Savest mi je �ista
Milutinovi�:Ja sam, da tako ka�em, uslovno re�eno, de facto i de jure, bio izvan svega toga (odlu�ivanja). Vi ste verovatno zaboravili da sam celu �98. godinu proveo u pregovorima s ameri�kim posrednicima oko nala�enja politi�kog re�enja za samoupravu na Kosmetu. Bavio sam se sporazumom o obrazovanju koji smo, skoro u potpunosti, i bili postigli, a i prakti�no ga izvr�ili u nizu oblasti obrazovanja
Autori: Marko R. Petrovi�/�eljko Cvijanovi�
Milan Milutinovi�, predsednik Srbije, u poslednjih godinu dana se, utisak je, malo pojavljivao u javnosti, tako da mnogi, posebno oni koji te�ko zaboravljaju njegovog prethodnika na tom mestu Slobodana Milo�evi�a, postavljaju pitanja gde je predsednik Srbije. Milutinovi�, me�utim, redovno dolazi na posao u zgradu Predsedni�tva. Ka�e da mu je radni dan pun, jer �treba pro�itati sve zakone koji dolaze, treba pratiti �tampu i razne informacije�. Svoje odsustvo iz javnosti obja�njava time da nema potrebu za svakodnevnim prisustvom.
- Znate, mnoga pitanja traju dva-tri dana pa precvetaju. Ne bojim se da dajem izjave. Nemam izvr�nu vlast i retko koja moja izjava o nekim dnevnim i teku�im problemima, sama po sebi, mo�e da proizvede neposredne efekte. Naravno, mislim na dnevne probleme, a o svim krupnim sam se i te kako izja�njavao i preko televizija, u poslednje vreme i stranih, a najvi�e u nedeljnicima. Isti�em to zato �to ni ustavna pozicija predsednika Republike nije takva da on neizbe�no treba da se javno izja�njava o svim problemima i pitanjima. To je, pre svega, zadatak �efova politi�kih stranaka i poslani�kih grupa, ministara u vladi, a oko krupnijih pitanja i premijera. Ako pogledate Ustav, mi smo u su�tini zemlja parlamentarne demokratije, gde vlada vlada, parlament odlu�uje, i za predsednika Republike nije ba� uputno da se izja�njava o svakom pitanju kako bi time opravdao da je aktivan. Bitno je, valjda, kako radite taj posao i da li ga radite striktno u okviru Ustava i zakona - ka�e Milutinovi� u razgovoru za �Blic News�.
Va�a su ustavna ovla��enja ipak velika. Kada ste poslednji put iskoristili neko od njih?
- Nisam imao ni potrebe ni prilike da koristim ta, kako ka�ete, velika ovla��enja koja Ustav daje. U javnosti postoji neka vrsta fame oko tih ustavnih ovla��enja. Ako pa�ljivo pogledate �lan 83. Ustava Srbije, skoro sva ovla��enja predsednika Republike vezana su za prethodni stav vlade. Predsednik Republike, recimo, relativno samostalno daje pomilovanja, ali i to mora da radi na osnovu mi�ljenja Ministarstva pravde i suda koji je predmet presudio. Ustavno ovla��enje, recimo, o nepotpisivanju zakona kratkog je daha. Mo�ete da ne potpi�ete zakon sedam dana, ali, ako ga Skup�tina ponovo izglasa, morate da ga potpi�ete. Druga bi bila stvar kada bi predsednik Republike imao pravo da odlo�i dono�enje nekog zakona na �est meseci ili godinu dana. Onda bi taj suspenzivni veto imao nekog zna�aja i smisla.
Da li to zna�i da predsednik Republike i nije tako mo�na funkcija?
- U svesti ljudi postoji neka vrsta zamene teza u vezi sa stvarnim, odnosno ustavnim polo�ajem predsednika Republike, a ona se svodi na to da se neka ranija praksa i navike preta�u u Ustav, a ne Ustav u praksu. Od po�etka svog mandata striktno sam se dr�ao i dr�im se slova i duha Ustava, ni vi�e ni manje od toga. Prili�no slo�en na�in izbora predsednika Republike stvara utisak u javnosti da je ovo predsedni�ki sistem, jer predsednika biraju direktno gra�ani, ali iza toga ne stoje ovla��enja klasi�nog predsedni�kog sistema. U izradi novog Ustava o svemu tome treba voditi dosta ra�una.
