RASTKO MO�NIK, SOCIOLOG IZ LJUBLJANE, O PERSPEKTIVAMA KOJE STOJE PRED
ZEMLJAMA U TRANZICIJI
PLESAT �EMO ARGENTINSKI TANGO
Vrlo je vjerojatan scenarij da �e kapital iz tranzicijskih zemalja
izvu�i profite, i potom iza�i a da se vrijednost koja pritom bude
ostvarena u njima ne�e realizirati. Dobra povijesna analogija je Ju�na
Amerika, pa se i kod nas mo�e o�ekivati dalje produbljavanje socijalnih
razlika i nestabilnosti, ukratko, obnova ju�noameri�kog scenarija
Toni Gabri�
;)
Tranzicijske zemlje otvorile su svoja vrata stranom kapitalu, nadaju�i se
brzom rastu proizvodnje i �ivotnog standarda. Ta su o�ekivanja za sada
ostala iznevjerena. U �emu je "gre�ka"?
- Sada�nji pad standarda nije nu�no vezan uz dolazak stranog kapitala,
budu�i da on jo� nije masovno u�ao u zemlje poput Slovenije i Hrvatske. On
je posljedica vrlo brze promjene sistema, gre�aka napravljenih u toj
brzini i nedomi�ljenosti samih promjena. Da kapital nema nacionalnost bilo
je poznato prije 150 godina; isto je tako neminovno da on ulazi u
tranzicijske zemlje, kao i svugdje drugdje, da bi ubirao profit. �itavo
pitanje svodi se na to ho�e li ga te zemlje, nejake u pogledu kapitala,
uspjeti zadr�ati, i ako uspiju, na kakav na�in. Vrlo vjerojatan scenarij
je da �e kapital u�i, izvu�i profite, i iza�i iz tih zemalja, a da se
vrijednost koja pritom bude ostvarena u njima ne�e realizirati. Dobra
povijesna analogija je Ju�na Amerika; upravo takvi investicijski ciklusi u
njoj se ve� du�e vrijeme ponavljaju, �to je pra�eno velikom dru�tvenom
nestabilno��u. Kako je vjerojatnost da kapital ostane u na�im zemljama
mala, i kod nas se mo�e o�ekivati dalje produbljavanje socijalnih razlika
i nestabilnosti, ukratko, obnova ju�noameri�kog scenarija.
Mo�e
li se takva namjera raspoznati u sada�njoj politici me�unarodnih
financijskih institucija (WTO, MMF, Svjetska banka)?
- Me�unarodne se financijske institucije vrlo uspje�no zala�u za
razbijanje propisa koje one same tuma�e kao protekcionisti�ke. One
uvjeravaju zemlje �irom svijeta da je slobodno kretanje robe i kapitala -
ali ne i ljudi - dobro za sve sudionike tog procesa. To, me�utim, nije
istina: na kraju uvijek nastupa koncentracija kapitala i tehnolo�ke mo�i u
razvijenim zemljama, dakle u sredi�tu svjetskog sistema. Nedavna
konferencija u Dohi je, izgleda, dodatno poja�ala liberalnu globalizaciju,
�to nikako ne pogoduje slabima i podre�enima. Paradoks je da se protiv
uvo�enja socijalnih i ekolo�kih korektiva zala�u dvije objektivno
suprotstavljene strane: SAD, �to je o�ekivano, ali i siroma�ne zemlje,
koje se pla�e da bi uvo�enje takvih standarda smanjilo njihovu
konkurentsku sposobnost. Perverzija se sastoji u tome �to se uvo�enju
regulacija najvi�e protive oni koji zbog njihova nepostojanja najvi�e
gube.
Ignoriranje ekolo�kih normi vidljivo je na slu�aju Hrvatske: veleposlanik
SAD-a zaprijetio je "odgovaraju�im mjerama" ako ona ustraje u zabrani
trgovine genetski manipuliranom hranom, koju istodobno zabranjuje
zakonodavstvo Evropske unije.
- Ovakav tip intervencija nije neo�ekivan, naprotiv, jedan je od
glavnih sastojaka suvremene diplomacije. Velike sile u stanju su izolirati
pojedine zemlje, onemogu�uju�i povezivanje �rtava njihovih iznu�ivanja.
EU, kao zajednica dr�ava, mo�e se suprotstaviti takvim pritiscima, dok se
male zemlje, bez zna�ajnije gospodarske ili politi�ke mo�i, ne mogu
oduprijeti iznu�ivanjima. Nepostojanje zajedni�kog fronta zemalja-�rtava
takvih pritisaka, ono je �ega se treba pla�iti.
Postoje li sli�ni pritisci i na Sloveniju?
