Del Ponte u januaru dolazi po vukovarsku trojku
Mrk�i�ev, Radi�ev i �ljivan�aninov odlazak u Hag mogao bi da se dogodi �ak i pre dolaska Karle del Ponte u Beograd, jer je administraciji i prevodiocima Ha�kog suda, uprkos tome �to traju bo�i�ni praznici, nalo�eno da 28. decembra budu na poslu u punom sastavu
Autor: Nata�a Miju�kovi�
Beograd je opet na potezu. Me�unarodni sud za ratne zlo�ine u Hagu i me�unarodna zajednica ne skrivaju �elju da u Sheveningenu najpre, i to uskoro, vide tzv. vukovarsku trojku - Mileta Mrk�i�a, Miroslava Radi�a i Veselina �ljivan�anina. Naravno, i Ratka Mladi�a.
Demokratska stranka Srbije, �ele�i da se ozakoni saradnja s Tribunalom (mnogi bi rekli i ne samo zbog toga), predlo�ila je saveznom i srpskom parlamentu - a ovi odmah odbijaju - da se u dnevni red uvrsti Predlog zakona o saradnji s Hagom.
Zoran �ami, potpredsednik DSS, izjavio je da bi savezni zakon trebalo da predstavlja �okvir kojim se omogu�ava republikama da donesu svoje zakone o saradnji koji defini�u detalje saradnje�.
Prema predlogu koji je ova stranka ponudila republi�koj skup�tini, glavnu ulogu u izru�enju gra�ana Srbije i onih �koji se zateknu na teritoriji Republike Srbije� imalo bi peto�lano ve�e Vrhovnog suda Srbije. Ve�e bi razmatralo ha�ke optu�nice, odlu�ivalo o istra�nim radnjama i davalo uputstva nadle�nim organima. Ipak, �lanom 21 predvi�eno je - i pored odluke suda i ispunjenih uslova za predaju - Vlada Srbije mogla bi da odbije izru�enje ako oceni da bi predaja �mogla da �teti interesima bezbednosti ili odbrane dr�ave�.
- Taj predlog DSS zapravo je zamajavanje Tribunala i odsustvo �elje za saradnjom. �albama i pravnim zavrzlamama izru�enje bi moglo da se odlo�i za najmanje �est meseci - ka�u za �Blic News� u onoj struji DOS koja je bli�a premijeru Srbije Zoranu �in�i�u. Pored toga, obja�njavaju, sva odgovornost, odnosno krivica za izvr�eno i neizvr�eno pala bi na Vladu Srbije - obja�njavaju u vladaju�oj koaliciji.
Srpski premijer Zoran �in�i� krajnje je eksplicitan:
- Zakon mora da bude donet na saveznom nivou ili ga ne�e biti.
Tako je predlog DSS o zakonskom ure�enju odnosa Srbije sa Hagom zaboravljen, a da se o njemu nije ni raspravljalo.
- Ako DSS zaista �eli da se ozakoni saradnja s Hagom, za�to predlog ponu�en srpskom parlamentu ne prosledi saveznom? Da ih kona�no vidimo na delu - komentari�u u DOS.
Predsednik srpske vlade, me�utim, nije zbog toga uop�te zabrinut.
- Ako ne mo�emo da se dogovorimo, onda je bolji nikakav nego bilo kakav zakon. Ne treba nam zakon oko �ije bismo se primene opet raspravljali - nagla�ava �in�i�, i dodaje da odnosi s Hagom ne mogu da se reguli�u republi�kim aktom �jer je to protivustavno�. Za dalju saradnju, ka�e, dovoljan je i Statut Tribunala, koji �e, po svemu sude�i, biti veoma brzo primenjen. Prvi april se, ovog puta, sigurno ne�e �ekati. Naro�ito ako se zna da �e pomo� od 115 miliona dolara koju je Amerika odobrila Srbiji biti nedostupna posle 31. marta ako, u me�uvremenu, vlasti u Beogradu ne uspostave tra�enu punu saradnju s Me�unarodnim tribunalom za ratne zlo�ine, koja podrazumeva pomo� u hvatanju i predaju Hagu optu�enih koji se nalaze na teritoriji Srbije, pristup istra�iocima Ha�kog suda i obezbe�ivanje raspolo�ivih dokumenata. Sve to posledica je veoma o�trog zakona o ameri�koj pomo�i inostranstvu za 2002, koji je usvojen u �etvrtak, 20. decembra.
