DA LI JE POSLE AVGANISTANA NA REDU IRAK? 30.11.2001. 10:36 DA LI JE POSLE AVGANISTANA NA REDU IRAK? (Moskva, RIA "Novosti"- ponuda za Jutarnje novine)
Koje ce korake preduzeti Sjedinjene Drzave po okoncanju kontrateroristicke operacije u Avganistanu? Ko ce biti sledeci na nisanu americke armije? Ta tema se danas sve aktivnije razmatra u sredstvima informisanja niza zemalja. U prvom redu navode se Somalija, Sudan i Jemen, zemlje u kojima, kako izjavljuju u americkoj administraciji, postoje logori za obuku terorista. Medjutim, sudeci po nedavnom izlaganju predsednika Dzordza Bussa, ne moze se iskljuciti da ce drugi po redu objekat kontrateroristicke operacije Sjedinjenih Drzava postati Irak. Upravo takav zakljucak se namece iz izjave Dzordza Bussa o tome, da ce prema onima koji razradjuju oruzje za masovno unistavanje pomocu koga se mogu terorisati druge zemlje, Amerika postupiti "na odgovarajuci nacin". Buss je zatrazio od Iraka da primi inspektore OUN i "dokazze svetu" da Bagdad ne razradjuje oruzje za masovno unistavanje. Poznato je da takvo oruzje danas razradjuje citav niz drzava koje to i ne kriju. Istovremeno, ne postoje ubedljivi dokazi da se u tom pravcu radovi obavljaju u Iraku. Takodje ne postoje ni dokazi o umesanosti Bagdada u teroristicke akte izvrsene u Sjedinjenim Drzavama 11. septembra. Pa i pored svega, izjava Dzordza Bussa imala je otvoreno antiiracki karakter, jer je on prakticno direktno optuzio Bagdad da podrzava medjunarodni teroriozam. Sve to ne moze a da nas ne navede na misao da Vasington ni do dana danasnjeg nije uspeo da se oslobodi "irackog sindroma" i zasad ne planira da odustane od planova da svim sredstvima svrgne aktuelni rezim u Bagdadu. Kao i administracija Bila Klintona, i sadasnja americka administracija nastavlja sa zestokim pritiskom na Bagdad. Za manje od godinu dana koliko se Dzordz Buss nalazi na kormilu americke administracije, americka avijacija je nanela citav niz nicim isprovociranih krupnih udara po teritoriji Iraka, u kojima je poginulo na desetine mirnih gradjana, dok ih je na stotine ranjeno. Nastavlja se i zapoceta pri Klintonu podrska razlicitim opozicionim grupacijama koje su stacionirane izvan Iraka. U prvom redu, to se odnosi na takozvani nezavisni Iracki nacionalni kongres. U junu ove godine drzavni department SAD je informisao americki kongres o nameri administracije da toj organizaciji uputi sest miliona dolara sa ciljem da "aktivizira" njenu delatnost. Istovremeno, Bussova administracija je cinila sve kako bi zadrzala postojeci rezim ekonomskih sankcija protiv Iraka, koje je uvela OUN nakon rata u Persijskom zalivu. Upravo s tim ciljem su Sjedinjene Drzave, zajedno sa Velikom Britanijom, pokusavale letos da nametnu Savetu bezbednosti OUN nacrt rezolucije takozvanih "intelektualnih sankcija". Jedino je izjava Rusije da ce uloziti veto na rezoluciju omela realizaciju tog plana. Dosledna i principijelna npozicija Moskve po pitanju irackog sredjivanja situacije, i promenjena nakon 11. septembra politicka situacija u svetu, primorali su Sjedinjene Drzave da u tekst tek usvojene u Savetu bezbednosti rezolucije o Iraku unese punkt kojim se potvrdjuje neophodnost da clanovi Saveta bezbednosti teze ka sveobuhvatnom regulisanju irackog problema na osnovu rezolucija Saveta bezbednosti i povratka u Irak medjunarodnih inspektora. To je i uslov za obustavu, a zatim i ukidanje sankcija. Upravo se za tako nesto duze vreme uporno zalagala Rusija, s obzirom da to moze otvoriti realnu mogucnost da se najzad razresi kriza oko Iraka. Moramo obratiti paznju na okolnost da se, s jedne strane, Vasington po svoj prilici i slaze sa time da je iracku krizu neophodno razresiti uz postovanje normi medjunarodnog prava i Povelje OUN. S druge strane, taj isti Vasington prakticno optuzuje Bagdad za razradu (a to nije potkrepljeno konkretnim dokazima) oruzja za masovno unistavanje koje kasnije moze biti predato medjunarodnimm teroristickim organizacijama. I na toj osnovi ne iskljucuje primenu oruzane sile protiv Iraka. Medjutim, ocigledno da bi takva akcija po Vasington proizvela citav niz posledica. Prvo, to ce protiv Sjedinjenih Drzava okrenuti prakticno sve zemlje muslimanskog sveta, ukljucujuci i one sa kojima Vasington ima tradicionalno solidne odnose. Drugo, tesko da ce americku vojnu akciju protiv Iraka odobriti - izuzev manjih izuzetaka - i partneri Sjedinjenih Drzava u Severnoatlantskoj alijansi. U svakom slucaju, u nizu zapadnoevropskih prestonica vec se cuju izjave o nedopustivosti primene sile protiv Bagdada. I trece, u slucaju napada na Irak doci ce do neizbeznih komplikacija u rusko-americkim odnosima koji su poceli da se uspostavljaju, sto ne moze a da se negativno ne odrazi na saradnju dve zemlje u najrazlicitijim oblastima, pa i u koordinaciji delovanja u borbi protiv medjunarodnog terorizma. Hoce li Vasington uzeti u obzir sve te posledice, dajuci pretece izjave na adresu Bagdada? Moskva, 30. novembra Valentin KUNJIN, politicki komentator RIA "Novosti" NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