- Dosad su se najvi�e odvijali pod fasadom priklju�ivanja NATO-savezu i
modernizacije Slovenske vojske. Jedan od ambasadora SAD-a intervenirao je
zbog kupovine oru�ja u Izraelu, jer je Amerika smatrala da bi upravo ona
trebala biti prodava�. Ovih dana Slovenska vojska kupuje velike koli�ine
oklopnih transportnih vozila koja su se pokazala uspje�nima u pustinjskom
ratu protiv Iraka, ali za koja nije sigurno je li ih u slovenskim
geografskim uvjetima mogu�e koristiti. To je privuklo veliku pa�nju
javnosti, ali ona nema dovoljno utjecaja na vojni sektor.
Smatra
se da je dr�ava blagostanja, karakteristi�na za drugu polovicu dvadesetog
stolje�a - koliko god za nas predstavljala sinonim "Evrope" u koju treba
"u�i" - ustvari ve� u sferi pro�losti. Vjerujete li vi da ona definitivno
ostaje u stolje�u koje je iza nas?
- To su prognoze pojedinih francuskih ekonomista, prema kojima
unutarnja logika sada�njeg sustava ru�i dr�avu blagostanja. Logika sustava
prema njima je takva da socijalna dr�ava vi�e ne mo�e izdr�ati, jer da je
preskupa. Ipak, sami ti ekonomisti napominju da se kraj socijalne dr�ave
mo�e o�ekivati samo pod uvjetom da ne do�e do promjene svjetskog sustava.
Dodatni je problem �to je i nacionalna dr�ava "zastarjela", te sve vi�e
zakazuje kao socijalni �imbenik. Francuzi ipak dokazuju da je pri�a o
"nestajanju" nacionalne dr�ave vi�e stvar liberalne retorike, nego �to je
istinita. Razvijene zemlje, koje se tako uporno zala�u za ukidanje
dr�avnih intervencija u privredu u nerazvijenima, istodobno tro�e 360
milijardi dolara godi�nje za intervencije u poljoprivredu i 480 milijardi
u industriju. To sve, zna�i, treba gledati s dozom skepse, jer radi se o
ideolo�kom i politi�kom ratu. Dvadeseto je stolje�e uspjelo posti�i neka
dostignu�a, koja su dodu�e bila reducirana na razvijeni svijet, ali su
istodobno otvarala nadu i nerazvijenima. Nije se pritom radilo o "logici
sistema", koliko o organiziranom sindikalnom i antikolonijalnom pokretu.
Tu "logiku" mogu�e je promijeniti, ali to pretpostavlja politi�ku
organiziranost i mobilizaciju, pa u krajnjem slu�aju i revolucije, koje su
bile karakteristi�ne za pro�lo stolje�e. Politi�ke mobilizacije danas
gotovo da i nema, a ono �to postoji svodi se na antiglobalizacijske
demonstracije, kao rudimentaran oblik artikuliranja politi�kih
stavova.
No
brutalne reakcije represivnog sustava i falsificiranje antiglobalisti�ke
scene od strane neoliberalno usmjerenih medija ipak ukazuju na strah koji
od nje postoji u sredi�tima financijske mo�i?
- Sustav u antiglobalizacijskom pokretu jasno vidi opasnost, mo�da i
ve�u nego �to je vidi �ira javnost. On radi sve na tome da ga
diskreditira. No javno okupljanje stotinjak tisu�a mladih ljudi radi
izra�avanja politi�kog stava je nedovoljno, jer ono jo� uvijek ne zna�i
po�etak racionalnog razgovora o mogu�im promjenama regula u dr�avnim
parlamentima i me�unarodnim institucijama. Propagandni rat od strane
sustava, podr�an represivnim snagama, doveo je ipak do pokretanja debate
me�u "antiglobalistima", koji sada mijenjaju taktiku. Na razvoj doga�aja
me�u njima gledam kao na po�etak ne�ega �to bi trebalo prerasti u
neortodoksan, ali ipak politi�ki pokret koji �e napustiti metode
neposrednog, rudimentarnog su�eljavanja s policijom i �andarmerijom.
Suvremeni liberalizam dr�avu tuma�i kao ideolo�ki neutralan aparat koji
servisira dru�tvo, a pod stijegom ideolo�ke neutralnosti nastupaju i mnoge
politi�ke stranke "centra" u Hrvatskoj. Smatrate li takvo shva�anje dr�ave
zadovoljavaju�im?
- Zanimljivo je da Adam Smith, kao za�etnik liberalizma, nikad nije
smatrao da je dr�ava neutralna, i da se mo�e odre�i interveniranja u
tr�i�ne procese. Svjestan tendencije tada�njeg tr�i�nog takmi�enja prema
uspostavi monopola, taj klasik bio je uvjeren da dr�ava treba regulirati
tr�i�ni automatizam. To je upravo ono �to se danas de�ava, u formi
antimonopolskih zakona. �itava retorika protiv dr�avnog uplitanja zapravo
je uperena protiv socijalne dr�ave, i protiv propisa koji uvode socijalnu
sigurnost i ekolo�ke standarde, a idu na �tetu kapitalu.
Kako
to da socijaldemokrati, koji su na vlasti u najve�em broju vode�ih
evropskih zemalja, tako�er odustaju od socijalne dr�ave?
