Muke episkopa
Fotija
;) Zagreb - Osijek
Pravoslavni Bo�i� u Hrvatskoj
pokazao je da �e politika jo� dugo imati primat nad duhovnim �ivotom
ukupnog stanovni�tva dr�ave. Badnjak je, dodu�e, unet u pravoslavne crkve
u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, ali su poruke mira i ljubavi ostale u senci
dnevne politike.
Predbo�i�ni dani
najavljivali su, me�utim, sasvim suprotno. Dobro raspolo�eni predstavnici
javnog �ivota u Hrvatskoj sastali su se na sve�anom "domjenku" (prijemu)
koji je povodom Bo�i�a organizovan u Srpskom kulturnom dru�tvu "Prosvjeta"
u Zagrebu. Me�u zvanicama su se na�li ambasador SAD u Hrvatskoj Lorens
Rosin, zagreba�ki gradona�elnik Milan Bandi�, savetnik predsednika
Republike Ivica Ma�truko, vicepremijer Goran Grani�, predsednik Hrvatske
gospodarske komore Nadan Vido�evi�, predsednik Hrvatskog helsin�kog odbora
za ljudska prava �arko Puhovski, novoimenovani jugoslovenski ambasador u
Zagrebu Milan Simurdi�, zagreba�ki paroh Milenko Popovi� i mnogi drugi.
Svi su izmenili novogodi�nje i bo�i�ne �estitke i zaklju�ili da narodi
treba da �ive u miru, ljubavi i slozi.
Predsednik Hrvatske Stjepan Mesi�
prvi je �estitao "Bo�i� po julijanskom kalendaru" mitropolitu
zagreba�ko-ljubljanskom i cele Italije Jovanu Pavlovi�u, pozdraviv�i sve
pravoslavne vernike i sve�tenike u Hrvatskoj prazni�nim pozdravom "Hristos
se rodi!" Mitropolit je u svojoj �estitki podsetio da je Bo�i� za sve
hri��ane velika tajna njihove vere, jer je Bog toga dana odlu�io da se
me�u ljudima pojavi kao �ovek i obznani im dar ra�anja ljudskog �ivota.
Nekoliko stotina pravoslavnih vernika skupilo se na Badnje ve�e u crkvi
Preobra�enja Gospodinova na Trgu Petra Preradovi�a u Zagrebu. Sve�anu
liturgiju slu�ili su namesnik Milenko Popovi� i paroh Marinko Jureti�.
Vernici su pozvani da se ujedine u volji za mir i pomaganju gladnih,
siroma�nih i bolesnih. Sli�ne poruke �ule su se i u crkvi Uspenija
Presvete Bogorodice u Osijeku gde je sve�anu liturgiju za oko tri stotine
vernika predvodio arhijerejski namesnik Ratomir Petrovi� iz Beograda.
Da pri�e o siromasima i bo�i�nom
milosr�u nisu samo prazni�ni dekor mo�e se videti u ve�ini pravoslavnih
eparhija u Hrvatskoj. Crkveni �ivot u njima danas vodi tek nekoliko
sve�tenika, od kojih su mnogi na samoj ivici egzistencije. S izuzetkom
zagreba�kog mitropolita Jovana koji stoluje i u Zagrebu i u Trstu, o
pravoslavcima u Hrvatskoj ovoga trenutka brinu se episkop Slavonije i
Baranje Lukijan �ije je sedi�te u Dalju i episkop Sava koji brine o
vernicima iz centralne Slavonije, a stoluje u Daruvaru. Kad je preuzeo
vo�enje svoje eparhije i "uselio" u crkveni "dvor" na�ao se u potpuno
praznoj prostoriji. Nekoliko stolica i kau� dobio je na poklon od po�e�kog
biskupa Antuna �kvor�evi�a, a zahtev da mu se vrati oduzeta crkvena
imovina i dalje ostaje bez
odgovora.
Episkop Fotije koji vodi
Gornjokarlova�ku i Dalmatinsku eparhiju, podru�je koje se prostire od
Karlovca preko Rijeke i Istre do Dubrovnika, i sam je, doslovno, socijalni
slu�aj. Nema ni socijalno ni penziono osiguranje. Takve "povlastice" nema
nijedan pravoslavni sve�tenik u Hrvatskoj, kao �to ih, uostalom, nemaju ni
mnogi drugi gra�ani Hrvatske �iji se "poslodavci" nalaze na teritoriji
Savezne Republike Jugoslavije. Ovde se veoma dobro zna da su, primera
radi, novosadski muzeji vratili umetni�ke predmete gradskom muzeju
Vukovara kao i kip Svetog Bonifacija vukovarskoj katoli�koj crkvi, ali bi
povratak nekretnina i umetnina Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj
izazvao iskreno �u�enje. Kao i podatak da se pod jednim od javnih
parkirali�ta u obli�njim Vinkovcima nalaze temelji sru�ene pravoslavne
crkve... Jugoslovenski ambasador Milan Simurdi� najavio je skore razgovore
sa hrvatskim ministrom kulture Antunom Vuji�em, pa se treba nadati novim,
i svakako kulturnijim, odnosima dveju zemalja. Ili, kako je to na
"bo�i�nom domjenku po julijanskom kalendaru" iz Zagreba poru�io
vicepremijer Goran Grani� "nikakvo srbovanje i nikakvo hrvatovanje ne�e
pridonijeti boljitku i izgradnji Hrvatske kao gra�anske dr�ave gdje ni
nacionalnost niti vjerske karakteristike ne�e biti prepreka, nego
bogatstvo ovog prostora".
ZORICA STANIVUKOVI� |
print-header.gif