Da li ste bili u isku�enju da neki zakon ne potpi�ete?
- U poslednjih godinu dana nisam, ali ranije jesam. Bio sam, svojevremeno, u velikom isku�enju da ne potpi�em Zakon o visokom �kolstvu. Vi�e od 20 godina bavio sam se problemom obrazovanja, napisao sam ogromnu knjigu o potrebi reforme visokog �kolstva (vi�e od 350 strana), a zakon je ra�en iza mojih le�a. Dan pred usvajanje, saznao sam uop�te za taj zakon, na koji sam imao veliki broj primedbi. Vrlo brzo sam, posle �estog dana od usvajanja, odustao jer sam znao da bi zakon ponovo bio izglasan i ako ga vratim.
Kako sara�ujete s Vladom Srbije?
- Dobro. Ne mogu da se po�alim. Vlada me je, na neki na�in, konsultovala vi�e da pogledam li�no i iskustveno, posebno oko jednog broja zakona. Neke moje sugestije su usvojili, neke nisu, ali to je pravo vlade. Ona vodi politiku i za nju odgovara pred parlamentom koji usvaja ili ne usvaja zakone. Moje je da vodim ra�una o op�tem interesu, jer je predsednik Republike predsednik svih gra�ana i nije vlasni�tvo, po�to je izabran, nijedne partije. On treba da slu�i op�toj politi�koj stabilnosti zemlje, odnosno da na svaki na�in tome poku�a da d� svoj doprinos. Bez politi�ke stabilnosti nema reformi, nema stranih ulaganja.
Sa kim ste se iz vlade konsultovali?
- Sa nizom li�nosti. Neki put s pojedinim resornim ministrima, neki put s premijerom. Sve zavisi od pitanja.
Kada ste se poslednji put videli sa premijerom �in�i�em?
- Ne mogu ta�no da se setim datuma. Ne bele�im.
O �emu ste razgovarali?
- Pa, o aktuelnim pitanjima, pre svega oko predstoje�ih zakona i dinamike zakonodavne delatnosti vlade.
Da li ste razgovarali o krizi u vladaju�oj koaliciji?
- Ne, nismo. To je stvar Demokratske opozicije Srbije, i ja stvarno nemam nikakvo pravo ni mogu�nost da se u to me�am.
Kako ste reagovali na predlog Demokratske stranke Srbije da se raspi�u prevremeni parlamentarni izbori?
- Nisam javno reagovao jer sam smatrao da nema potrebe. Ustav je tu veoma precizan i jasan. Skup�tina se mo�e raspustiti samo na obrazlo�eni predlog vlade. Nisam �eleo, niti mi je padalo na pamet da se upli�em u ne�to �to nije moj posao. Nisam ja lider stranke.
Da li je neko mimo parlamenta tada poku�ao da stupi u kontakt sa vama?
- Ne, niko. Mislim da svi ljudi koji su na funkcijama i u parlamentarnim partijama vrlo dobro poznaju Ustav.
Kako biste ocenili jednogodi�nji rad nove vlasti?
- Te�ko je dati globalnu ocenu. Suvi�e je problema koji postoje iz pro�losti, sistemskih, pre svega. Mnogi nisu re�avani na vreme i iz niza razloga. Ja ih ne opravdavam, ali mnoge stvari su �gurane pod tepih� zbog blokade, embarga, rata u okru�enju, promene politi�kog sistema, velikog broja izbeglica... Sad ta pitanja silom prilika dolaze na dnevni red i te�ko je o�ekivati da se sve promene dese u toku jedne godine. Klju�no pitanje je ozdravljenje ekonomije. Sve to ne mo�e da se ostvari preko no�i. Potrebno je vreme i strpljenje, i to ne malo, ali i jasna politi�ka stabilnost i izvesnost, odnosno odsustvo vi�ka strasti i ishitrenih poteza.
Da li ste onda vi�e zadovoljni ili manje zadovoljni?
- Te�ko je to kvantifikovati. Najva�nija nam je politi�ka stabilnost i re�avanje otvorenih problema. Mislim pre svega na odnose sa Crnom Gorom, na Kosovo, jug Srbije i, naravno, na ukupnu politi�ku stabilnost, jer od nje zavisi odnos sveta prema nama.