- Taj tip socijalne demokracije ve� je nazvan "liberalizmom s
popustom". Prevladavaju�a struja unutar sada�nje socijaldemokracije ne
nudi alternativu, ve� naprosto provodi liberalni projekt, pokazuju�i malo
ve�u osjetljivost za njegove neposredne �rtve. To je jo� uvijek bolje od
liberalnog ekstremizma, ali lo�e je �to se alternativni projekti, ako
unutar socijaldemokracije i postoje, nalaze na njezinim marginama, te �to
do sada nisu uspjeli uvjerljivo nastupiti unutar parlamentarne
demokracije. Takva situacija zaista je vrijedna i pa�nje i
razmi�ljanja.
Ranih
devedesetih vjerovalo se da prodor kapitala sam po sebi osigurava
politi�ka prava i slobode, kojih nije bilo u na�im komunizmima. Mo�e li se
tome i danas vjerovati?
- Sve vi�e vjerujem da je mladi Marx bio u pravu kad je kritizirao
temeljnu ideju francuske revolucije kao nedovoljnu, i politi�ku
emancipaciju kao samo prolaznu formu oslobo�enja �ovje�anstva. S ljudskim
pravima dva su problema: jedan je da se njihov obim obi�no ograni�ava samo
na politi�ka prava, uklju�uju�i i temeljne stvari poput prava na �ivot ili
na integritet tijela. To se, dakako, ne mo�e osporiti, ali spisku se �esto
ne dodaju socijalna prava, kao i ona koja nadilaze podru�je temeljnih
politi�kih sloboda. Koncipiranjem me�uljudskih odnosa putem ljudskih prava
te�ko da se mogu posti�i dru�tvena kohezija i me�uljudska solidarnost, i u
tome vidim njihov drugi problem. Koncipiranje odnosa zasnovanog na pravima
latentno je konfliktno, svodi se na neprekidnu usredoto�enost na kontrolu
podru�ja vlastitog prava, ugro�enog od drugih. To atomizira dru�tvo,
umjesto da ga povezuje i ujedinjava. O�ito je, k tome, da se u dru�tvu
nejednakosti ne mo�e garantirati ni ostvarenje obe�anja klasi�nih programa
francuske ili ameri�ke revolucije.
�to je
onda za vas alternativa konceptu ljudskih prava?
- O dru�tvenim problemima treba iznova poku�ati misliti kroz
vrijednosne sustave solidarnosti i jednakosti. Pritom se ne smije
napu�tati ve� postignuti nivo ljudskih sloboda, kao ni nivo socijalnih
prava koji je ranije bio ostvaren u na�im zemljama, a koja su sada pod
udarom. Pove�avanje nejednakosti koje se zbiva u svim tranzicijskim
dru�tvima vodi u konflikt, koji je neizbje�an kad jedni imaju, a drugi
nemaju. Dru�tva s velikim socijalnim razlikama nisu uspje�na; suvremeni
primjer uspje�nih dru�tava u tom su pogledu Japan i zemlje Sjeverne
Evrope. Zaboravlja se da su i Sjedinjene Dr�ave, usprkos svojoj ideologiji
osobne uspje�nosti, do sredine dvadesetog stolje�a bile vrlo egalisti�ka
zemlja, zemlja sna�ne srednje klase. Program, zna�i, imamo - samo ne znamo
kako ga realizirati.
�EMU SLU�E NA�E ELITE
Koliko
je u interesu suvremenog kapitala proizvodnja kriza na njegovoj
periferiji, od Afganistana, preko Palestine do Balkana?
- Doista je vidljiva zona intenzivne nestabilnosti na periferiji, a
periferija zapo�inje ve� kod nas. Nisam sklon poku�ajima da se to
automatski tuma�i kao direktna posljedica svjetskog kapitalizma.
Nestabilnost vi�e proizlazi iz unutra�njih kontradikcija, i sukoba oko
dominacije unutar svjetskog sustava. Sukobe bi trebalo tuma�iti,
primjerice, sa stanovi�ta borbe Sjedinjenih Dr�ava da zadr�e vlastitu
dominaciju koja je u gospodarskom pogledu ve� ugro�ena, pa im preostaju
politi�ka i vojna sredstva. S druge strane, odvija se politi�ka
deprivacija perifernih podru�ja. Obratimo pa�nju na na�e politi�ke
elite: koji je smisao njihova postojanja? One se bave spa�avanjem svog
lokalno dominantnog polo�aja, pretvaraju�i se u transmisiju nimalo
neutralnih nadnacionalnih organizacija kao �to su MMF, Svjetska banka i
WTO. Njihovo pona�anje sli�no je pona�anju postkolonijalnih elita, koje su
bile na vlasti u formalno nezavisnim dr�avama, a koje su zapravo radile u
interesu biv�ih ili novih metropola. Ta bizarna politi�ka klasa, koja ne
artikulira interese bira�kog tijela koje je legitimira, a pritom posreduje
izvanjske interese, pridonosi stvaranju ogromne nestabilnosti u
tranzicijskim zemljama.
|
bullet.gif