DOS na vlasti, godinu dana prakse Susret sa tihim besom naroda Za godinu dana Ko�tunica je od "�oveka kome se uvek mo�e pogledati u o�i" postao "neobave�ten", a �in�i� je, u istom roku, uspeo da povrati deo medijske pljuvke kojom ga je onomad okitio RTS Suzana Mili�i� Kada bi danas, nekim �udom, svi lideri DOS-a bili primorani da uglas otpevaju pro�logodi�nji revolucionarni hit "Spasi Srbiju iz ludnice, Ko�tunice!" verovatno bi, nakon natpevavanja, lekari imali pune ruke posla. Bilo bi onih koji su se zagrcnuli na poslednjoj re�i, onih koji su po�eli da mucaju ili su tekst zaboravili. Te�ko da bi se iko rado prisetio svog napuklog grla, septembra pro�le godine, kada se ovaj stih valjao Srbijom, re�enom da odbrani pobedu opozicije na izborima. Godinu dana nakon istorijskog prevrata u Srbiji, onog 24. septembra 2000. kada smo naivno poverovali da smo zauvek raskrstili s Milo�evi�em i svim "milo�evi�ima", najmanju �tetu pravi to �to su se koalicioni partneri pokarambasili pa, zarad prise�anja na oktobarsku revoluciju u Beogradu, ne bi vi�e zajedno ni pevali. Niko im nije ni predvi�ao dugotrajnu ljubav, a oni se nisu ni trudili da nas dr�e u ube�enju da �e sloga trajati doveka. Kada se, me�utim, njihova raspolu�enost upakuje u isti paket s �injenicom da su na �elu do temelja ruinirane zemlje, da su napravili nekoliko neoprostivih gre�aka svojom krivicom i da su se, zbog toga, sudarili s tihim besom naroda na �ije su strpljenje ra�unali - onda bilans prve godine bez Milo�evi�a u Srbiji ne izgleda nimalo ru�i�asto. Ljubav: "Nije nikada bilo ljubavi, bilo je samo �istog interesa, jer je tada svima bilo jasno da Milo�evi�a mo�e da pobedi samo Ko�tunica. Nisu oni njega izabrali zato �to ga vole." Ovako u o�ima Dejana Mihajlova iz Demokratske stranke Srbije, izgleda retrospektiva doba ljubavi u DOS-u. Nakon godinu dana, on ka�e: "To je ne�to �to niko ne zna da ceni." U ovoj jasnoj aluziji na neoborivi adut Vojislava Ko�tunice - njegovu popularnost - mogla bi se prona�i i skrivena poruka: da je do�lo vreme da se ta vrednost, "koju drugi ne znaju da cene", kona�no kapitalizuje. Akcije DSS-a, �to na saveznom �to na republi�kom nivou, po mnogima ukazuju na to. Politi�ki analiti�ari bi rekli da u takvom zahtevu nema ni�eg nezdravog. Javnost je, me�utim, suvi�e dugo bila �rtva podeljenog dru�tva da bi sada imala i najmanje razumevanja za bilo kakve obra�une. "Svi su isti", odmahnu�e ve�ina rukom, kada uo�i neku sli�nost s biv�ima, pove�avaju�i ve� veliko polje nezadovoljnih. Prva godina bez Milo�evi�a u Srbiji, bez obzira na to �to je takva odrednica ranije li�ila na neostvariv san, nije bila nimalo naivna. Ali, to se moglo i o�ekivati. Pitanje, zato, nije za�to nam je te�ko, ve� koliko smo sami krivi za to. Haga-vaga: Od pobede DOS-a na saveznim izborima u Srbiji su se naizmeni�no smenjivali turbulentni periodi, ispunjeni manje i vi�e vidljivim rizicima. Prvo nas je zadesio deja vu 1945. godine, nicali su krizni �tabovi i pojavljivali se neki samozvani komesari. Tresli smo se tri meseca u prelaznoj srpskoj vladi. Pro�li smo kroz republi�ke izbore, overili pobedu DOS-a, �ekali da se oni dogovore i formiraju vladu. Nekako pre�iveli pobunu albanskih ekstremista na jugu Srbije. Uhapsili Milo�evi�a, a ubrzo nakon toga i jo� neke visoke partijske i policijske funkcionere. Poslali Slobu u Hag, a odijum javnosti poku�ali da amortizujemo novcem dobijenim na Donatorskoj konferenciji. Krenuli s procesom privatizacije tako da su ministri jedva izvukli �ivu glavu s radni�kog protesta i tako �to je vest o samoubistvu otpu�tenog radnika Zastave zauvek ostala vezana