Razgovarate sa predsednikom Ko�tunicom. O �emu?
- O raznim pitanjima, pre svega o krupnim pitanjima daljeg razvoja, odnosa sa Crnom Gorom... i sli�nom. Ni�ta �to bi golicalo javnost. To su striktno radni i kratki sastanci, �to je normalno u svakoj dr�avi.
Da li ste razgovarali i o najavljenoj sednici Vrhovnog saveta odbrane?
- Ne.
Znate li ne�to o personalnim promenama u Vojsci?
- Ne znam. Nisam u toku. To nije direktno u mojoj ingerenciji, ve� u ingerenciji predsednika SRJ. Naravno, Vrhovni savet odbrane �e verovatno biti obave�ten ako ih bude.
Da li je nekad neko iz DOS od vas tra�io da podnesete ostavku?
- Ne.
Za godinu dana isti�e vam mandat. Da li �ete ponovo da se kandidujete?
- Nemam takvih ambicija.
Da li se sa vama neko konsultovao oko novog ustava?
- Nije, zato �to jo� nije formirana ustavna komisija Skup�tine.
U Hagu ste optu�eni zajedno sa Slobodanom Milo�evi�em. Bilo je govora da su ljudi iz Tribunala stupili u kontakt s vama. Da li je to ta�no?
- Ne, ali i sami znate kako je do�lo do te optu�nice. To se desilo u vreme rata s odre�enim ciljem i potrebama. Jednostavno nisam i ne mogu ni danas da odgonetnem za�to sam se na�ao na tom spisku, verovatno zbog iskrivljene slike o polo�aju predsednika Srbije.
Zoran Lili� je izjavio da su ljudi iz Tribunala tra�ili od njega da svedo�i protiv Milo�evi�a. �ta �ete uraditi ako sa vama budu kontaktirali s takvim namerama?
- Ja sam, da tako ka�em, uslovno re�eno, de facto i de jure bio izvan svega toga. Vi ste verovatno zaboravili da sam celu �98. godinu proveo u pregovorima s ameri�kim posrednicima oko nala�enja politi�kog re�enja za samoupravu na Kosmetu. Bavio sam se i sporazumom o obrazovanju koji smo skoro bili postigli i prakti�no ga izvr�ili. Iza toga je do�ao Rambuje, a iza toga, na�alost rat.
Uo�i bombardovanja SRJ u zapadnoj �tampi se pisalo o mogu�nosti da se vi suprotstavite Milo�evi�u kao predvodnik neke liberalnije struje u srpskom rukovodstvu. Do toga nije do�lo, pa mnogi optu�nicu vide kao kaznu.
- Prevratni�ke ideje nikada nisam imao. To se kosi sa mojim shvatanjem politike. Ne znam za to �to govorite. Mo�da je ta�no. Kasnije se videlo u knjizi Martija Ahtisarija da su predsednik Francuske �ak �irak i predsednik nema�ke vlade Gerhard �reder, uz blagoslov Stroba Talbota, imali te ideje. Onda je iznenada do�lo do ha�ke optu�nice i to je propalo. O�igledno da, u tom gr�u, za vreme rata, nije bilo dovoljno sinhronizacije u tim strukturama.
A da li je takvih ideja bilo i ranije, recimo u Rambujeu? Vi ste tamo prili�no tvrdo nastupili.
- Ne bi moglo da se ka�e da sam tvrdo nastupio u Rambujeu. Trudio sam se da, i svojim sagovornicima i na�oj i svetskoj javnosti, objasnim i otvoreno ka�em su�tinu stvari i �ta se zapravo de�ava iza zidina Rambujea. �to se ti�e nas, politi�ki deo sporazuma o samoupravi na Kosmetu bio je, uz odre�ene popravke, prihvatljiv. Nije bilo prihvatljivo kada su se, iznenada, dva dana pred zavr�etak prve runde Rambujea, pojavile glave 2 i 7, u kojima se govori o statusu policije i vojske i radi se prakti�no o svojevrsnom negiranju suvereniteta Jugoslavije na celoj njenoj teritoriji. U toj situaciji smo nudili izlaz da, ukoliko se do�e do odre�enog politi�kog re�enja, nisu neophodne me�unarodne snage. Sve vreme imali smo konstruktivan prilaz, dr�ali smo se stavova Kontakt grupe, insistirali na politi�kom okviru za samoupravu na Kosmetu i bili blizu re�enja koje bi i sada �dr�alo vodu�. To ima i u zvani�nom pismu profesora Ratka Markovi�a od 23. februara.