Jo� ako se zna da �e Beograd, posle novogodi�njih praznika, ponovo ugostiti glavnog tu�ioca Ha�kog suda za biv�u Jugoslaviju Karlu del Ponte... A red nala�e da se za praznik daju pokloni.
Del Ponteova bi, prema informacijama kojima raspola�e �Blic News�, trebalo da dobije �ak tri - Mrk�i�a, Radi�a i �ljivan�anina. To bi se �ak moglo dogoditi i pre njenog dolaska u Beograd jer, kako saznaje �Blic News� u Ha�kom sudu, tamo�njoj administraciji i prevodiocima, uprkos tome �to traju bo�i�ni praznici, nalo�eno je da 28. decembra budu na poslu u punom sastavu.
Posle toga, re�eno je iz izvora u vrhu DOS, u Beogradu bi usledilo potpisivanje sporazuma izme�u Haga i srpskih vlasti o na�inu saradnje o kojoj bi prethodno trebalo da se raspravlja na sednici Predsedni�tva DOS. Njime bi, zapravo, trebalo da se precizira na osnovu kojeg bi akta trebalo da osumnji�eni budu izru�ivani Hagu - da li na osnovu Statuta Tribunala, saveznog ili republi�kog zakona.
Kako je potpuno izvesno da Skup�tina Srbije takav zakon ne�e doneti, a savezni zakon ne�e biti usvojen u najboljem slu�aju pre marta, sve se, zapravo, svodi na formalizovanje saradnje na osnovu Statuta Me�unarodnog suda za ratne zlo�ine.
Kako god da budu ure�eni ti odnosi - u igri je i kompromisno re�enje prema kome bi savezni zakon regulisao izru�enja osoba koje su u nadle�nosti federacije (me�u njima i vojnih lica), a republi�ki svih ostalih - izvesno je samo da �e izru�enja biti.
Kad je re� o saveznom zakonu, malo ko veruje da �e biti donet pre prole�a. Ba� kao �to - od politi�ara do eksperata i obrnuto - malo ko veruje da �e obnovljeni pregovori o preure�enju odnosa u Federaciji i mogu�im posledicama prestanka njenog postojanja dati rezultate.
Iako je Evropska unija postavila rok za re�enje odnosa u Federaciji, osim predsednika Jugoslavije i Crne Gore Vojislava Ko�tunice i Mila �ukanovi�a (predsednik Srbije Milan Milutinovi� nije se oglasio), niko otvoreno ne sme da ka�e da �e o sudbini zajedni�ke dr�ave odlu�iti gra�ani Crne Gore na referendumu. Tako �in�i� najavljuje da �e zakon o saradnji s Hagom najverovatnije biti donet na prole�e, �posle referenduma�, ba� kao i savezni ministar policije i njegov strana�ki kolega Zoran �ivkovi�, koji, slu�ajno ili ne, smatra da �e taj akt biti usvojen - do kraja marta.
Do tada bi SNP trebalo da se primiri i odradi stvar na referendumu. Prethodno izja�njavanje o tako osetljivom pitanju kao �to je saradnja s Hagom moglo bi da bude pogubno. Uz pomo� sve nervoznije �ukanovi�eve koalicije �Da �ivimo bolje� i malo odmerenije nastupe, tako postignute poene pred referendum SNP bi mogao da prenese na svog predsedni�kog kandidata. Jer, 15. januara 2002. isti�u �etiri godine otkako je �ukanovi� izabran za predsednika. A sa predsednikom Crne Gore iz SNP na pri�u o Federaciji bila bi stavljena ta�ka.
