Title: Message
 AKADEMIK ARBATOV O ISTUPANJU SAD IZ SPORAZUMA

24.9.2001.
12:29

MOZE LI SE ISTUPITI IZ SPORAZUMA O PRO A DA SE ON NE PREKRSI Georgij ARBATOV, akademik, pocasni direktor Instituta za SAD i Kanadu Ruske akademije nauka (Moskva, RIA “Novosti”)
 
U poslednje vreme zvanicni Vasington sve cesce daje izjave koje imaju za cilj da opravdaju njegovu nameru da razvije sistem nacionalne protivraketne odbrane (NPRO) i da “ozakoni” planirano istupanje iz Moskovskog sporazuma o PRO iz 1972. godine. Na primer, zamenik drzavnog sekretara SAD Dzon Bolton izjavio je nedavno u Moskvi da istupanje SAD iz Sporazuma o PRO ne znaci njegovo krsenje, vec predstavlja predvidjenu u tom Sporazumu meru prethodnog upoznavanja druge strane sa namerom o istupanju. “Ukoliko nam ne podje za rukom da se dogovorimo sa Rusijom, moracemo iskopristiti svoje pravo, fiksirano u Sporazumu, da istupimo iz istog ne krseci ga”, - kazao je Bolton. Sustina nove americke pozicije je sledeca: svojim istupanjem iz Sporazuma o PRO SAD ga ne krse ako blagovremeno (sest meseci unapred) upozori Rusiju o svojoj nameri. Da li je to tako? Formalno, jeste. Jer Sporazumom o PRO iz 1972. godine zaista je predvidjena mogucnost istupanja iz istog nakon porethodnog obavestenje o tome. Ali ako zena odlazi sa ljubavnikom od muza neskriveno, dakle, javno, prethodno upozorivsi supruga o svom odlasku, to ne znaci da se nije dogodila prevara. Ona je postala fakat, i od toga se nikud ne moze pobeci. Tako je i u slucaju sa PRO. Amerikanci su jednostavno resili da pribegnu pravu blagovremenog obavestavanja. Medjutim, to ne menja sustinu stvari. Sporazum je prekrsen. Upravo Sporazum, a ne procedura istupanja iz Sporazuma. Vasington specijalno mesa pojmove, akcentirajuci paznju samo na proceduru. Medjutim, stvar nije u proceduri, vec u samom dokumentu. I ako se moze sporiti o tome da li je posle istupanja SAD iz Sporazuma zadrzano slovo Sporazuma, nesporno je nesto drugo – duh i smisao Sporazuma iz 1972. godine ocigledno su prekrseni. Pre 29 godina Moskva i Vasington su shvatili da bez ogranicenja sredstava protivraketne odbrane oni ne mogu spreciti umnozavanje ofanzivnog naoruzanja, vec ce cak stimulisati njihov rast. Tada je i odluceno da se zakljuci Sporazum, kojim se ogranicavaju mogucnosti nacionalne PRO, kako bi se zaustavila trka u naoruzavanju sve novim i novim ofanzivnim naoruzanjem. Bila je to pravilna odluka, zasnovana na strategiji uzajamnog zadrzavanja. Svaka od strana ostala je ranjiva za udare druge strane i ta mogucnost obostranog garantovanog unistenja usled raketno-nuklearnog udara postala je osnova sistema strateske stabilnosti i na dugi niz godina je otklanjala opasnost od sukoba velikih drzava, koje su bile prinudjene da deluju maksimalno oprezno. Sada SAD zele da naruse uspostavljeni balans i da postanu superiorne. Zamisao je jednostavna. Ocigledna je zelja da se, stvorivsi NPRO, stvori i neprobojni antiraketni stit, tojest, da se SAD u potpunosti zastite od raketno-nuklearnog napada, a da pri tom zadrze za sebe mogucnost da nanesu razorni udarac po svakom protivniku. I mada Vasington govori o tome da se ovaj stit na stvara zbog opasnosti od takozvanih problematicnih zemalja, u koje SAD svrstavaju Iran, Irak i Severnu Koreju, jasno je da se radi o slomu strateske ravnoteze sa Rusijom i sticanja superiornosti upravo nad njom. Stvaranje NPRO predstavlja prvi korak na putu u pravcu svetske hegemonije, monopola na nove ofanzivne i odbrambene sisteme, cemu teze SAD. Iza tog koraka neizbezno ce uslediti i drugi. Imajuci u vidu tu cinjenicui da Rusija ni Kina ne mogu zanemariti taj ocigledni izazov i, nesumnjivo ce preduzeti uzvratne korake, realnost ce biti nova trka u naoruzavanju i svet ce se ponovo vratiti u vremena “hlandog rata”. O tome da Moskovski sporazum o PRO niz 1972. godine za SAD predstavlja smetnju u ostvarivanju njenih ambiicioznih planova, prilicno otvoreno je izjavio predsednik Dzordz Buss. Govoreci u Kraufordu – drzava Teksas – on je izjavio, da ce SAD istupiti iz Sporazuma o PRO kada budu smatrale da je to neophodno. “Ja samo znam da nam Sporazum smeta da uradimo ono sto je potrebno”, kazao je Buss. Moskva je spremna za pregovore sa Vasingtonom i ona ih vodi, pridrzavajuci se principijelnog stava da Sporazum o PRO treba da bude sacuvan. Osnovna paznja, po misljenju Moskve, treba da bude usmerena u pravcu smanjenja strateskog ofanzivnog naoruzanja, uz redukovanje broja nuklearnih bojevih glava do 1500 jedinica, stvaranje globalnog sistema kontrole nesirenja raketa i raketnih tehnologija, saradnja u oblasti regionalnih sistema nestrateske PRO. Tesko je kazati hoce li argumenti Rusije biti dovoljno ubedljivi za SAD. U svakom slucaju, jasno je da aktivna diplomatioja Moskve, njena argumentacija u korist ocuvanja Moskovskog sporazuma nailazi na siroko razumevanje u svetu, cak i medju evropskim saveznicima SAD, koji se prilicno hladno odnose prema krajnje opasnim zamislima Vasingtona. A to znaci da se moze uciniti ozbiljan uticaj na Belu kucu koji ce, ako ne primorati istu da se odrekne od planova stvaranja NPRO, a ono dovesti do odgadjanja njihove realizacije. Na Rusiji i SAD lezi posebna odgovornost za sudbinu sveta u XXI veku. Njihova je duznost da nadju put do sloge i uzjamanog razumevanja. Moskva, 24. septembra RIA “Novosti”
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================
EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email To: [EMAIL PROTECTED]
This email was sent to: [email protected]

T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================

Одговори путем е-поште