Posle ozvani�enja �Ambasadorskog fonda� u Beogradu Kad Amerikanci �uvaju na�a dobra za na�e potomstvo Pomo� Vilijama Montgomerija od 17.000 dolara za obnovu manastira Rakovica koji je o�te�en u bombardovanju NATO-a upu�uje na pita nje da li smo mi narod koji i najva�nije doga�aje brzo zaboravlja
Da li je mogu�e da smo mi narod tako kratkog pam�enja? Ovakvo pitanje sebi mora postaviti svako ko je pro�itao udarnu vest beogradskih rubrika skoro svih dnevnih novina. Iz nje, pod naslovima �poklon ameri�ke ambasade� saznajemo da je iz �Ambasadorskog fonda za o�uvanje kulturnih dobara�, nedavno ustanovljenog pri �Stejt departmentu�, izdvojeno 17 hiljada dolara kojim �e ameri�ka vlada finansirati obnovu manastira Rakovice, vrednog zdanja iz 14. veka (nije iz 14. nego iz 16. veka �to svakako ne umanjuje njegov zna�aj � primedba A. G.) delimi�no o�te�enog I TOKOM NATO BOMBARDOVANjA. Za�to i tokom, kada se zna da je tada o�te�eno? Dobro, i to smo progutali! �Izraz po�tovanja� Ali vest ide i dalje pa sledi i obja�njenje ambasadora Vilijama Montgomerija da pomo� manastiru Rakovici predstavlja izraz po�tovanja ameri�kog naroda prema srpskoj kulturi. Dakle, ne zato �to je o�te�en tokom bombardovanja, pa �ele da u novim dobrim odnosima neke u�injene mo�da i nenamerne gre�ke umanje, pre svega one koje se ti�u �tete nanete kulturnom nasle�u, ve� kao izraz po�tovanja srpskoj kulturi. Zar je sramota razgovarati normalnim jezikom, nazvati stvari onakvim kakve jesu? O�igledno da jeste jer ova oblanda ima jo� jedan sloj u koji je zavijena o�igledna ponuda da se jo� neki od manastira i crkava koje su o�tetili sanira, kroz izjavu ambasadora Montgomerija da u ambasadi �sa nestrpljenjem o�ekuju nominaciju novih projekata, kako bi i drugi objekti i kulturna dobra u Jugoslaviji, uz pomo� �Ambasadorskog fonda, BILI SA�UVANI ZA POTOMSTVO�. Re�i ne�to na temu ovog �uvanja za potomstvo bio bi komentar nezahvalnika. Jer nije da nam u na�oj sirotinji pomo� ove vrste nije potrebna, i nije da nam nije drago �to �e manastir Rakovica i jo� neki od, u onim nesre�nim danima, o�te�enih spomenika kulture biti saniran, ali mo�emo li u to ime ba� sve da progutamo? Ako ovaj �poklon� nije zato �to je manastir Rakovica prvi od spomenika koji je stradao tokom bombardovanja, ve� 24. marta 1999. godine, nego su sredstva dodeljena na osnovu nominacije projekta za �Ambasadorski fond�, ko ga je nominovao? Da li se monahinja Evgenija, stare�ina manastira Rakovice, sama obratila ameri�koj ambasadi? Se�aju�i se ponosne i otresite monahinje Evgenije, koja je odbila da primi Remzija Klarka, sumnjamo da je takva pretpostavka mogu�a. Dakle, mogao je to da uradi jedan od dva Zavoda za za�titu spomenika kulture � republi�ki ili gradski. Bolna tema U republi�kom, istina, direktor je bio na putu pa odgovor nismo mogli dobiti, ali sve druge �injenice govore da se oni ne nalaze iza ove �nominacije�. Jer na sajtu koji je izdao republi�ki zavod navodi se da je tokom natovskog bombardovanja o�te�eno 365 manastira, crkava, verskih objekata, kulturnih i istorijskih spomenika, od kojih 59 �ine srednjovekovni manastiri i verski objekti. Besmisleno je svakako sada ih nabrajati. Ali i ako se izuzmu svi oni manastiri i crkve na Kosmetu, �ija je sanacija u ovom trenutku jedna druga bolna tema, pa oni �ija su o�te�enja uveli�ana, �to je sada, verovatno, popularna teza, opet ostaje mnogo onih, koje bi zbog svog zna�aja i mesta u kategorizaciji kulturnih dobara, republi�ki zavod pre kandidovao. Podsetimo samo na zadu�binu Stefana Lazarevi�a manastir Vojilovicu (kraj Pan�eva) iz 14. veka, manastir Vrdnik iz 16. veka, manastir Novo Hopovo (16. vek), �i�atovac, (16. vek), Nikolje (15. vek � Ov�ar), Staro Hopovo (16. vek � Fru�ka gora), manastire Sveta Trojica i Sretenje, Ov�arsko-kablarski manastiri iz 16. veka, manastir Kovilj (17. vek) i tako dalje. U gradskom zavodu za za�titu spomenika kulture, pod koji ina�e potpada manastir Rakovica, od zamenika direktora Vere Pavlovi� saznajemo da se oni nisu obratili Ambasadorskom fondu: � Prvi put �ujem i za postojanje fonda i za podatak da su manastiru Rakovici dodeljena sredstva. Naravno da postoji projekat sanacije manastira Rakovice, ali se nama niko do sada nije obratio. Mo�da zaista i nije lo�e da sanacija manastira i crkava u Srbiji i Vojvodini ide onim redosledom kako su stradale tokom dvoipomese�nog bombardovanja. Posle Rakovice prvi slede�i su Vrdnik, Vojilovica, Novo Hopovo, svi o�te�eni u razmaku od 2. do 5. aprila 1999. godine. Anja Gali� Manastir Rakovica Manastir Rakovica sa crkvom posve�enom Sv. arhan�elima podignut je u dolini Rakovi�ke reke u 16. veku na mestu starije kultne gra�evine. Vi�e puta je razaran i obnavljan, a svoj dana�nji izgled duguje poridici Obrenovi�, knezu Milo�u i Tomaniji, �eni njegovog brata Jevrema, koji su finansirali i nadgledali obnovu manastira izme�u 1861. i 1865. godine. Manastirska crkva ima trikonhalnu osnovu sa dva kubeta iznad naosa i priprate. U njoj se nalazi ikonostas, nastao po�etkom dvadesetog veka, koji je zamenio stariju oltarsku pregradu. Ikone su rad darovitog slikara Rafaila Mom�ilovi�a. Sam manastir zna�ajan je za srpsku istoriju i po tome �to se u njemu nalaze porodi�ne grobnice Jevrema Obrenovi�a, zatim grob Milivoja Blaznavca, a uz njegov severni zid sahranjen je Vasa �arapi�, vojvoda iz Prvog srpskog ustanka, �iji je nadgrobni spomenik projektovao arhitekta Kosta J. Jovanovi�, po nalogu kralja Petra I. U manastirskoj porti sme�teni su grobovi i drugih zna�ajnih istorijskih li�nosti, koji svedo�e o velikom ugledu koji je manastir u�ivao i njegovoj ulozi u istoriji obnovljene Srbije. Arhitekta Jovan Ilki� podigao je 1888. godine �esmu ispred manastirske porte. http://www.jutarnje.co.yu/dogadjaji/10.htm NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