za ono �to se ovde zove "strukturnim promenama privrede". Uleteli u prvi ozbiljni sukob unutar pobedni�ke koalicije i otvaranje fronta na liniji Ko�tunica-�in�i�. Do�iveli prvi veliki skandal nakon ubistva saradnika DB-a Momira Gavrilovi�a, koji nam je pokazao koliko moralne prljav�tine ima me�u nama. Dali svoj doprinos regionalnoj "duvanskoj aferi". Uporedo sa svim tim doga�ajima poku�ali da sprovodimo reforme i bar delimi�no postavimo temelje jednoj novoj Srbiji. Rezultat ovog poslednjeg je takav da se re� reforma zgadila i gra�anima i politi�arima, a da zbog njene pre�este upotrebe ve�ini nije ni jasno �ta ona treba da podrazumeva. �ak i najposve�eniji pobornici reformi danas upozoravaju na to da je strpljenje naroda na opasnoj ta�ki topljenja, a da su njihova o�ekivanja nerealno vezana za stvarno stanje. Mora da je kao grom iz vedra neba u glavama vode�ih politi�ara odjeknuo podatak Instituta G-17 da vi�e od 40 odsto gra�ana smatra da je njihova ekonomska situacija pogor�ana u poslednjih �est meseci, da je tek deset odsto osetilo pobolj�anje, a da je polovina ispitanika rekla da �ivi nepromenjeno. (O)pozicija: "Klju�ni problem je ka�njenje s promenama sistema. Nismo se borili za vlast radi vlasti, da bi jedna vlada zamenila drugu i da se ni�ta su�tinski ne bi promenilo. Zakasnilo se s dono�enjem glavnih sistemskih zakona, nema temeljnog preure�enja zastarelog pravnog sistema, i to je nedopustivo", ka�e Dejan Mihajlov, analiziraju�i sve propuste DOS-a u poslednjih godinu dana. "Bez pravne dr�ave nema ni investicija. Sve pri�e o reformama i donacijama padaju u vodu kada strani ili doma�i investitori uvide da nema pravne sigurnosti za njihov kapital. Vrlo je malo ministara u Vladi koji se mogu pohvaliti dobrim rezultatima rada", dodaje on, iznose�i tek deo zamerki DSS-a na ra�un republi�kog eksponenta DOS-a, srpske vlade. Specifi�na pozicija koju ova stranka ima u koaliciji - formalno su deo vlasti, neformalno su najsna�nija opozicija - �ini da kritike koje iz nje dolaze budu i najozbiljnije shva�ene me�u predstavnicima vlasti. Osim toga, ta pozicija ih stavlja pred vrlo jasno pitanje: �ta su oni uradili da, kao deo vladaju�e ekipe koja snosi odgovornost, ne do�e do ovako ozbiljnih kritika. Mihajlov veruje da su uradili mnogo: da je zahvaljuju�i predsedniku ove stranke i predsedniku Jugoslavije zemlja vrlo brzo iza�la iz me�unarodne izolacije, da su njihovi ministri u saveznoj i republi�koj vladi maksimalno doprineli povratku Jugoslavije u svetske organizacije i pobolj�anju �ivotnog standarda gra�ana: "Zoran �ami, ministar saobra�aja u Saveznoj vladi, vratio je na�u zemlju u sve svetske organizacije, a zahvaljuju�i njemu dobili smo koridor 10. Obren Joksimovi�, ministar zdravlja u republi�koj vladi, od prvog dana je bio u sukobu s premijerom i nije imao podr�ku kolega. Joksimovi�u mo�da mo�ete da zamerite na temperamentu, ali niko ne mo�e da ospori njegovo po�tenje, stru�nost i dobre namere. On je zdravstvenu kasu u koju se mese�no sliva milijardu i pet stotina miliona dinara savesno tro�io, a da li se sada tako radi, veliko je pitanje." Pravna dr�ava: Na�elna primedba DSS-a na rad srpske vlade jeste da ovaj dr�avni organ ne radi dovoljno transparentno, da se suvi�e oslanja na vladavinu uredbama i zaklju�cima, da gra�ani nisu dovoljno upoznati s internim radom Vlade. Sve te zamerke su, de facto, u potpunoj suprotnosti sa onim �to je DOS obe�ao. Kontraargument branilaca Vlade je da DOS nije ni slutio s kakvim �e se propalim sistemom suo�iti kada do�e na vlast i da je intervencija Vlade kroz uredbe, recimo, jedno od najprihvatljivijih