Sovjetske pouke iz Avganistana Pobeda je nemogu�a Pametan se u�i na tu�im gre�kama, a onaj drugi na svojim. Da li �e Amerikanci ponoviti gre�ke Sovjetskog Saveza Genadij Sisoev, Specijalno za "Reporter" iz Moskve �im su Amerikanci po�eli da govore o operaciji protiv talibana, svi su se odmah setili sovjetske intervencije u Avganistanu. Sovjetske trupe u�le su u ovu zemlju u decembru 1979. godine i napustile je deset godina kasnije. Sada u Rusiji ka�u da je ta operacija bila jedna od najve�ih gre�aka Moskve. Me�utim, iz pogre�nih akcija mogu da budu izvu�ene korisne pouke. Jer, kako ka�u Rusi, pametan se u�i na tu�im gre�kama, a onaj drugi na svojim. Pouka prva: Dobiti rat protiv Avganistana je nemogu�e, ako imate na umu okupaciju njegove teritorije. Okupacija Avganistana �e neminovno izazvati partizanski rat, �to se i desilo sovjetskim trupama kad su ve� po�ele da slave pobedu. Amerikancima okupacija Avganistana u klasi�nom smislu nije potrebna. Oni imaju konkretan cilj - likvidaciju Osame bin Ladena i baze njegovih terorista. Posle toga, Amerikanci mogu smatrati cilj postignutim, i slobodno napustiti zemlju. Pouka druga: Ako je mogu�e treba ratovati tu�im rukama. SSSR je delimi�no uspeo da postigne taj cilj. Vojska tada�njeg prosovjetskog predsednika Avganistana Nad�ibule pretvorila se u relativno borbenu vojsku i nekoliko godina se uspe�no suprotstavljala odredima mud�ahedina. �ak i posle povla�enja sovjetskih trupa 1989. godine, Nad�ibula se dr�ao jo� tri godine. Ali, posle raspada SSSR-a, nova Rusija odlu�ila je da vi�e ne tro�i pare na odr�avanje njegovog re�ima, prestale su isporuke vojnog naoru�anja, tehnike, Avganistan su napustili vojni savetnici iz Moskve, i re�im Nad�ibule je pao. Amerikanci mogu da imaju u Avganistanu svog Nad�ibulu - Severnu alijansu, jedinu ozbiljnu snagu koja danas u Avganistanu vodi borbu protiv talibana. Ako se Amerikanci budu odlu�ili na kopnenu operaciju trupe Severne alijanse bi�e im od velike koristi. Dodu�e, u njih treba ulo�iti puno novca, i doterati mnogo naoru�anja. Izgleda da su Amerikanci ve� nau�ili ovu pouku, jer kad su razmi�ljali o kopnenoj operaciji u Jugoslaviji u prole�e 1999. godine ulogu Nad�ibule trebalo je da odigra Oslobodila�ka vojska Kosova. Pouka tre�a: Treba posti�i decentralizaciju Avganistana. To nije pouka iz sovjetskog, ve� vi�e iz ameri�kog iskustva u Avganistanu. Suprotstavljaju�i se intervenciji Sovjetskog Saveza Avganistanu Amerikanci su po�eli da podr�avaju talibane, ra�unaju�i da su oni jedina snaga koja mo�e da ujedini ve�i deo Avganistana. U tome su uspeli. Talibani su na kraju po�eli da kontroli�u maltene celu teritoriju Avganistana, ali njihov re�im i te kako ne odgovara Amerikancima. Sada �e morati da podr�e protivnike talibana, lokalne vojne poglavare i najuticajnije ljude u pojedinim provincijama Avganistana. Pouka �etvrta: Mnogi politi�ki ciljevi u Avganistanu mogu efikasnije da se postignu novcem. Sovjetsko iskustvo u Avganistanu pokazalo je da su u vreme boravka trupa SSSR-a pojedini komandanti, stare�ine sela, lokalni poglavari, pa �ak i rukovodioci celih provincija vi�e puta prelazili s jedne na drugu stranu - u zavisnosti od toga ko je nudio bolje uslove. Amerikanci �e, tako�e, morati da stupe u kontakt s uticajnim avganistanskim poglavarima, od kojih svaki ima svoju mini vojsku, i da ih ubede da okrenu oru�je protiv talibana. O potkupljivosti tih poglavara pri�aju se �ak i vicevi. Glavno pravilo je da finansijska ponuda mora da bude takva da ne mo�e da se odbije. Pouka peta: Treba neutralisati Pakistan. Vojni stru�njaci danas ka�u da Sovjetski savez ni teoretski nije mogao da dobije rat u Avganistanu upravo zato �to je granica Avganistana s Pakistanom sve vreme bila otvorena. Preko nje je mud�ahedinima stizala vojna pomo�, a oni sami su, posle borbi sa sovjetskim trupama, odlazili preko granice na "rehabilitaciju". Zato SAD treba pre svega da nateraju Pakistan da se dr�i makar neutralno. Zasad, SAD uspevaju da postignu taj cilj. Predsednik pakistana general Pervez Mu�araf iskazuje potpunu lojalnost Amerikancima. On se, me�utim, nalazi pod velikim pritiskom svojih islamista, i dokle �e mo�i da izdr�i taj pritisak zna samo Bog, ta�nije Alah. Pouka �esta: Treba stvoriti povoljno me�unarodno