Za �ta ste se konkretno vi tada zalagali?
- U toj situaciji, koja je bila vrlo slo�ena, predlagao sam re�enje da se, na nekoj vrsti �komercijalne osnove�, d� mogu�nost da na 10, 15, 20 ili 50 godina iznajmimo baze za NATO na toj teritoriji i da oni budu odgovorni za bezbednost. Me�utim, to tada nije prihvatano. Sada vidim da te ideje o�ivljavaju. Bolje da su prihva�ene onda kad sam ih ja predlagao.
Zna�i li to da nisu prihva�ene u Beogradu?
- Ne. Tamo nisu bile prihva�ene.
A ovde?
- Ovde ne znam da li bi bile prihva�ene. Sve je vredelo poku�ati. Mislim da bi verovatno i ovde bile prihva�ene u parlamentu, uz adekvatno politi�ko obrazlo�enje i kada bi se stvari predstavile onakve kakve jesu. Ako imate ugovor koji bi bio parafiran i koji bi imao sve elemente kao �to NATO ima ugovore sa svim drugim zemljama u kojima ima stacionirane trupe, ne vidim za�to to ne bi moglo da pro�e i kroz na� parlament.
Dosta se tih godina spekulisalo o odnosima izme�u vas i Milo�evi�a, �ak je bilo informacija da ste u ku�nom pritvoru. O�igledno je da va� odnos ve� na retori�koj ravni nije mogao da bude jednostavan?
- Te�ko je to opisati u jednom kratkom intervjuu. Ne bih ulazio u detalje i neke remininscencije o svemu, ali mislim da nije samo stvar retorike, nego i stvar uva�avanja realnosti. Ako uva�avate realnost, kao posledicu imate i politiku koja vi�e uva�ava stvarnost u svetu. Ako je Jugoslavija geostrate�ki postavljena tako kako je postavljena, onda treba imati i takvu prilago�enu geostrate�ku ocenu i politiku u kojoj se uva�avaju sve realnosti u svetu.
Kada govorite o neuva�avanju realnosti, pretpostavljam da mislite na Milo�evi�a?
- Nije re� samo o jednom �oveku. Tu se stvari dosta upro��eno gledaju. Kada govorim o uva�avanju realnosti, mislim i na unutra�nju politi�ku situaciju. Ako imate veliku nomenklaturu razli�itih ljudi i profila od kojih jedan deo uva�ava realnost, a jedan ne uva�ava, jedan ulep�ava, a neko nagr�uje tu realnost, onda je tu te�ko na�i neki balans. Ali, naravno, uva�avanje stvarnosti podrazumeva i spoljne uticaje koji su oduvek bili i ostali na ovim prostorima.
�in�i� je rekao da ne�ete biti isporu�eni Hagu kao predsednik Srbije. Da li mislite da vam preti opasnost kada to vi�e ne budete?
- Po�to je re� o meni, morao bih da govorim u svoj prilog i mislim da bi bilo krajnje neuputno sa moje strane da ja komentari�em takve stvari.
Da li ipak spremate neku vrstu odbrane?
- Meni je savest �ista iz vrlo prostog razloga koji sam poku�ao da vam objasnim malopre. Ja sam, uslovno re�eno, bio izvan svega toga jer sam se svojim punim radnim vremenom i ukupnim kapacitetima �98. i �99. godine, kao �to sam ve� rekao, bavio sasvim drugim pitanjima. Iz prostog razloga �to ni po Ustavu, ni fakti�ki, nisam imao apsolutno nikakvu nadle�nost ni oko Vojske, ni oko policije. Tako�e, za rad policije, i prema Ustavu Republike Srbije i prema Zakonu o unutra�njim poslovima, odgovara Vlada Republike Srbije i ministar unutra�njih poslova. Sve pomo�nike MUP (za sve oblasti) imenuje i razre�ava vlada. To se zna, i to vrlo dobro, i u na�oj zemlji i van nje.