prelaznih re�enja. Sporne su, naravno, uredbe koje reguli�u promet cigareta i nafte, dva najaktivnija crna tr�i�ta na ovom prostoru. Premijer tvrdi da je za vreme njegovog mandata, zahvaljuju�i ovim uredbama, legalno tr�i�te naftnih derivata pove�ano od nekada�njih 20 do 25 odsto na sada�njih 90 ili 95 odsto, a da je stanje na tr�i�tu cigareta sli�no: legalno tr�i�te je uve�ano s bezna�ajnih 15 na 60 do 65 odsto. Jalova teoretska rasprava o tome da li je vladavina uredbama dobra ili ne - pada u vodu kada se otkopa dublje ispod njene povr�ine i kad se uzmu u obzir pri�e o premijerovoj vezanosti za �vercere cigareta i DSS-ovoj vezanosti za naftne magnate. Toliko o obostranoj �elji za afirmacijom pravne dr�ave. Sa terena lo�eg starta pravne dr�ave i neuspe�nosti u uspostavljanju novog pravnog sistema, trag o zamerkama na ra�un DOS-a vodi na teren ekonomije. To je zajedni�ko polje svih kriti�ara vlasti, polje u kojem oni imaju i najizra�eniju podr�ku gra�ana. "Ako vam ka�em da je danas hleb 20, a da je za vreme na�e vlasti ko�tao tri dinara, da li treba da dodam jo� ne�to o ekonomskoj situaciji?" - ekonomski pau�alno, a politi�ko-marketin�ki uspe�no ocenjuje stanje u srpskoj ekonomiji Dejan Backovi�, �lan Izvr�nog odbora SPS-a. Znaju�i da je �al za kontrolisanim cenama osnovnih namirnica ostala nepre�aljena "prednost" Milo�evi�evog sistema, on upozorava: "Jeste da su cene bile kontrolisane, ali je narod mogao da kupuje. A sad?", pita se on, kao da kuje novi izborni slogan za svoju partiju. "Mi vi�e nismo zemlja u izolaciji, tako ka�e vlast, nemamo sankcije, imamo podr�ku sveta. Pa, za�to je proizvodnja za 20 odsto ni�a nego u periodu od marta do septembra 1999. godine? Taj podatak je i 'njihov' Zavod za statistiku potvrdio", dodaje on. D�epovi: Da li �e neko ozbiljno shvatiti primedbe socijalista na ra�un lo�e ekonomske situacije pitanje je kulture politi�kog �ivota. Ali, da je skupo - skupo je. Da je novca u d�epu realno manje - manje je. Podaci Instituta G-17 ka�u da je rast cena na malo za prvih sedam meseci ove godine dostigao 26 odsto. Ukupna inflacija u istom periodu, merena rastom cena tro�kova �ivota, iznosi 31,7 odsto. "Oni su ulagali samo u op�tu potro�nju, ni�ta u proizvodnju. Onaj ko misli da je dobro da se samo zavisi od ne�ije milostinje ne razume da se tako smanjuje otpornost na�e privrede. Mislim da je stanje u ekonomiji dugoro�no katastrofalno", zaklju�uje Aleksandar Vu�i�, visoki funkcioner Srpske radikalne stranke. D�ep je, znaju to i predstavnici vlasti, najtananije bilo glasa�ke volje. Sve pri�e o Srbiji kao miljeniku sveta i njegovoj �elji da nam pokloni vi�ak svojih para ozbiljno su poljuljane, jer se u stvarnom �ivotu taj trend ne prime�uje. Iako na�elno spremni da u�u u tranziciju i podnesu sve njene boljke (neverovatnih 94 odsto gra�ana, prema istra�ivanju Instituta G-17, podr�ava ubrzanje reformi), gra�ani se, kao bauka, pla�e udarne akcije svake tranzicije - privatizacije (ovako predstavljen projekat privatizacije podr�ava tek dve tre�ine ispitanih).
Na�elno: U maniru "na�elnog kriti�ara koji ne iznosi konkretne zamerke", DSS ima primedbe i na privrednom planu. Zameraju Vladi da ne postoji jasan ekonomski program i najavljuju da �e se oni uskoro time ozbiljnije pozabaviti. "Reforma poreskog sistema je po�ela, donet je Zakon o privatizaciji na koji su stavljene ozbiljne primedbe. Pitanje je kako �e se on primenjivati, da li �e biti zloupotreba ili ne", poja�njava Mihajlov. Na pitanje da li DSS ve� sada ima neke konkretne zamerke, to jest da li znaju da je bilo zloupotreba, on ka�e: "Ne, ali mi upozoravamo da do