Do tada, ni u DOS sebi ne preporu�uju da budu brzopleti, tim pre �to su u igri krupni ulozi. SAD su jasno poru�ile Beogradu da je za dalju finansijsku pomo� (aran�man od 115 miliona dolara) pored po�tovanja Dejtonskog sporazuma i osloba�anja politi�kih zatvorenika (Albanaca) iz zatvora u Srbiji, neophodan uslov i saradnja s Hagom. Ameri�ki kongres poslednjeg dana marta odre�iva�e bud�et koji bi trebalo da obuhvati i pomo� Jugoslaviji, gde �e ti uslovi igrati presudnu ulogu.
Bez donacija nema reformi, a bez reformi ni Vlade Srbije, koja je na poslednjoj sednici sakupila tesan 131 glas u parlamentu i spre�ila svoj pad. Obe�anje DOS o odr�avanju prevremenih parlamentarnih izbora �godinu i po dana po obaranju Milo�evi�a� davno je zaboravljeno, a 17 stranaka DOS i DSS optu�uju jedne druge za kr�enje koalicionog sporazuma.
- Sve �lanice DOS obavezuju se da �e u svom politi�kom, parlamentarnom, medijskom i ukupnom delovanju podr�ati rad republi�ke vlade do slede�ih redovnih ili vanrednih izbora - pi�e u koalicionom sporazumu. Me�utim, tu vi�e nije re� o tome da li je DSS prekr�io sporazum tra�e�i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, ili DOS, koji optu�uje DSS da ne podr�ava vladu. Ovde se postavlja pitanje da li su prevareni bira�i kojima je obe�ano da �e vanrednih izbora biti 18 meseci po osvajanju vlasti, ta�nije na prole�e, ili je stvar legla u koalicionom sporazumu koji sadr�i odredbu �do slede�ih redovnih ili vanrednih izbora�.
I �in�i� se, kad je re� o izborima, vrlo precizno izra�ava. Neposredno posle sednice Predsedni�tva DOS (nije bio niko iz DSS), �in�i� je upozorio da �e snagu DSS �o kojoj se sad toliko pri�a� odrediti slede�i izbori. Prevremene nije spominjao. U DOS (bez DSS) tvrde da koalicija mora da opstane �dok opet ne budemo �etali u kratkim rukavima�. Jer, svi va�niji poslovi �ekaju prole�e.
Re�enje spora najverovatnije je u navodima uslova Beogradu iz Va�ingtona i Brisela, koji ima samo �etiri ta�ke. A one glase : 1. u Hag, sa zakonom ili bez njega; 2. pomirenje u koaliciji po svaku cenu; 3. Beograd i Podgorica zajedno, pa makar privezani i svilenim koncem.
Novac proizlazi iz ta�aka 1, 2 i 3.
|
DOS
anga�uje advokate za Milo�evi�a
|
Iako tvrde da savezna dr�ava - personifikovana u predsedniku Vojislavu Ko�tunici - ne �eli da prlja ruke Hagom (�ef diplomatije Goran Svilanovi� me�u prvima je o�tro kritikovao zakonske predloge DSS), u toku su konsultacije na federalnom nivou o timu za odbranu Slobodana Milo�evi�a pred Tribunalom. Paradoks ili ne, tek i DOS �e dobrim delom (zastupljenost SNP ne dovodi se u pitanje) u�estvovati u odbrani biv�eg jugoslovenskog predsednika.
- Radi se o odbrani ne Milo�evi�a kao pojedinca, ve� cele dr�ave - obja�njava �Blic Newsu� jedan savezni funkcioner, ne isklju�uju�i mogu�nost da u DOS (�ak i bez DSS) ponovo bude nesporazuma upravo povodom ovoga.
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
