RAZGOVOR SA SAVOM �TRPCEM, PREDSJEDNIKOM NVO -
INFORMACIONO-DOKUMENTACIONOG CENTRA �VERITAS� 

 

Svi do Tu�mana znali �ta se de�ava u �Lori� 

 

~Taj logor je bio daleko od linije fronta, i �to je najva�nije, bio je
pod direktnom nadle�no��u vojne policije pri General�tabu 

Pi�e: �ivana JANJU�EVI� 

 

Nevladina organizacija, ta�nije Informaciono-dokumentacioni centar
�Veritas� osnovana je jo� 1993. godine u Kninu, a od 1995. godine
sjedi�te joj je u Beogradu, pored kojeg ima i kancelariju u Banja Luci.
Osnovna orijentacija �Veritasa� je prikupljanje i dokumentovanje
podataka o stradanjima Srba na tlu Hrvatske u predratnom, ratnom i
poslijeratnom periodu (misli se na poslednji rat), kao i svih ostalih
gra�ana na tom podru�ju bez obzira na nacionalnu, politi�ku ili vjersku
pripadnost. Obra�ena dokumenta proslije�uju doma�im i inostranim
organizacijama i institucijama koje se bave humanitarnom problematikom,
a posebno onima koji rade na utvr�ivanju odgovornosti za zlo�ine - na
utvr�ivanju istine ko su u stvari po�inioci nedjela a ko su �rtve.
�Veritas� je jedna od rijetkih srpskih organizacija koja je uspostavila
saradnju i sa Ha�kim tribunalom, iako to nije bilo uvijek popularno, i
nailazilo je �ak na neodobravanje, naveo je Savo �trbac, predsjednik
ovog Informaciono-dokumentacionog centra, i dodao da je ta njihova
saradnja sa Den Hagom urodila plodom, jer su ipak podnijete optu�nice i
protiv onih koji su vr�ili zlo�ine nad Srbima u Hrvatskoj, a   neki  su
se ve� na�li na optu�eni�kim klupama. 

-Aktuelno je �otkri�e� splitskog zatvora �Lora�. Imate li svjedo�anstva,
kakva su i kome ste ih proslijedili? 

- Mi smo jo� u martu 1995. predali 14 dosijea istra�iocima iz Haga, me�u
njima i dosije �Lora�, a 1999. dopunjeni dosije. Me�utim, oni nisu
specijalno za taj slu�aj pokrenuli istragu. Ipak, mi smo sara�ivali i sa
nevladinim organizacijama u Hrvatskoj, naro�ito sa Dalmatinskim
komitetom za ljudska prava, koje su taj slu�aj iznijele na svjetlost
dana. Imamo originalne spise koje smo prvi lansirali u javnost i koji su
uozbiljili slu�aj �Lora� i natjerali hrvatsko tu�ila�tvo da pohapsi i
optu�i jedan broj ljudi. Me�utim, uhap�eni su samo neposredni
izvr�ioci-egzekutori, koji su direktno u�estvovali u likvidacijama. 

~Po �emu je �Lora� u odnosu na sli�ne logore specifi�na? 

- �Lora� je, kako i sami Hrvati ka�u, najve�a sramota Hrvata u ovome
ratu. Specifi�na je po upornom trajanju, od januara 1992. do avgusta
1997. godine nije prestajao da radi taj zatvor. To je logor koji je
najdu�e trajao na prostorima biv�e Jugoslavije u ovom ratu. Drugo taj
logor bio je daleko od linije fronta, i �to je najva�nije bio je pod
direktnom nadle�no��u vojne policije pri General�tabu njihovom -
Sto�eru, a po Ustavu vrhovni komandant bio je tada Franjo Tu�man. Bilo
je puno izvje�taja i raznih inspekcija koje su Hrvati slali, na razne
dojave i prijave da je tamo od po�etka do kraja vr�ena jedna monstruozna
tortura, monstruozni odnos prema ljudima koji su imali nesre�u da se
tamo na�u. I znalo se �ta se tamo de�ava, svi do Tu�mana su znali. 

~Sa kojim brojevima stradalih se barata danas, kada je �Lora� u pitanju?


- Do�li smo do jednog slu�benog podatka iz kojeg proizilazi da je
registrovanih zarobljenika koji su pro�li �Loru� 1005. Na �alost nisu
svi identifikovani koji su do�li tamo, a neki nisu ni stigli do �Lore�.
Rije� je o onima  koji su predani slu�benicima tog kazamata-zarobljenici
sa rati�ta koji su upu�eni tamo, ali ih nisu ni doveli do �Lore�. Tako
pretpostavljamo da je ta brojka stradalih ve�a od ove slu�bene.
Raspola�emo i sa 34 imena ljudi koji su vi�eni, do�li tamo, registrovani
u �Lori�, a kojima se gubi svaki trag, a ima indicija da je takvih oko
70. 

~Da li je mogu�e da sada�nji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan
Mesi�, kako sada tvrdi, nije bio upoznat sa �Slu�ajem Lora�? 

- Ja vjerujem da je on bio upoznat s obzirom na funkcije koje je
obavljao. Mesi� je bio prvi predsjednik HDZ-ovske Vlade, odakle je
oti�ao na mjesto predsjedavaju�eg Predsjedni�tva SFRJ, a onda kada se
raspala Jugoslavija, vratio se u Hrvatsku na mjesto predsjednika Sabora
gdje je bio sve do 1994. Po logici stvari morao je da zna �ta se zbivalo
u �Lori� ako je �itao te izvje�taje, a morao je, i bili su mu dostupni.
Mislim da ga po meni ne mo�e ni�ta oprati od toga, pa su time i njegove
tvrdnje, da nije znao, apsurdne. 

