Predlog zakona o saradnji sa Haškim tribunalomČlan 1. (1) Ovim zakonom uređuju se osnovi saradnje Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: Jugoslavija) sa Međunarodnim sudom za krivično gonjenje lica odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine (u daljem tekstu: Tribunal). (2) Postupak saradnje i ostala pitanja koja ovim zakonom nisu propisana uređuju se propisima republika članica. Član 2. Jugoslavija sarađuje sa Tribunalom na osnovu saveznog Ustava, ustava republika članica, saveznih i republičkih propisa (u daljem tekstu: domaći propisi), Rezolucije Saveta bezbednosti br. 827 i Statuta Tribunala, u nedvosmislenoj želji da doprinese što efikasnijem gonjenju i kažnjavanju lica koja su teško kršila pravila međunarodnog humanitarnog prava. Član 3. (1) Zahtev za saradnju Tribunal dostavlja saveznom ministarstvu nadležnom za pravosuđe, koje ga prosleđuje organu nadležnom za dalje postupanje. (2) Saradnja sa Tribunalom odvija se na srpskom jeziku ili na jednom od jezika Tribunala, uz prevod na srpski jezik. (3) Postupak po zahtevu Tribunala je hitan. Član 4. Saradnja sa Tribunalom ogleda se u omogućavanju predstavnicima Tribunala da učestvuju u preduzimanju istražnih radnji usmerenih na otkrivanje krivičnih dela iz nadležnosti Tribunala, pružanju pravne pomoći Tribunalu, izvršenju presuda Tribunala u Jugoslaviji i u drugim oblicima saradnje predviđenim propisima republika članica. Član 5. (1) Predstavnici Tribunala mogu zahtevati da, radi otkrivanja krivičnog dela iz nadležnosti Tribunala ili njegovog učinioca, na teritoriji Jugoslavije preduzimaju istražne radnje saslušavanja osumnjičenih, optuženih, oštećenih, svedoka i veštaka, obdukciju i ekshumaciju, prikupljanje obaveštenja od građana, prikupljanje materijalnih dokaza i razgledanje i prepisivanje isprava. (2) Predstavnici Tribunala mogu da preduzimaju istražne radnje samo zajedno sa domaćim organima i prema domaćim propisima. Član 6. (1) Na zahtev Tribunala, nadležni državni organi mogu da preduzmu pojedine istražne radnje, prikupe potrebne podatke o krivičnom delu, učiniocu i druge podatke značajne za krivični postupak, raspišu poternicu, preduzmu mere za zaštitu svedoka, dostave poziv i druga pismena koja licima sa boravištem u Jugoslaviji upućuje Tribunal i preduzmu druge radnje značajne za postupak pred Tribunalom. (2) Pri pružanju pravne pomoći Tribunalu primenjuju se domaći propisi. Član 7. (1) Ako Tribunal zahteva ustupanje krivičnog postupka koji se vodi pred saveznim organom ili predaju okrivljenog koji je u nadležnosti saveznog organa, shodno se primenjuju propisi republike članice koji su povoljniji po okrivljenog. (2) U ostalim slučajevima saradnje saveznih organa sa Tribunalom, pored ovog zakona, shodno se primenjuju i propisi republike članice koje izabere savezni organ nadležan za saradnju sa Tribunalom. Član 8. (1) Pravosnažna presuda Tribunala može biti izvršena u Jugoslaviji, prema domaćim propisima. (2) Kad se prema domaćim propisima steknu uslovi za pomilovanje, ublažavanje kazne ili uslovni otpust, o tome se obaveštava Tribunal radi donošenja odgovarajuće odluke. Član 9. Sudije, tužioci i registrator Tribunala uživaju u Jugoslaviji imunitet i povlastice predviđene za diplomatske predstavnike. Član 10. (1) Tribunal može imati kancelariju na teritoriji Jugoslavije. (2) Položaj kancelarije Tribunala i njenih službenika detaljnije se uređuje ugovorom koji Savezna vlada zaključuje sa Tribunalom. Član 11. (1) Savezna vlada može da osnuje posebno telo za saradnju sa Tribunalom. (2) Aktom o njegovom osnivanju detaljnije se određuju njegovi zadaci, ovlašćenja i sredstva za njegov rad, prema domaćim propisima, Rezoluciji Saveta bezbednosti br. 827 i Statutu Tribunala. Član 12. (1) Savezna vlada može da imenuje posmatrače pri Tribunalu. (2) Položaj posmatrača uređuje se ugovorom koji Savezna vlada zaključuje sa Tribunalom. Član 13. Na pitanja saradnje sa Tribunalom koja nisu izričito uređena shodno se primenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o krivičnom postupku. Član 14. Ovaj zakon na snagu stupa narednog dana od dana njegovog objavljivanja u
"Službenom listu Savezne Republike Jugoslavije". DR RADOSLAV STOJANOVIĆ O ZAKONSKOM PREDLOGU DSS-a Republike izručuju Svojim propisima o saradnji sa Hagom republike će morati da izmene odredbe Zakona o krivičnom postupku Demokratska stranka Srbije juče je Saveznoj skupštini dostavila Predlog zakona o osnovama saradnje Savezne Republike Jugoslavije sa Međunarodnim sudom za krivično gonjenje lica odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine. - Predlog zakona o osnovama saradnje SRJ sa haškim tribunalom jeste okvirni zakon koji prepušta republikama da propišu proceduru neophodnu za saradnju sa tribunalom. U članu 2. utvrđen je pravni osnov saradnje tako što se pored domaćih propisa (Ustava SRJ, ustava republika i zakona) uzimaju za osnov i međunarodni dokumenti, a naročito Rezolucija 827 Saveta bezbednosti UN i Statut tribunala - objašnjava dr Radoslav Stojanović, stručnjak za međunarodne odnose. Međutim, iz daljeg teksta, po njegovom tumačenju, ne može se zaključiti da bi ovim predlogom bile otklonjene nesuglasice kad je reč o saradnji sa tribunalom. Naime, iz člana 4. Predloga ne može se zaključiti da se u njemu saradnja sa tribunalom predviđa onako kako je to propisano u Statutu tribunala u članu 29. već se upućuje da republike svojim propisima to urede (čl. 4. Predloga). - Naime, posebno je reč o tački E. čl. 29. Statuta tribunala u kojoj se izričito pod saradnjom podrazumeva izručenje optuženih haškom tribunalu, što nije protivno čl. 16. Ustava SRJ koji zabranjuje izručenje domaćih državljana stranoj državi. Pošto je haški tribunal organ UN, on nije strana država. Ovaj vid saradnje, po predlogu DSS-a, regulisaće se republičkim propisima (čl. 6. i 7). U članu 13. Predloga "saradnja sa tribunalom odvija se po Zakonu o krivičnom postupku". Budući da je po ovom zakonu zabranjeno izručenje domaćih državljana stranoj državi, republike će u svojim zakonima o saradnji sa haškim tribunalom morati izmeniti te odredbe Zakona o krivičnom postupku jer je to obaveza po međunarodnom pravu, tvrdi dr Stojanović. Lj. M. NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================ |