Deo Socijalisti�ke partije tra�i va�e isklju�enje iz partije.
- Ne mislim da je re� o delu partije, nego vi�e o pojedincima. Ne vidim razloga za�to to neki tra�e. Mislim da je to neprimereno. Upravo svojim zahtevom za razre�enje sa funkcije potpredsednika partije i �lana Glavnog odbora verovao sam u va�nost i neophodnost o�uvanja jedinstva SPS u prelomnom trenutku za opstanak partije, o�ekuju�i da �e SPS, iz korena, promeniti i prilagoditi svoj metod rada novim uslovima, kao ne�to �to je svojstveno politi�koj borbi u okvirima parlamentarnog sistema. Sve sam to rekao i pre podno�enja ostavke, jo� za vreme priprema Petog kongresa. Zato mislim da su zahtevi pojedinaca neprimereni jer ako je u pitanju samo moje nedovoljno �esto istupanje u javnosti, to nije sasvim ta�no, jer i ranije, sem kada sam bio ministar inostranih poslova, nisam preterano istupao sem �to sam imao bolji protokolarni tretman u medijima, pa je utisak bio druga�iji.
Da li ste u kontaktu sa partijskim drugovima?
- Jesam, na razne na�ine. Sa ve�inom sam u dobrim i normalnim odnosima. Mislim da je na njima odgovornost za sudbinu partije. Ima tu dosta mladih i perspektivnih ljudi. Ako nekome pojedina�no ne mogu da pomognem, ja sam tu da svima pomognem. U tome mo�da i jeste moja gre�ka, �to �elim svima da pomognem na dobrobit moje zemlje.
Sa kim ste iz SPS naj�e��e u kontaktu?
- Uglavnom sa Zoranom An�elkovi�em, po prirodi stvari, jer on je generalni sekretar partije, ali i sa svima drugima. Ko me pozove...
Izgleda da u SPS postoji polemika oko toga da li je Milo�evi� prednost ili balast partije. �ta vi mislite?
- Ne mislim ni�ta o tome. Mislim da ne mo�e pojedinac sam da proceni �ta je bolje. Ako ka�ete da postoje polemike oko toga, onda to te�ko mo�e da sa sigurno��u proceni i jedna partija. O tome donose odluku gra�ani na izborima.
Da li ste 5. oktobar do�iveli kao olak�anje ili kao te�ko�u?
- Ne bih rekao ni kao olak�anje ni kao te�ko�u. To je bio kumulativni efekat svega. Suvi�e upro��eno bi bilo da se ka�e da je to bilo doga�anje naroda ili pu�, nego neumitan sticaj �itavog niza okolnosti koje su dobile eruptivni karakter. Ako se gleda sled svih prethodnih okolnosti, do promena je moralo da do�e.
Kako obja�njavate da Milo�evi�, koji je inteligentan �ovek, nije shvatio da promene moraju da do�u? Da li je to bila njegova psiholo�ka ili politi�ka projekcija?
- Ne mo�ete o�ekivati od bilo kog �oveka sa vi�e od 50 godina da odjedanput promeni svoju matricu. Neke stvari ja ne opravdavam, ali mogu da razumem.
Da li bi prevremeni izbori u Srbiji doneli stabilnost ili ne?
- Ne bih �eleo da gatam. Mnogi ka�u da bi izbori, mo�da, malo pro�istili politi�ku scenu, ali ne znam da bi bilo �ta bitno doneli novo i da bi promenili odnos snaga u celini. Za izbore vam treba tri meseca kampanje, pa dva-tri meseca uhodavanja vlade. Nama je svaki dan dragocen jer treba doneti gomilu sistemskih zakona. Po meni, to nije najcelishodniji put, ali ako stvari ne mogu da se re�e druga�ije, ne treba be�ati ni od prevremenih izbora. Izbori su uvek krajnje re�enje. Naravno, vladaju�a koalicija je ta koja uvek procenjuje kada je za nju najpovoljniji trenutak za izbore. U demokratskom i parlamentarnom sistemu je osnovno pravilo da vladaju�a partija ima privilegiju da bira trenutak izbora. O dobroj ili lo�oj proceni odlu�uju bira�i. I tu je lopta okrugla.
|
Da
nije bilo Dejtona, bio bih ambasador u
penziji |
Govore�i o vama iz 50-ih i 60-ih, poznati prevodilac Lazar �e�erovi� pominje vas kao �oveka talentovanog za jezike i literaturu. Da li vam je �ao �to ste oti�li u politiku?
