|
Dva sporazumaŠef diplomatije SRJ izrazio "iskreno žaljenje zbog stradanja kojima su bili izloženi državljani RH, Hrvati i Srbi, a i državljani SRJ u proteklim godinama"(Od našeg stalnog dopisnika) Zagreb, 14. decembra
Jugoslovenski ministar spoljnih poslova Goran Svilanović sa saradnicima boravio je danas u prvoj službenoj poseti RH i Zagrebu, gde se sastao sa svojim domaćinom ministrom Toninom Piculom. Dvojica ministara su se ove godine susreli i razgovarali sedam puta na raznim međunarodnim skupovima. Razgovor u zgradi Ministarstva spoljnih poslova RH na Zrinjevcu trajao je oko sat i po, posle kojeg su dvojica ministara potpisali dva međudržavna sporazuma: Ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja na dohodak i na imovinu, te Protokol o saradnji dva ministarstva inostranih poslova. Zatim su se oba ministra obratila novinarima. Tonino Picula je ocenio da je sa svojim kolegom - kako je rekao - danas "imao izvrstan sastanak tokom kojeg su dotaknuta gotovo sva otvorena pitanja koja se rešavaju ili će biti rešenja između dve zemlje". Prema njegovim rečima, otišlo se korak dalje u celom nizu područja koja sporazumima tek treba da budu regulisana, a nabrajajući ona najvažnija pomenuo je rešavanje položaja nacionalnih manjina, graničnu problematiku, pitanja u vezi sa povratkom izbeglih, slobodnu trgovinu itd., a kao finale svega toga predstoji i otvaranje pregovora o liberalizaciji viznog režima. Zadovoljstvo postignutim Ocenivši da "razvijeni bilateralni odnosi između Zagreba i Beograda imaju veliki politički i privredni potencijal na stabilizovanje još uvek osetljivih političkih prilika na jugoistoku Evrope", Picula je takođe rekao: "Siguran sam da ćemo u idućih nekoliko meseci otići korak dalje u celom nizu područja i da ćemo sklopiti sporazume. Potpuno smo svesni traumatičnosti naše nedavne prošlosti i prema toj prošlosti nastupamo veoma odgovorno, svesni da je rat i agresija ostavila mnogo toga porušenog. Materijalno će se verovatno uspeti obnoviti, međutim, ono što je sadržaj naše politike je obnova veza između ljudi". Upućujući čestitke i najbolje želje građanima Hrvatske za predstojeće božićne praznike, Goran Svilanović je rekao da sa njima želi da podeli i jednu emociju, a to je "iskreno žaljenje zbog stradanja kojima su bili izloženi državljani Republike Hrvatske, Hrvati i Srbi a i državljani Jugoslavije u proteklih nekoliko godina". "Vrhunska je odgovornost političara za ono što se dogodilo u poslednjih nekoliko godina, za stradanje mladića i devojaka koji su ostali rasuti po Hrvatskoj. Nemoguće je a ne saosećati sa tugom njihovih roditelja, njihovih najbližih, njihovih prijatelja, i nemoguće je ne reći nekoliko rečenica iskrene žalosti zbog onog što se dogodilo. Toponimi u najnovijoj hrvatskoj istoriji kao što su Vukovar i neka druga mesta, ostaće nešto što je duboko u srcima verovatno svih Hrvata. Za istoričare ostaje da odgovore zašto se dogodilo to što se dogodilo, za političare je da učine korak ka pomirenju. To neće biti lako i za to će biti potrebne godine", rekao je Svilanović, dodajući da želi da da jedno objašnjenje - "jedno razumevanje i za Srbe u Hrvatskoj i za Srbe iz drugih delova bivše Jugoslavije, jer strah je nešto što ljude nagoni na najveće zločine". O tome je zatim rekao: "U njihovom sećanju je Jasenovac ili neka druga stratišta, i to je ono što ih je učinilo manje ljudima negom što je trebalo, i to je ono što ih je navelo na zločine. Želim da vam kažem da stotine hiljada Srba koji danas žive u Jugoslaviji sanjaju svoju žitnicu Slavoniju ili svoj krš u Lici, na Kordunu. Mi nastojimo da tim ljudima pomognemo da prevaziđu najtužniji deo svog života, bilo da su bili učesnici ili žrtva zločina. Danas su svi žrtve". Govoreći o srpskim izbeglicama koji su sada u SRJ, Svilanović je ukazao da najveći deo visokoobrazovanih ljudi radi po kućama ili pokušavaju da prežive trgujući i radeći najteže poslove. "Naša istraživanja su pokazala da je izbeglička populacija koja je došla iz Hrvatske obrazovanija od prosečne populacije i u Srbiji i u Crnoj Gori. A ipak, evo, od 1992. kada su počeli da dolaze do danas pokušavaju da pokupe svoje živote. To njima neće biti lako, sigurno kao što neće biti lako ni svima u Hrvatskoj koji su se suočili sa teškim stradanjem", zaključio