~Kako onda tuma�ite to �to je samo hrvatski general Rahim Ademi oti�ao u
Hag, a npr. Mirko Norac najvjerovatnije ne�e ni gledati �eveningen? 

- �to se ti�e Mirka Norca jasno je da je to dogovor izme�u hrvatskih
vlasti i ha�kog tu�ila�tva, bolje re�eno glavne tu�iteljice Karle del
Ponte. Ona je specijalizovala dilove sa vladama zemalja nastalih na
podru�ju prethodne Jugoslavije. Del Ponteova ne�to popusti, da bi
zauzvrat ne�to dobila ili uzela. Jedan od tih njenih dilova je bio i
ovaj sa Norcem, jer su Hrvati poslije toga dozvolili da se vr�i
ekshumacija na kninskom groblju. Nakon toga na red dolazi Gra�ac,
Korenica, i to sve na sektoru jug-za optu�nicu podignutu protiv Ante
Gotovine. A �to se ti�e Ademija koji se dobrovoljno predao, pored
njegovog imena na toj optu�nici ostalo je dovoljno prostora da se mogu
dopisati jo� neka imena, �emu se i nadam. 

~O kojim imenima je rije�? 

- Janko Bobetko, Mladen Marka�, Franjo Tu�man... Na svakoj optu�nici
postoji mogu�nost pro�irenja. 

 

Saradnja sa Ha�kim sudom 

 

Mo�ete li da objasnite Va�u saradnju sa Ha�kim tribunalom? 

- Slu�beno niko nije otvarao po�tu jedne nepriznate dr�ave kakva je bila
Republika Srpska Krajina, i zato je �Veritas� osnovan kao nevladina
organizacija. Tako smo jo� 1994. godine ostvarili prvu saradnju sa
istra�iteljima Ha�kog tribunala. Ina�e pri Ha�kom tribunalu radi devet
timova, a svaki je zadu�en za odre�eno podru�je i naciju. �Tim dva�
zadu�en je da ispituje, utvr�uje i istra�uje stradanje Srba na podru�ju
Hrvatske, i mi najvi�e sara�ujemo sa njima. Tom �timu dva� obezbje�ivali
smo svjedoke i dokaze-materijalne ili dokumenta. Iako smo mi ispitali
preko 300 svjedoka, samo 130 je pristalo da svjedo�i, jer su se opirali
i pri pomisli da bi trebalo da svjedo�e za Ha�ki sud. Situacija se sada
malo promijenila, otkako je postalo izvjesno da �e svi zlo�inci biti
ka�njeni. 

 

Statistika obojena crno 

 

Po Va�im podacima koliko je Srba iz Hrvatske stradalo i koliko ih se
vodi kao nestali? 

- Potpuno je izvjesno da je rije� od preko 7.000 ljudi. Od te brojke
verifikovano je 6264, a od tog broja se 3037 vodi kao nestalo. Me�utim,
veliki problem prilikom ta�nog utvr�ivanja broja  stradalih predstavlja
i veliki broj neregistrovanih grobnih mjesta, a mi trenutno raspola�emo
sa 1.500 ta�nih lokacija, �to nije kona�na cifra. 

 

Hrvati sude herojima domovinskog rata 

 

Kako je do�lo do toga da Hrvati sami tra�e optu�ene za ratne zlo�ine, a
koji su do nedavno bili junaci? 

- Hrvati sigurno ne vode ove postupke, i ne hapse doju�era�nje heroje
zbog toga �to oni to �ele, nego je to nalog me�unarodne zajednice. Ako
to ne urade ne�e biti primljeni u me�unarodne institucije, ne�e dobiti
obe�anu pomo�, i to je jedna strana medalje. Druga strana medalje vezana
je za mogu�nost pro�irenja ovih prvih optu�nica, �to bi zna�ilo na sve
one koji su u to vrijeme bili odgovorni-ni Mesi� nije isklju�en, a mnogi
od njih su jo� uvijek vlast,  vode politiku, i nalaze se na raznim
funkcijama, pa postoji bojazan da bi se i oni mogli na�i u Hagu, a
nadaju se da �e to izbje�i ako pred tribunal izvedu neposredne
po�inioce. Oni koji su se  nekada i sada nalazili na nekim visokim
komandnim i odgovornim polo�ajima nadaju se da �e im izvo�enje
neposrednih po�inioca zlodjela pred sud olak�ati polo�aj, i umanjiti
krivicu. 

 

Najpotresnija svjedo�enja 

 

Koji iskazi svjedoka su na Vas ostavili najpotresniji-najja�i pe�at? 

- �uo sam puno tih pri�a, ipak mislim da su na najgorim mukama bili oni
koji su bili priklju�eni na poljske telefone. Slu�aju�i pri�e tih ljudi
zaklju�io sam da je to bilo najgore, jer niko od njih nije mogao da
opi�e �ta se to zapravo de�avalo. Svi  bi se hvatali za glavu ili �irili
ruke oko glave, kao da poku�avaju da ka�u da imaju osje�aj da �e se
raspu�i u cjelosti, da �e im glava pu�i na hiljadu komada, i to sve ja�e
i br�e kako onaj koji ga je priklju�io, br�e vrti ru�ku poljskog
telefona. 

http://www.dan.cg.yu/Naslov.htm

NSP Lista isprobava demokratiju u praksi

==^================================================================
EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email To: [EMAIL PROTECTED]
This email was sent to: [email protected]

T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================

Одговори путем е-поште