malverzacija ne sme da do�e, da se mora organizovati kontrola procesa privatizacije od po�etka do kraja." "Privatizacija? Ovako kako to DOS radi to je samo kr�mljenje dru�tvene imovine, bez obra�anja pa�nje na socijalni status gra�ana. Nekome se �uri da sve rasproda i uzme procenat od na�ih preduze�a", kratak je i o�tar Dejan Backovi�. Diplomatski uspeh Neboj�e �ovi�a u pregovorima s albanskim ekstremistima na jugu Srbije, iako u svetu ocenjen odli�no (�ak tako da je �ovi� dobio kredit da sli�no poku�a i na Kosovu) nije dovoljno dobar argument za pozitivnu kritiku opozicije. "Kad Amerikanci ka�u da je ne�to dobro, ja odmah znam da je to lo�e za Srbe. Nije slu�ajno �to su Amerikanci dobro ocenili �ovi�a, jer �e, kad im zasmeta �in�i�, njihov �ovek postati �ovi�", svetsku politi�ku strategiju, iz ugla radikala, osvetljava Vu�i�. Za godinu dana Ko�tunica je od "�oveka kome se uvek mo�e pogledati u o�i" postao "neobave�ten", a �in�i� je, u istom roku, uspeo da povrati deo nakratko zaboravljene medijske pljuvke kojom ga je onomad okitio RTS. Ono malo strpljenja gra�ana koje nemilice tro�e mo�e se zadr�ati samo dok je njihov sukob uvijen u ugla�ene forme politi�ke borbe. Dok se i jedni i drugi pozivaju na pravnu dr�avu i kunu u sopstveno po�tenje, mo�da �e i biti razumevanja. Jer, kada kona�no isplivaju ogoljeni strana�ki i li�ni interesi, bi�e kasno za ispravke. Poskoci, otmice i likvidacije Kada je po�etkom novembra pro�le godine u okviru MUP-a Srbije formirana specijalna jedinica popularno nazvana Poskok, verovalo se da to zna�i po�etak reforme policije i njenog anga�ovanja na stvarnoj borbi protiv kriminala. Mesec dana kasnije, pripadnici Poskoka uhapsili su Mihalja Kertesa, godinama jednog od najva�nijih ljudi u Milo�evi�evom aparatu, ali je isti ubrzo pu�ten po�to se pozvao na poslani�ki imunitet (na slobodi i dalje). Nekako u isto vreme, dogodila se otmica osmogodi�njeg Stefana �ivojinovi�a, koja je nagovestila nov repertoar u beogradskom podzemlju. Zvani�no, pro�le godine dogodilo se devet otmica (pet rasvetljenih), dok je u prvih devet meseci ove godine prijavljeno 20 (18 rasvetljenih). Stvarni broj, tvrde upu�eni, daleko je ve�i. Nastavljena je i crna serija nerasvetljenih ubistava. Na nedavno raspisanoj nagradi od 300.000 maraka za one koji pru�e informacije o 22 nerasvetljena slu�aja ubistva, stoje imena 12 lica likvidiranih ove godine... Po�etkom maja, policija se dala u potragu za masovnim grobnicama formiranim u vreme Nato bombardovanja. Za sada, me�utim, niko nije ogla�en odgovornim. U sklopu reforme policije, najavljeno je njeno presvla�enje u nove uniforme, kao i formiranje �andarmerije i Uprave za borbu protiv organizovanog kriminala. Osim imenovanja na�elnika, nema informacija da se daleko odmaklo u finalizaciji najavljenog. Ni kad darove nose Na pitanje da li postoji ne�to dobro �to je DOS uradio u poslednjih godinu dana, mladi socijalista Backovi�, nakon kratke pauze i zabrinutog uzdaha kroz dim cigarete, ka�e: "Nema!" Ponavljaju�i tezu socijalista o tome kako je "ova vlast dobra samo u prodaji srpskih glava" i podse�aju�i na cenu Milo�evi�eve, on ka�e kako je �uo da se sada "raspisuje novi krug prodaje: za 17 glava iz Srbije, 800 miliona dolara". http://www.reportermagazin.com/ Ga�enje Ustava, prekora�enje ovla��enja, samo su neke od zamerki vlasti. Seciraju�i ih "iznutra" on zaklju�uje:"Kako oni mogu da funkcioni�u kad su jedni za kralja, drugi za republiku, tre�i za gra�ansko dru�tvo. Jedni za Srbiju, drugi za Jugoslaviju, tre�i za Vojvodinu, �etvrti za Sand�ak." NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
