GLAS JAVNOSTI
21 JANUAR 2002
Licni stav
Te�ko breme kengurskog suda
Kosta Cavo�ki
Iako to jo� niko nije javno rekao, izgleda da je 15. januar bio poslednji rok za
novu isporuku optu�enih Ha�kom
sudu. cim je taj rok istekao, vec 16. januara u Beograd je doputovao specijalni americki izaslanik za ratne zlocine
i zatra�io hitan razgovor s najvi�im ciniocima na�e zemlje i clanovima porodica dvojice osumnjicenih.
sudu. cim je taj rok istekao, vec 16. januara u Beograd je doputovao specijalni americki izaslanik za ratne zlocine
i zatra�io hitan razgovor s najvi�im ciniocima na�e zemlje i clanovima porodica dvojice osumnjicenih.
Pri tom su on i njegov americki kolega u Beogradu, kao prave gazde nazovi Suda u
Hagu, na�im celnicima
ponudili ovakvu pogodbu: vi nama odmah isporucite prvog Predsednika Republike Srpske dr Radovana
Karad�ica i ratnog komandanta Vojske RS general-pukovnika Ratka Mladica, a mi vam "obecavamo" da ce
spektakularno sucenje najpoznatijoj trojki u svetu (Karad�icu - Mladicu - S. Milo�evicu) biti i poslednje sucenje
pred Ha�kim sudom, posle cega ce svi zateceni slucajevi biti predati nacionalnim sudovima, a ovaj sud biti
raspu�ten.
ponudili ovakvu pogodbu: vi nama odmah isporucite prvog Predsednika Republike Srpske dr Radovana
Karad�ica i ratnog komandanta Vojske RS general-pukovnika Ratka Mladica, a mi vam "obecavamo" da ce
spektakularno sucenje najpoznatijoj trojki u svetu (Karad�icu - Mladicu - S. Milo�evicu) biti i poslednje sucenje
pred Ha�kim sudom, posle cega ce svi zateceni slucajevi biti predati nacionalnim sudovima, a ovaj sud biti
raspu�ten.
Koliko je to nama poznato, ova "prica" je bajata vec godinu dana i nju povremeno
proturaju americki emisari u
poverljivim razgovorima sa svojim balkanskim sagovornicima. Pri tom se najce�ce vajkaju da im nedostaju
materijalna sredstva za izdr�avanje ovog suda, da ih ona �ena (verovatno misle na Karlu del Ponte) nedovoljno
slu�a, te da je ovaj sud vec postao teret za ugled Sjedinjenih Dr�ava i americku politiku u svetu.
poverljivim razgovorima sa svojim balkanskim sagovornicima. Pri tom se najce�ce vajkaju da im nedostaju
materijalna sredstva za izdr�avanje ovog suda, da ih ona �ena (verovatno misle na Karlu del Ponte) nedovoljno
slu�a, te da je ovaj sud vec postao teret za ugled Sjedinjenih Dr�ava i americku politiku u svetu.
Svako razlo�an ce se odmah upitati: da li se ovoj "prici" mo�e verovati i da li
se uop�te zdravo za gotovo mogu
primiti usmene reci, a narocito obecanja americkih diplomata data balkanskim domorocima. Da bismo dobili
odgovor na ovo pitanje, valja se prisetiti hude sudbine Slobodana Milo�evica i Biljane Plav�ic.
primiti usmene reci, a narocito obecanja americkih diplomata data balkanskim domorocima. Da bismo dobili
odgovor na ovo pitanje, valja se prisetiti hude sudbine Slobodana Milo�evica i Biljane Plav�ic.
Kada je izdavao jednu po jednu prekodrinsku srpsku zemlju, pocev od Zapadne
Slavonije, i u Dejtonu
ubogaljivao Republiku Srpsku, Slobodan Milo�evic je, kao "najva�niji americki cinilac mira i stabilnosti na
Balkanu", sigurno imao cvrsta jemstva da on licno nece biti optu�en za bilo kakve zlocine u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini. Jo� gore je pro�la Biljana Plav�ic koja je cinila i vi�e od onoga �to su od nje tra�ili americki emisari u
Bosni, pa je ipak zaglavila u ha�ki zatvor, da bi bila privremeno pu�tena tek kada je pristala da "saracuje" s
ha�kim tu�iocem. Sve nas to navodi na zakljucak da se ovoj generaciji americkih politicara i diplomata ne mo�e
verovati.