raspolo�enje za intervenciju u Avganistanu. Sovjetski Savez to nije uspeo. Tada su o otvorenoj podr�ci mud�ahedinima govorili i Zapad i Pakistan i Kina i ve�ina arapskih zemalja. I to nisu bile samo re�i, ve� se uglavnom radilo o realnoj pomo�i - novcu i oru�ju. Amerikanci se sada ve� nalaze u mnogo povoljnijoj poziciji. Jer se �ak i one zemlje i re�imi koji iz dna du�e mrze Amerikance utrkuju da im izraze podr�ku. Sve te pouke koliko god bile korisne toliko mogu da ostanu neupotrebljive. Jer postoji jo� jedna, koju je pre mnogo, mnogo godina formulisao Aleksandar Makedonski. Ti prostori se mogu zauzeti, ali se ne mogu pokoriti. U to se uveliko uverio i SSSR, kada je 1979. iza�ao iz Avganistana, izgubiv�i tamo, po nekim procenama, 27.000 vojnika. _____
Osnovni podaci Zvani�an naziv: Islamska Dr�ava Avganistan (talibani je zovu Islamski Emirat Avganistan) Povr�ina: 647.500 kvadratnih kilometara Prirodna bogatstva: gas, nafta, ugalj, bakar, olovo, cink, ruda gvo��a, so Stanovni�tvo: 26.813.057 (procena iz jula 2001) Glavni grad: Kabul (1.424.400 stanovnika) Ostali ve�i gradovi: Kandahar (225.500), Herat (177.300), Mazar-e-�arif (131.000) �ivotni vek: 46,24 godine Narodi: Pa�tuni (38%), Tad�ici (25%), Hazari (19%), Uzbeci (6%), Turkmeni, Ajmaci, Baloci i ostali (ukupno 12%) Religije: sunitski muslimani (84%), �iitski muslimani (15%) Jezici: pa�tu (35%), avganska verzija persijskog - dari (50%), uzbe�ki i turkmenski (11%), i jo� trideset manjih jezika Stopa pismenosti: 31,5% Izvozni artikli: opijum, vo�e, �ilimi, vuna, pamuk, sirova ko�a, drago i poludrago kamenje _____ Istorija Avganistana - Od Darija do talibana Zemlja koja ne pamti mir Sme�ten izme�u velikih sila, Avganistan je uvek bio na udaru zavojeva�a Jo� su persijski car Darije Prvi i Aleksandar Makedonski koristili doline Avganistana kao prolaz za bogatu Indiju. Islamski zavojeva�i stigli su u zemlju u sedmom veku, da bi je kasnije osvajali i D�ingis Kan i Tamerlan u D�III i D�IV veku. Sredinom pretpro�log veka Avganistan je postao sredi�te borbe Britanske Imperije i Rusije za ovladavanje Srednjom Azijom. Vo�ena su tri anglo-avganska rata (1839-1842, 1878-1880. i 1919), da bi posle poslednjeg Avganistan dobio nezavisnost. Monarhiju je 1926. osnovao emir Amanula. Njegov naslednik kralj Muhamed Zahir �ah tokom Hladnog rata razvio je prisan odnos sa Sovjetskim Savezom i od Moskve je dobijao obimnu ekonomsku pomo�. Njega je 1973. s vlasti zbacio ro�ak Muhamed Daud, koji je vladao samo pet godina. Vlast je 1978, tako�e dr�avnim udarom, preuzeo Nor Taraki, koji je s naslednikom Babrakom Karmalom poku�ao da napravi marksisti�ku dr�avu. Tome su se �estoko protivili islamski ustanici, pa je Karmal, pla�e�i se novog udara, u pomo� pozvao sovjetske trupe. Sovjetski Savez je invaziju Avganistana izvr�io u decembru 1979. Mud�ahedini su tada proglasili d�ihad protiv komunisti�ke vojske, �to je privuklo pa�nju Sjedinjenih Dr�ava. Gerilci, koji su u po�etku imali zastarelo oru�je, tokom osamdesetih godina, uz pomo� Pakistana, od Va�ingtona dobijaju moderno naoru�anje i Sovjetima vremenom postaje jasno da ne mogu poraziti mud�ahedine. U aprilu 1988. SSSR, SAD, Avganistan i Pakistan potpisuju sporazum o prekidu pomo�i zara�enim stranama u zemlji. Zauzvrat, Moskva pristaje da povu�e snage iz Avganistana, �to se i de�ava u februaru 1989. U Kabulu ostaje prosovjetska vlada predsednika Nad�ibule. Tri godine kasnije, u aprilu 1992, Nad�ibulu su s vlasti zbacili islamski pobunjenici koji su osvojili glavni grad. Odmah nakon toga po�inju borbe raznih frakcija i u op�toj pometnji Kabul u septembru 1996. osvajaju talibani, grupa verskih u�enika koji su godinama �iveli u Pakistanu. Talibani sada kontroli�u oko 90 odsto teritorije, a ostatak (na severu zemlje) je u rukama raznih grupa, koje pod imenom Severna alijansa predvodi biv�i predsednik Burhanudin Rabani. Severna alijansa je nedavno do�iveo veliki poraz, jer je od posledica atentata preminuo jedan od vo�a Ahmed �ah Masud. Rabanijevu vladu priznaju Ujedinjene nacije, dok su talibansku vlast priznali samo Pakistan, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Krajem pro�le sedmice, Emirati su prekinuli diplomatske odnose s talibanima. NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
