|
GLAS prenosi |
Otvoreno pismo predsedniku Vlade Republike Srbije dr Zoranu �in�i�u
Antikomunisti idu Brozovim stopama
Teritorija biv�eg beogradskog pa�aluka imala bi vi�e istorijskog opravdanja za autonomiju nego deo teritorije Srbije preko Save i Dunava
Po�tovani predsedni�e, povod da vam se obratim na ovaj na�in jesu Va�e re�i "da autonomija Vojvodine u Srbiji" ima istorijsko opravdanje i utemeljenje", kao i najavljena sednica Skup�tine na kojoj treba da se usvoji "omnibus" zakon o prenosu nekih ovla��enja sa Republike na Vojvodinu, i to po hitnom postupku. S tim u vezi �elim da skrenem Va�u pa�nju na slede�e:
�to se istorijskog opravdanja ti�e, treba imati u vidu ove �injenice:
1.
Teritorija biv�eg beogradskog pa�aluka imala bi vi�e istorijskog opravdanja za
autonomiju nego deo teritorije Srbije preko Save i Dunava. Za�to? Zato �to je
teritorija beogradskog pa�aluka u okviru turske carevine jo� 1830. dobila punu
autonomiju, i to uz me�unarodnu garanciju (pritisak Rusije na Tursku), iz �ega
je 1835. godine proiza�ao prvi Ustav Knja�evstva Srbije, u �ijem 1 �lanu, pored
sultana Mahmuda Drugog, stoji i formalna garancija ruskog imperatora Nikolaja
Prvog.
Nije te�ko zamisliti kako bi Srbija izgledala kad bi se i na teritoriji
biv�eg beogradskog pa�aluka ustanovila autonomija. Srbija bi kao ostatak bila
samo ju�no od Aleksinca, pa bi se pa�alu�ki autonoma�i pridru�ili vojvo�anskim u
kuknjavi kako ih patuljasti ostatak Srbije "plja�ka" i zajedno, pod pretnjom
internacionalizacije, tra�ili republike, za koje bi Aleksandar Fira besplatno
pisao ustave.
Me�utim, tek 18 godina kasnije (1848) Srbi preko Save i Dunava
u Sremskim Karlovcima progla�avaju Srpsko vojvodstvo, �ija se "autonomija",
usled raznih smicalica Be�a i bezobzirnog tla�enja od ma�arskih vlasti,
prakti�no svela samo na crkvenu autonomiju.
|
Sa �titom ili na njemu Po�tovani gospodine predsedni�e, |
||||
2. Kao rezultat istorijskih te�nji srpskog naroda za ujedinjenjem, na kraju Prvog svetskog rata, 25. novembra 1918. odr�ana je Velika narodna skup�tina Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u "Banatu, Ba�koj i Baranji" (jo� nema ni pomena o nazivu Vojvodina), za koju je u 211 op�tina izabrano 757 poslanika "sveg na�eg naroda u Banatu, Ba�koj i Baranji (a ne u Vojvodini) i to po klju�u jedan poslanik na hiljadu du�a sa navr�enih 20 godina �ivota.
Predla�u�i rezoluciju o priklju�enju Banata, Ba�ke i Baranje Kraljevini Srbiji, Ja�a Tomi� je rekao: "Slavna skup�tino! U ovom po nas najva�nijem trenutku ne smemo zaboraviti na one velike �rtve bra�e iz Srbije koji prosu�e svoju dragocenu krv u skoro sedmogodi�njem ratu za oslobo�enje podjarmljene bra�e svoje", navode�i "da je i na� pesnik Zmaj Jovanovi� predvideo da �e do ovoga do�i, da �e se bra�a ujediniti". Svi predlozi usvojeni su jednoglasno. Prve dve ta�ke rezolucije o priklju�enju glase:
"1. Molim Vladu bratske Srbije da na kongresu mira zastupa na�e interese.
2. Priklju�ujemo se Kraljevini Srbiji, koja svojim radom i razvitkom ujam�ava
slobodu, ravnopravnost, napredak u svakom pravcu, ne samo nami, nego i svima
slovenskim pa i neslovenskim narodima koji sa nama zajedno �ive".
Po�to je
zavr�ila rad, "Skup�tina se razilazi uz pevanje pesme: "Orao klik�e sa visine"
sa refrenom "Mi smo s tobom, Petre Kara�or�evi�u".
Uprkos jasnoj rezoluciji,
profesori istorije dr�ave i prava, pravnih fakulteta u Beogradu i Zagrebu
Dragoslav Jankovi� i Bogdan Krizman u svojoj dvotomnoj "Gra�i o stvaranju
jugoslovenske dr�ave (1. januar - 20. decembar 1918)" u izdanju Instituta
dru�tvenih nauka - Odeljenja za istorijske nauke - na strani 653 apologetski
pi�u: "O priklju�enju Vojvodine - Srbiji". Ako bi navodili pojedine teritorije,
uva�eni profesori morali bi da pomenu i Baranju, koju je Broz ve� prigrabio i
pripojio Hrvatskoj. Ovakvo pisanje profesora samo potvr�uje da su dru�tvene
nauke, sa nekim izuzecima, bile obi�ne slu�kinje Brozovog re�ima.
3. �to se pak utemeljenja autonomije preko Save i Dunava ti�e, onda treba re�i da su njeni utemeljiva�i bili, niko drugi, nego kaplar Adolf Hitler i narednik Josip Broz, ina�e, najve�i sin svih naroda i narodnosti Jugoslavije", obojica pripadnici austrougarske vojske, koji su sa Cera i Kolubare dvaput morali glava�ke da be�e preko Drine i Save od "zlih" Srba, "�to vonjaju na beli luk", a oni su samo branili svoje domove od "civilizovane" soldateske.
