|
Svilen gajtan s BrionaO mojoj sudbini odlu�eno je na "tajnoj ve�eri" koju je u svojoj jadranskoj rezidenciji Tito priredio Edvardu Kardelju i Dra�i Markovi�u u novembru 1972. godine. Ostalo je obavila "na�a baza"
Na� sagovornik Mirko �anadanovi� (65), magistar filolo�kih nauka, bio je sa trideset tri godine na vode�oj politi�koj du�nosti u Vojvodini, predsednik Pokrajinskog komiteta Saveza komunista, i u politi�kom vrhu Jugoslavije, kao najmla�i �lan Predsedni�tva SKJ. �etiri godine potom prognan je sa javne scene, u okviru politi�ke eliminacije srpskih liberala krajem 1972. Vi�e se nije vratio u politiku, mada je bio pozivan. Nije ni govorio javno, neposredno, o tom vremenu.
� �ta ste otkrili u svom policijskom dosijeu da biste re�ili da posle trideset godina progovorite javno o onome �to se u Vojvodini de�avalo krajem �ezdesetih i po�etkom sedamdesetih, a u direktnoj je vezi sa Va�om relativno kratkom, ali zapa�enom, politi�kom karijerom? - O karijeri obi�no ka�em: bila je relativno kratka, ali i relativno uravnote�ena - munjevit uspon i meteorski pad. Nisam nezadovoljan zbog toga. Napredovao sam politi�ki u jednom od nesumnjivo boljih perioda na�e novije istorije, i pri tome jo� bio podstican i podr�avan od �urice Jojki�a, Mirka Tepavca, Marka Nikezi�a, Ko�e Popovi�a - �to nije samo pove�avalo izglede za uspeh ve� je predstavljalo i �ast. A time �to sam ubrzo bio gurnut sa jugoslovenskog partijsko-dr�avnog broda, izbegao sam bar odgovornost za potonji haos na tom brodu i za njegov katastrofalni sudar sa istorijom. Osim toga, nije me odgurnuo makar ko, nego jedan Tito. A �to se dosijea ti�e, u najkra�em, u�vrstio sam se u uverenju da je obra�un sa liberalizmom u Vojvodini bio ne samo naj�e��i nego i najlu�i. To, svakako, nije istorijska novost, jer je odavno prime�eno da je gnev najbli�i ludilu. Ali, ta potreba za neprijateljem, ta obra�unarska strast, ta masovna proizvodnja dr�avnih neprijatelja (nikako nisam u pitanju samo ja, jo� 1989. u "Politici Ekspres" objavljena je lista od preko sto liberalisti�kih opasnika!) od ljudi koji to, naprosto, nisu mogli da budu, ni sa liberalisti�kih ni sa bilo kojih drugih pozicija, toliko je u suprotnosti sa mentalitetom i �asnom osobito��u Vojvodine, na�e kulturne i hlebne pokrajine, da se, jednostavno, ne sme pre�utati. Prvenstveno zato (ne�u da isklju�im i ose�anje li�ne povre�enosti) prihvatio sam da javno progovorim o tome kada je, kako i za�to to po�elo. Bez pretenzije da preuzmem posao istori�ara, �ijem sudu podle�u i moje dru�tvene odgovornosti. Uz to sam i veoma uva�io dru�tvo sagovornika, u koje sam bio uklju�en. � Ho�ete li da detaljnije objasnite kako je do�lo do Va�e ostavke na du�nost predsednika Pokrajinskog komiteta i do isklju�enja iz Saveza komunista? - Podneo sam vi�e ostavki i isklju�en sam iz svih organizacija. Ali, sve je to proisteklo iz partijske kazne. Nigde se vi�e nisam vratio, niti sam se �alio. Jedino sam zapretio tu�bom sudu kad su poku�ali da me oteraju i sa lektorskog posla, gde sam uglavnom jezi�ki pomagao �uvenom Lunu, kralju pono�i, i kad su hteli da mi oduzmu �in rezervnog poru�nika. Vojni�ku �ast ve� nisam hteo da �rtvujem tek tako; �in sam zaslu�io ispitima u �koli u Zadru i deranjem kolena po brdu Bokanjcu. Malo je poznato, mada je zabele�eno u politi�kom dnevniku Dragoslava Dra�e Markovi�a, da je ono �to �e kasnije biti nazvano "revolucionarnom voljom komunista i radnih ljudi Vojvodine" - da ja i Milo� Radoj�in budemo smenjeni sa du�nosti predsednika i sekretara Pokrajinskog komiteta - odlu�eno na "tajnoj ve�eri" koju je na Brionima Tito priredio Edvardu Kardelju i Dra�i Markovi�u, u novembru 1972, samo nekoliko dana nakon �to je mene anestezirao savetom da nastavim mirno da radim, a da �e se on postarati da mi niko ne para kaput s le�a. Uzimaju�i sebi pravo koje im ni po kojoj osnovi nije pripadalo - isto kao �to su, sa jo� nekoliko "bliskih saradnika", prethodno odlu�ili o smeni Marka Nikezi�a i Latinke Perovi� - oni su zaklju�ili da treba "ra��istiti situaciju u Vojvodini i zameniti Mirka �anadanovi�a i Milo�a Radoj�ina". Ostalo je obavila na�a baza. Oni koji u�ivaju da guraju onog koji ve� pada. � Kako je to izgledalo? - Bili smo podvrnuti