ubogaljivao Republiku Srpsku, Slobodan Milo�evic je, kao "najva�niji americki cinilac mira i stabilnosti na
Balkanu", sigurno imao cvrsta jemstva da on licno nece biti optu�en za bilo kakve zlocine u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini. Jo� gore je pro�la Biljana Plav�ic koja je cinila i vi�e od onoga �to su od nje tra�ili americki emisari u
Bosni, pa je ipak zaglavila u ha�ki zatvor, da bi bila privremeno pu�tena tek kada je pristala da "saracuje" s
ha�kim tu�iocem. Sve nas to navodi na zakljucak da se ovoj generaciji americkih politicara i diplomata ne mo�e
verovati.
No, i pored ove neverice, u jednom se lako mo�emo slo�iti s uva�enim americkim
emisarima. Ha�ki sud je zbilja
za sve nas postao nepodno�ljiv teret koji �to pre treba odbaciti. Za to je dovoljan samo jedan od vi�e valjanih
razloga.
za sve nas postao nepodno�ljiv teret koji �to pre treba odbaciti. Za to je dovoljan samo jedan od vi�e valjanih
razloga.
Ha�ki sud sistematski kr�i pravila mecunarodnog prava o pritvoru. Prema clanu 9
stav 3 Mecunarodnog pakta o
gracanskim i politickim pravima, "stavljanje u pritvor lica koja ocekuju da im se sudi ne sme biti op�te pravilo",
dok je u Ha�kom sudu upravo obrnuto - pritvor je pravilo, a odbrana sa slobode izuzetan izuzetak. Uz to prema
ovom paktu, uhap�enom licu ce se "suditi u razumnom roku ili ce biti osloboceno", dok Ha�ki sud praktikuje
pritvor bez ikakvog vremenskog ogranicenja.
gracanskim i politickim pravima, "stavljanje u pritvor lica koja ocekuju da im se sudi ne sme biti op�te pravilo",
dok je u Ha�kom sudu upravo obrnuto - pritvor je pravilo, a odbrana sa slobode izuzetan izuzetak. Uz to prema
ovom paktu, uhap�enom licu ce se "suditi u razumnom roku ili ce biti osloboceno", dok Ha�ki sud praktikuje
pritvor bez ikakvog vremenskog ogranicenja.
�tavi�e, predugo zadr�avanje u pritvoru protivno je ne samo ovom paktu nego i
praksi Evropskog suda za ljudska
prava, koji primenjuje Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a trajanje pritvora
ogranicava na najvi�e dve godine. Protivno ovakvoj praksi, general Momir Talic, koji je na prevaru uhap�en 25.
avgusta 1999. godine u Becu, u pritvoru je vec dve godine i pet meseci, a da sudece vece jo� nije utvrdilo tacan
datum pocetka sucenja.
prava, koji primenjuje Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a trajanje pritvora
ogranicava na najvi�e dve godine. Protivno ovakvoj praksi, general Momir Talic, koji je na prevaru uhap�en 25.
avgusta 1999. godine u Becu, u pritvoru je vec dve godine i pet meseci, a da sudece vece jo� nije utvrdilo tacan
datum pocetka sucenja.
Sve nas ovo navodi na zakljucak da Ha�ki sud sistematski kr�i mecunarodno pravo,
te da predstavlja
nedopustivo izrugivanje pravdi i nepodno�ljivo ruglo pravosuca. Nije stoga nimalo slucajno �to ga
mnogi znalci na Zapadu podrugljivo nazivaju "kengurskim sudom".
Izgleda da su to bar neki ljudi u americkoj administraciji konacno shvatili, te da, pored ostalog, i zbog toga
predla�u da se spektakularnim sucenjem pomenutoj trojki rad Ha�kog suda okonca, a svi mi oslobodimo te�kog
bremena tog "kengurskog suda".
nedopustivo izrugivanje pravdi i nepodno�ljivo ruglo pravosuca. Nije stoga nimalo slucajno �to ga
mnogi znalci na Zapadu podrugljivo nazivaju "kengurskim sudom".
Izgleda da su to bar neki ljudi u americkoj administraciji konacno shvatili, te da, pored ostalog, i zbog toga
predla�u da se spektakularnim sucenjem pomenutoj trojki rad Ha�kog suda okonca, a svi mi oslobodimo te�kog
bremena tog "kengurskog suda".
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