Kako? Vrlo jednostavno: Komadanjem Jugoslavije Hitler je oteo deo teritorije preko Save i Dunava, a Josip Broz je - ukidaju�i Dalmaciji status pokrajine i ne pominju�i da vi�enacionalnoj Istri podari autonomiju - oteti deo proglasio pokrajinom i ustoli�io autonomiju, naravno bez Baranje (ve� pripojene Hrvatskoj). Kakva li plodna saradnja izme�u Gefrajtera i Feldvebela, iz koje se rodila dana�nja AP Vojvodina, a Predsedni�tvo Skup�tine Srbije, pozivaju�i se na �elje naroda Pokrajine i odluke Privremene narodne skup�tine DFJ (u stvari AVNOJ-a koji se proglasio skup�tinom), - 1. septembra 1945. samo formalno "ustanovljava" Autonomnu pokrajinu Vojvodinu.
Uvredljivo bi bilo upore�ivati �elje naroda Banata, Ba�ke i Baranje, izra�ene preko 757 poslanika izabranih po klju�u, "jedan poslanik na hiljadu du�a sa navr�enih 20 godina �ivota" i "�elje" izra�ene preko Broza, Kardelja i Bakari�a, inicijatora, a mo�da i formalnih predlaga�a odluke o autonomiji preko Save i Dunava. Prema tome, ustanovljenje pokrajine i njene autonomije jeste nametnuta spolja.
Autonomija se vrzma samo u glavama autonoma�a, birokratije i onih zavisnih od nje, kao i politi�ke i intelektualne elite, a ne i u glavama obi�nih ljudi. Evo dokaza: neka bilo ko od autonoma�a do�e na beogradske pijace i upita svoje sunarodnike odakle su. Obavezno �e re�i: iz Banata, Ba�ke ili Srema, a niko iz Vojvodine, neko �e re�i i "iz preka", a za gra�ane ostalog dela Srbije oni su pre�ani, Bana�ani, Ba�vani i Sremci.
Po�tovani predsedni�e, nevi�en je pritisak, pa i otvorene pretnje autonoma�a i separatista da �e na Vojvodini mnogima, pa i premijeru, biti polomljeni zubi, a da se na to adekvatno ne reaguje. Ako to ne �ine politi�ke i dr�avne institucije, onda bi morale da se oglase redakcije dr�avnih medija, a ne da pre�utkuju antiautonoma�ke pojave. Kako objasniti �injenicu ignorisanja
Osniva�ke skup�tine Srpskog narodnog pokreta "Svetozar Mileti�", odr�ane 25. novembra 2001. u Novom Sadu od sva tri kanala dr�avne TV, "Politike, te "nacionalne institucije srpskog naroda", i jo� nekih medija. Zato ne �udi da novinar "Politike" u intervjuu Mirka �anadanovi�a ne na�e za shodno da mu ne postavi pitanje o njegovom mi�ljenju prema pomenutoj osniva�koj skup�tini. Jedino "Glas javnosti", nezavisni, a patriotski orijentisan list, dade punu informaciju, donev�i put tekst uvodne besede akademika Vasilija Kresti�a. Od dr�avnih predstavnika jedino je reagovao Nenad �anak, nazvav�i u�esnike akademike truba�ima.
Po�tovani gospodine predsedni�e,
Mislim da su ove �injenice dovoljan osnov
da predlo�eni "omnibus" zakon bude povu�en iz skup�tinske procedure, bez obzira
na svakojake pretnje autonoma�a i separatista, a da se pitanje Vojvodine ostavi
za posle dono�enja novog ustava. Posle toga bi se izvr�ila teritorijalna
reogranizacija Srbije, (namerno izostavljam re� "regionalizacija"), za �ta imamo
dovoljno naziva kojima mo�emo ozna�iti pojedine teritorijalne jedinice, po�ev od
op�tine, sreza, okruga i oblasti, a zatim se doneo Zakon o lokalnoj
samoupravi.
Ako �elimo da se za svagda oslobodimo povremenog povampirenja
autonoma�a-separatista, koji bi hteli da se trajno popnu na grba�u Bana�ana,
Sremaca i Ba�vana, onda se i na ovom sektoru na�e raspete dr�ave vratimo na�im
korenima, a koreni su rezolucije Velike narodne Skup�tine odr�ane 25. novembra
1918. u Novom Sadu, kao i Zmaj, �ura Jak�i�, Sremac, Ja�a Tomi�, Petar Konjovi�,
Svetozar Mileti� i drugi velikani iz tog dela Srbije. "Sve autonomne te�nje koje
su usledile posle toga (1918) i koje su danas aktuelne nemaju srpski, ve�
izrazito antisrpski karakter". (V. Kresti�). Pa zar nije dovoljna izjava Lazara
Koli�evskog na sednici CK SKJ, posle Brozove smrti, da treba odbaciti floskulu
"�to slabija Srbija, to ja�a Jugoslavija", a autonomne pokrajine su bile glavne
poluge za destrukciju Srbije.
Vra�aju�i se korenima, potrebno je da se pri
teritorijalnoj organizacije Srbije, Banat, Ba�ka i Srem odrede kao posebne
teritorijalna jedinice, a da li �e se zvati okruzi ili oblasti svejedno je. Na
isti na�in bi se odredile teritorijalne jedinice i na drugom delu Srbije. Koje
poslove �e obavljati oblasti, odnosno okruzi, stvar je politi�kog dogovora, ali
nikako funkcije koje spadaju u prerogative dr�ave, kao i funkcije od zna�aja za
celu republiku.
MILUTIN NOVKOVI�
pravnik, Beograd
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
spacer.gif
Description: GIF image
black.gif
Description: GIF image