udaru revolucionarne akcije. Zvu�i kao strujni udar, i sli�no je, ali to nije bio ironi�an, nego jedan od zvani�nih afirmativnih naziva za politi�ki kurs koji je sprovo�en nakon Titove kritike liberalizma u Srbiji. Kratak i slikovit opis tog specijalnog tretmana - kojem smo najpre bili podvrgnuti Mirko Tepavac, ja, Milo� Radoj�in, Pal �oti, Geza Tikvicki i Vuka�in Ke�elj, a zatim i desetine, stotine drugih - ostavio je tako�e Dra�a Markovi�. Ovako: "Vojvo�ani biju sikir�etom po glavi". Reklo bi se da to nije odobravao, ali je propustio da podseti na �uveni stih Veljka Petrovi�a: "Vojvodino stara, zar ti nema� stida?" � Koji su vam bili "smrtni grehovi"? - Prvo, liberalizam. Po nekima �ak anarholiberalizam, zato �to "liberalizam mo�e da zvu�i simpati�no me�u gra�anima"! Po�to smo Sekretarijat Pokrajinskog komiteta i ja izjavljivali da su na�i stavovi sastavni deo politike SK Srbije, da smo sara�ivali u izgradnji te politike i da se ose�amo suodgovornim za nju, nije bilo te�ko optu�iti i nas, zajedno sa politi�kim rukovodstvom Srbije, za liberalizam. Dubinski razlog za takav napad na to rukovodstvo bio je u njegovom istrajavanju na reformama, od kojih se u konzervativnom delu jugoslovenskog politi�kog vrha, u kojem je bio i Tito, odustalo nakon prvih ve�ih te�ko�a koje su te reforme izazvale, i morale su da ih izazovu, s obzirom na prethodno stanje u privredi, me�unacionalnim odnosima i u Savezu komunista. Na operativno-politi�kom planu to se svelo na Titovu ocenu da je u Srbiji odnos prema neprijateljima socijalizma, prvenstveno prema anarholiberalima, klasnom neprijatelju i malogra�anskim shvatanjima, tj. prema zapadnim uticajima, bio "liberalniji" i u idejno-politi�kom konfrontiranju, i u pogledu politike krivi�nog gonjenja, izricanja presuda, pa i prikazivanja kroz sredstva informisanja, �to je izazvalo nepoverenje u me�usobnim odnosima izme�u partijskih foruma u Srbiji i Jugoslaviji uop�e". Za na�, vojvo�anski, teren va�an je bio dodatak Stevana Doronjskog: "Liberalisti�ki odnos prema antisocijalisti�kim tendencijama, koje su imale liberalan odnos prema tehnokratskim monopolima i rastakanju dru�tvene svojine". Ba� tako. � Kod onih koji su Vas napadali najpopularnija je bila tvrdnja da su "liberali hteli da pretvore SK u diskusioni klub"? - Toj "teorijskoj" krivici, koju smo isprva odbijali, ali smo na kraju morali da prihvatimo da se Titov govor i Pismo Izvr�nog odbora odnose i na Vojvodinu, pridodata je optu�ba da smo antititovci. Ona se zasnivala na tome �to se politi�ko predstavni�tvo Vojvodine usudilo da, pred zakazani sastanak sa Titom, razgovara o politi�koj situaciji u Vojvodini i Srbiji, a potom na �injenici da smo mi, u razgovoru sa Titom, bili na strani politi�kog vrha Srbije i da se posle nismo "jasno ogradili od politike biv�eg politi�kog rukovodstva Srbije, s Markom Nikezi�em i Latinkom Perovi� na �elu". Pred borcima smo napadani za "otvaranje puta bur�oaskoj restauraciji" i "potiskivanje kadrova s revolucionarnim iskustvom". Intelektualcima je govoreno da mi, zanemarivanjem borbe protiv nesocijalisti�kih pojava, objektivno u�vr��ujemo birokratske snage, i da smo i mi �vrstoruka�i. Radnike su pla�ili da �e im liberalisti�ko-tehnokratske snage oduzeti samoupravna prava i uvesti kapital-odnose. A seljacima su govorili da mi ho�emo da farmerizujemo poljoprivredu i selo. Naj�tetnijim po sudbinu revolucije i socijalisti�ko samoupravljanje smatrano je to �to smo isticali stru�nost ispred moralno-politi�ke podobnosti. A u to vreme u privredi Vojvodine samo je 46 odsto zaposlenih imalo odgovaraju�u kvalifikaciju za posao koji su obavljali! Po principu kazano-dokazano, bili smo optu�eni, globalno, za eskaliraju�u spregu svih mogu�ih antisocijalisti�kih i antisamoupravnih kombinacija, ali i za jo� oko �etrdeset razli�itih vidova razbijanja SKJ, pa smo obno� postali ne samo liberali i anarholiberali, tehnokrati i tehnomenad�eri ve� i oportunisti, kolebljivci, lideri, nesamokriti�ni i nedosledni, nosioci slabosti i proma�aja, tupili smo o�tricu klasne borbe, pru�ali otpor... �avo je bio tek na� �egrt! Ivan Miladinovi�
| ||||
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
<<01_04.jpg>>
vrati.gif
Description: GIF image
