HOCE LI BUSS-MLADJI NASTAVITI "PORODICNI POSAO" 29.12.2001. 21:44 HOCE LI DZORDZ BUSS-MLADJI NASTAVITI "PORODICNI POSAO" (Moskva, RIA "Novosti"- ponuda za DNEVNIK)
Verovatnoca da se Sjedinjene Drzave mogu odluciti na izvodjenje vojne operacije protiv Iraka postaje sve realnija. U svakom slucaju, dogadjaji iz poslednjih nekoliko nedelja nevoljno nas navode na misao o tome, da upravo za takav razvoj dogadjaja Vasington pokusava da pripremi svetsko javno mnenje. Podsetimo da je krajem proslog meseca predsednik Dzordz Buss uputio otvorene pretnje na adresu Bagdada. Analiza njegovog izlaganja omogucila je mnogim medjunarodnim ekspertima da tada izvedu zakljucak, da Irak moze biti sledeci posle Avganistana objekat kontrateroristicke operacije. Ovih dana te zakljucke potvrdio je casopis Newsweek, koji je saopstio da je zdruzeni komitet nacelnika stabova armije SAD vec razradio plan za izvodjenje krupnodimenzionalne vojne operacije protiv Iraka. Ukoliko Sjedinjene Drzave ipak zapocnu vojnu operaciju protiv Iraka, to ce znaciti da ce aktuelni americki predsednik pokusati da dovrsi "porodicni posao Buss", tojest, da svrgne sadasnji rezim u Bagdadu. Medjutim, za razliku od svog oca, Buss-Mladji je u daleko skakljivijoj situaciji. Zapoceta 16. januara 1991. godine od strane antiiracke koalicija na celu SAD operacija "Pustinjska oluja" bila je odgovor na okupaciju teritorije Kuvajta od strane iracke vojske i izvodjena je u skladu sa rezolucijom 678 Saveta bezbednosti OUN. Tojest, temeljila se na zakonskoj osnovi. Sadasnji domacin Bele kuce takvih osnova nema. Dzordz Buss tvrdi, da Bagdad razradjuje oruzje za masovno unistavanje, pomocu koga moze da terorise druge zemlje. Medjutim, te tvrdnje nisu argumentovane ni jednom konkretnom cinjenicom. Jedini argument je ta okolnost, da iracke vlasti ne pustaju u zemlju medjunarodne eksperte. Medjutim, u Bagdadu tvrde, da je to odbijanje uslovljeno neprestanim politickim i vojnim pritiskom od strane Sjedinjenih Drzava. Ne postoje nikakvi dokazi ni da je Irak umesan u teroristicke akte 11. septembra u Njujorku i Vasingtonu, kao sto ne postoje dokazi da finansira teroriste i da je povezan sa organizacjom "Al-Kaida" Osame bin Ladena. To izjavljuju ne samo lideri mnogih arapskih drzava i rusko rukovodstvo, nego i najblizi zapadnoevropski saveznici Sjedinjenih Drzava, izmedju ostalog Nemacka i Francuska. Na primer, nemacki kancelar Gerhard Ssreder je u jednom svom nedavnom intervjuu podvukao, da nema nikakvih zakonskih osnova za nanosenje udara po Iraku. A u svom izlaganju u parlamentu kancelar je kazao: "Mi smo vise puta i uporno objasnjavali Sjedinjenim Drzavama da se regionalni konflikti moraju resavati politickim metodama". Zasad, medjutim, nema naznaka da su u Vasingtonu spremni da oslusnu takve izjave. U svakom slucaju, drzavni sekretar SAD Kolin Pauel je nedavno ovako kazao: "Pitanje nije u tome hocemo li udariti po Iraku ili ne. Problem je u tome, kako ce se i kada to desiti". Isto su tako ratoborno raspolozeni i minister odbrane SAD Donald Ramsfeld i njegov zamenik Pol Vulfovic - najmarljiviji pristalice izvodjenja vojne operacije protiv Bagdada. Medjutim, vec sada se moze predvideti, da ce ta akcija imati krajnje negativne posledice ne samo po bezbednost na Bliskom i Srednjem Istoku, nego i po same Sjedinjene Drzave. Prva posledica napada na Irak neizbezno ce biti resko povecanje antiamerickih raspolozenja u muslimanskom svetu i zaostravanje odnosa Amerike sa mnogim islamskim zemljama. Isto tako ce neizbezno americka akcija protiv Iraka izazvati raskol medju danas uspostavljenom medjunarodnom antiteroristickom koalicijom, sto ne moze a da se ne odrazi na efikasnost njenog daljeg delovanja u borbi protiv te "kuge XXI veka". Mozemo prognozirati i komplikovanje rusko-americkih odnosa u slucaju agresije SAD protiv Bagdada. Kao sto je poznato, upravo se Rusija najupornije zalaze za sto skorije razresenje krize oko Iraka. U Moskvi smatraju, da je za to neophodno obustavljanje ekonomskih sankcija protiv Bagdada i njihovo kasnije ukidanje, koje bi trebalo da se realizuje paralelno sa obnavljanjem prekinutog 1998. godine medjunarodnog monitoringa nad zabranjenim vojnim programima Iraka. Pri tom, izjavljuje Kremlj, treba ne samo zahtevati od te zemlje da sprovodi odluke medjunarodne zajednice, nego i da stvara za to neophodne uslove, tojest, da se striktno pridrzava odgovarajucih rezolucija OUN o irackom probemu. A ne da se Bagdad ucenjuje pretnjom primene protiv njega vojne sile, kako to cine Sjedinjene Drzave. - 0 - Moskva, 29. decembra Valentin KUNJIN, politicki komentator RIA "Novosti" NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
