mile Mrk�i� Funkcija: komandant Vojske Krajine (biv�i) Optu�nica: zlo�ini u Vukovaru Ime: kapetan Miroslav Radi� Funkcija: komandir vojne policije (biv�i) Optu�nica: zlo�ini u Vukovaru Ime: Milan Milutinovi� Funkcija: predsednik Srbije Optu�nica: zlo�ini na Kosovu Ime: Nikola �ainovi� Funkcija: potpredsednik savezne vlade (biv�i) Optu�nica: zlo�ini na Kosovu Ime: general Dragoljub Ojdani� Funkcija: ministar odbrane (biv�i) Optu�nica: zlo�ini na Kosovu Ime: Vlajko Stojiljkovi� Funkcija: ministar policije (biv�i) Optu�nica: zlo�ini na Kosovu Ime: Radovan Karad�i� Funkcija: predsednik RS (biv�i) Optu�nica: zlo�ini u Srebrenici i Sarajevu Ime: general Ratko Mladi� Funkcija: komandant G� Vojske RS (biv�i) Optu�nica: zlo�ini u Srebrenici i Sarajevu Ime: Milan Luki� Funkcija: kom. paravojne jedinice u RS (biv�i) Optu�nica: zlo�ini u Vi�egradu Ime: Sredoje Luki� Funkcija: pripadnik paravojne jed. u RS (biv�i) Optu�nica: zlo�ini u Vi�egradu Jo� �etvorica oficira biv�e JNA sa tajnih optu�nica za bombardovanje Dubrovnika. Izvori �Blic Newsa� u Vladi Srbije tvrde da su dvojica od njih: general Pavle Strugar i kontradmiral Milan Zec http://blic.gates96.com/ NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