je Svilanović. Podsetivši u nastavku da je "istorija odnosa Srba i Hrvata kao naroda na žalost ispunjena i sukobima, i stradanjima, i zločinima", Svilanović je napomenuo da je "utoliko odgovornost dveju država - SRJ i RH - veća da učine odlučujuće korake ka uspostavljanju punih dobrosusedskih odnosa, ali i korake ka pomirenju naroda". Da se poštuje pravda U poruci hrvatskoj javnosti Svilanović je, između ostalog, rekao i ovo: "Ono što je obaveza dveju država je da zločince gone i da ih privedu pravdi. Mislim da je SRJ učinila odlučujuće korake u protekloj godini i spremna je da nastavi, jer kod nas postoji svest - baš kao što postoji i u RH - da je pravda nužan korak na putu pomirenja koji ne može da bude zaobiđen bilo da je u pitanju nacionalno pravosuđe, bilo da je u pitanju sud u Hagu. Taj korak neće biti dovoljan, potrebno je da provedemo godine da gradimo nove veze među narodima". Svilanović je preneo novinarima svoj predlog kolegi Piculi da bi bilo dobro da zajedno odu u Sarajevo, jer - kako je objasnio - "toponimi našeg zajedničkog stradanja ne završavaju u granicama naših zemalja". Tamo bi, prema toj ideji "razgovarali s našim kolegom Zlatkom Lagumdžijom o stradanju državljana Bosne i Hercegovine bilo da su Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, da pomenemo Srebrenicu i da svojim kolegama u svim vladama, svojim sunarodnicima bez obzira gde žive, na teritoriji bilo koje od ovih triju država pošaljemo poruku ohrabrenja, da se za zločin mora odgovarati, ali i da postoji pomirenje koje nakon toga sledi". Ministar Svilanović sa svojim saradnicima zatim je posetio premijera Ivicu Račana, predsedništvo Sabora i predsednika RH Stjepana Mesića. U delegaciji Saveznog ministarstva inostranih poslova SRJ koja je učestvovala u razgovorima u Ministarstvu spoljnih poslova RH uz ministra Gorana Svilanovića bili su i ambasador SRJ u RH Milan Simurdić, pomoćnici ministra Radojko Bogojević, Vuk Žigić i Aleksandra Joksimović, te Vesna Petrović, Maja Mitrović, Zoran Kazazović i Vladimir Novaković. Radoje Arsenić POSLE JEDANAEST GODINA PAUZE Turistička saradnja Zagreba i Beograda Dogovoreno organizovanje kružnih tura za američke i japanske turiste koje bi obuhvatile i Sarajevo (Od našeg specijalnog izveštača) Zagreb, 14. decembra Prvi put posle pauze od 11 godina, u Zagrebu su se susreli predstavnici turističkih organizacija dva najveća grada bivše Jugoslavije. Povod za dolazak delegacije Turističke organizacije Beograda u Zagreb predstavlja zajednička inicijativa za organizovanje turističkih putovanja u regionu. Kako je istakao u izjavi za "Politiku" Mario Zmajević, direktor Turističke zajednice grada Zagreba, nema razloga da se ne sarađuje u turizmu i sa Beogradom. "Kao što imamo odličnu saradnju sa Bečom, Budimpeštom i Ljubljanom nema nikakvih prepreka da se ne uspostave takvi odnosi i sa Beogradom. Pre svega mislim na organizaciju boravaka turista iz dalekih prekomorskih zemalja u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu", rekao je Zmajević. Prema ovom projektu koji su zajednički inicirale turističke organizacije Beograda i Zagreba predviđeno je da se za japanske i američke turiste organizuju kružne ture od Zagreba, preko Beograda do Sarajeva, čime se stvara i jedna nova turistička ponuda u regionu. Podržavajući ovaj predlog, Zoran Novaković, direktor TOB-a, ocenio je da ne treba puno vremena za njegovu realizaciju. Novaković je najavio novi koncept saradnje koji će započeti naredne godine između Beča, Budimpešte i Beograda, uz mogućnost da se u ovaj projekat uključi i Zagreb. Da je Beograd već prve godine posle povratka inostranih gostiju premašio Zagreb potvrđuju i statistički podaci. U toku ove godine u Zagrebu je boravilo 350 hiljada posetilaca koji su ostvarili 700 hiljada noćenja, dok je u Beogradu, kako je rekao Zoran Novaković, samo do kraja oktobra ostvareno 400 hiljada poseta turista, a do kraja godine procenjuje se da će biti više od milion noćenja. Ovaj rekord od milion noćenja Zagreb je ostvario sada već davne 1987. godine i to zahvaljujući održavanju Univerzijade, dok turistički poslenici očekuju da će ovaj rekord u Zagrebu biti dostignut tek za godinu- dve. D. Knežević NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================ |
<<01_04.jpg>>