- Kako da vam ka�em, i jeste i nije. Vi�e jeste nego �to nije. Nije samo Laza �e�erovi� tog mi�ljenja, ve� i moja porodica i mnogi moji prijatelji. Ali �ta da radite. Ne mo�e �ovek sam svoju sudbinu da oblikuje. Jednostavno, stvari su i�le svojim tokom. Da se nisam svojevremeno zauzeo za Dejtonski sporazum, verovatno ne bih uop�te uplovio u te vode. Verovatno bih sada bio penzionisani ambasador i mirno �iveo. Ali �ta da se radi. �ovek na�alost nema mogu�nosti da se dva puta rodi. Moje �ivotno uverenje je da i u politici treba i mora da radi po�teno i otvoreno. Uostalom, proces demokratizacije na�e zemlje bi�e zavr�en kada re� prevrat nestane iz politi�kog re�nika - kada nestane potreba za njim. Ja se jesam zalagao da se neke stvari re�avaju na druga�iji na�in.
I kako se to zavr�avalo?
- Sticajem prilika �esto sam bivao u manjini iako su mi mnogi pre�utno davali za pravo. Uostalom, i u mojoj predizbornoj kampanji imao sam druga�ije vi�enje od politike koja se kasnije vodila. U takvoj situaciji sam se obi�no povla�io. Izgleda, me�utim, da su neki o�ekivali od mene da budem Don Kihot. To je, dopusti�ete, oli�enje pesni�kog i sanjarskog, a politika je vi�e iz domena mita o Sizifu.
|
Memoari |
Imam utisak da uporno izbegavate da pri�ate o Milo�evi�u i o odnosima sa njim. Za�to?
- To je verovatno samo va� utisak. Ne izbegavam, nego mislim da u javnim i nejavnim izjavama treba biti krajnje pa�ljiv. Ne treba sve iznosti u javnost. Nema tu nikakvih pikanterija koje su zna�ajne. Ako ste bili bli�e ili dalje nekim doga�ajima, samim tim imate subjektivno mi�ljenje, a da ga ja iznosim, nema zna�aja. Vreme �e pokazati �ta je bilo dobro, a �ta nije.
Ako ve� ne govorite o tome, da li mo�da pi�ete memoare?
- Ne. Davno, dok sam bio savezni poslanik 1969. godine, hteo sam da pi�em ne�to, ali sam odustao jer sam mislio da �u biti rob toga, jer bih morao svakog dana da zapi�em sva�ta i da �u jednog dana imati knji�urde zapisa koje bi me terale da pi�em. Ni do danas nisam ni�ta zapisivao. Ako pi�em, onda �u do�i na nivo pisaca memoara koji su uvek bili naknadno pametni. Treba biti pametan u momentu kada se stvari de�avaju.
Ali postoji potreba da shvatimo �ta se dogodilo u poslednjih deset godina. Ukoliko vi i jo� nekolicina va�nih svedoka vremena �uti, o tome �e pri�ati ljudi iz drugog ili tre�eg e�elona.
- To je ta�no, ali mislim da je za to potreban timski rad. Mi�ljenje pojedinca je samo segment u ra��i��avanju na�e pro�losti. Neposredni u�esnici mnogo oblikuju mi�ljenje na dosta subjektivan na�in.
Jednog dana mo�da �e ovaj intervju biti gra�a za nekog istori�ara. �ta smo mu dali?
- Mogu�e je. Sla�em se, ali ne bih voleo da neko neku moju ocenu jednog dana uzme kao gotovu istinu. Nije da izbegavam i izvrdavam, ve�, �itaju�i sve te razne gra�e, vidim da su sve bile obojene i da nisu imale distancu. Mo�e moje mi�ljenje da bude deo nekog op�teg mi�ljenja i da pomogne, ali ne mo�e da bude cela istina.
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
