Ovih dana imamo prilike da cujemo kako se ubrzano dovrsava Urbanisticki plan Beograda do 2021. godine. Mene je prevashodno zanimalo, sta urbanisti imaju da kazu po pitanju aerodroma "Beograd" i njegovog prosirenja. Zato sam i "iskopao" deo iz nacrta urbanistrickog plana koji se bavi upravo ovom tematikom. Verujem da ce vas interesovati. 9.10 VAZDUSNI SAOBRACAJ Danasnje stanje i problemi Aerodrom "Beograd" predstavlja veoma znacajan elemenat sistema daljinskog saobracaja Beograda. Pored toga, ocekuje se da on ponovo postane znacajan cvor u saobracajnoj i transportnoj (vazduhoplovnoj i intermodalnoj) mrezi regiona Balkana (jugoistocne Evrope). Danas Aerodrom "Beograd" prakticno predstavlja jedino vazduhoplovno pristaniste u Srbiji (Nis, koji je inace imao ozbiljna ogranicenja u eksploataciji je onesposobljen, a Pristina je prakticno van nase mogucnosti koriscenja i kontrole). I u okvirima Jugoslavije on predstavlja jedini aerodrom sa ozbiljnim potencijalom i perspektivom razvoja. U cilju zadovoljenja povezivanja Beograda sa daljim okruzenjem, aerodrom je znacajan, jer omogucava vezu sa inostranstvom, kao i sa Crnom Gorom i Kosovom. S obzirom na dobre geografske preduslove, Aerodrom "Beograd" bi mogao da se ponovo pojavi kao znacajan cvor u transportnoj mrezi regiona, ukoliko bi se: . razvila regionalna mreza (kratkih) linija u putnickom prevozu, za sta je potrebno politicko, ekonomsko i poslovno okruzenje; . pojavio prevozilac koji bi bio voljan da u Beogradu ustanovi regionalni centar za robni prevoz (cargo hub). Plansko resenje U cilju zadovoljenja kako transportnih potreba Beograda, tako i mogucnosti davanja transportnih usluga regionu, potrebno je da se u vezi Aerodroma "Beograd" nastavi sa planiranjem sledecih mera: . zastita postojece lokacije u pogledu bezbednosti, povoljnog uticaja na okolinu kao i za dalji razvoj; . ako se zeli omoguciti nesmetani i zeljeni razvoj uz racionalno koriscenje kako prostornih, tako i finansijskih resursa, onda je potrebno maksimalno zastititi postojecu lokaciju u skladu sa usvojenim dokumentima (GUP i DUP), uz minimalne dopune koje treba azurirati povremeno. Ovo znaci da treba obezbediti razvoj Aerodroma sa dve poletno-sletne staze i prostorom za razvoj svih potrebnih sadrzaja (putnicki kompleks, robni kompleks, JAT, itd) i sklad sa okolnim naseljima i sadrzajima. Mogucnost rasta na postojecoj lokaciji, ukoliko se postuju planska dokumenta i sacuva prostor koji je vec namenjen razvoju Aerodroma, je takva da verovatno zadovoljava potrebe Beograda jos bar 50 i vise godina; . obezbe|enje dovoljnog kvaliteta usluge Dovoljan kapacitet svih elemenata i sadrzaja (kako manevarskih povrsina sa platformama, tako i pristanisne zgrade), koji su predvi|eni i izgra|eni za godisnji saobracaj od 5-6 miliona putnika. Za 2001. godinu se (na osnovu prvih 10 meseci) predvi|a promet od oko 1,5 miliona putnika. Do 2006. godine ne bi trebalo da bude bilo kakvih problema po pitanju kapaciteta Aerodroma "Beograd" u pogledu putnickog saobracaja i broja operacija sletanja i poletanja. U ovom momentu tesko je proceniti putnicki saobracaj u 2021. godini, jer to zavisi od toga da li ce Beograd postati regionalni centar i imati znacajan tranzitni saobracaj, ali moglo bi se ocekivati da se razvije u aerodrom sa prometom od 10-15 miliona putnika. Kapaciteti za robni prevoz zavisice od toga da li ce se pojaviti prevozilac koji je spreman da u Beogradu zasnuje svoj robni centar (cargo hub). Ukoliko bi to bio slucaj, bilo bi potrebno izgraditi nove znacajne robne kapacitete. Prostor za nove, kako putnicke, tako i robne kapacitete, predvi|en je postojecim planskim dokumentima. Ovi dokumenti ce biti obnovljeni kroz novi "master plan" aerodroma cija se izrada planira 2002. godine. Pouzdano funkcionisanje sistema zahteva da svi kljucni elementi budu pouzdani. To je posebno vazno za one elemente koji su nezamenljivi u lancu operacija neophodnih za obezbe|enje minimalnih uslova za funkcionisanje. Kod Aerodroma "Beograd" to je svakako jedina poletno-sletna staza (PSS) kojom se raspolaze i adekvatna savremena oprema. Danasnje stanje PSS je takvo da su operacije na njoj bezbedne, ali nije poznato u kakvom je strukturalnom stanju staza, tj. koliko ce dugo moci da se koristi pre nego sto se mora izvesti rekonstrukcija kolovozne konstrukcije. Izgradnja nove staze je svakako skup projekat, ali po nekim ranijim ocenama cena iste bi iznosila oko 60% vise od ozbiljne rekonstrukcije postojece staze. Ova rekonstrukcija bi se u tom slucaju odlozila, uz smanjeno koriscenje postojece staze. Ovakav projekat bi obezbedio kontinuitet funkcionisanja Aerodroma. On bi tako|e omogucio da jedini aerodrom u sirem okruzenju bude nadalje izuzetno pouzdan, imajuci dve staze. Treba odmah napomenuti da dve staze nikako nisu izraz potrebe iz razloga kapaciteta. Povezanost sa opsluznim podrucjem koje podrazumeva ne samo vezu sa Beogradom, centrom i sirim podrucjem, vec i sa najvecim delom Srbije. Povezanost je svakako uslovljena postojanjem odgovarajuce putne i zeleznicke mreze i veze Aerodroma sa istom. Razvijena putna mreza omogucava lak i brz pristup Aerodromu uz koriscenje individualnih vozila. Me|utim, pod dobrom povezanoscu sa opsluznim podrucjem podrazumeva se i postojanje javnog prevoza do i od aerodroma. U tom pogledu, moze se reci da je danas situacija se Aerodromom "Beograd" losija nego ikada. Naime, jedini javni prevoz predstavljaju taksi vozila i autobusi JAT-a koji vrse prevoz do terminala na Slaviji. Radi obezbe|enja javnog prevoza potrebno je stvoriti pogodne uslove i olaksice za organizovanje najsire lepeze prevoznih usluga, kako do Beograda, tako i do drugih gradova (unapred narucene voznje mini autobusima, produzenje ekspres autobuskih linija do aerodroma i ostali savremeni vidovi javnog prevoza). Sto se tice veze sa zeleznicom, danasnji pa i saobracaj u dogledno vreme, to svakako ne mogu pravdati svojim obimom. Sa druge strane, stanje usluge (komercijalna brzina, frekvencija vozova, kasnjenja) u putnickom prevozu zeleznicom je takvo da nije na nivou koji zahteva najveci broj avio putnika. Do dostizanja uslova koji opravdavaju dovo|enje zeleznice do aerodroma, svakako da je potrebno obezbediti dobru vezu aerodroma i onih zeleznickih stanica koje budu nudile dobru povezanost sa gradovima Srbije. Razvoj helikopterskog saobracaja podrazumeva izgradnju heliporta, koji je namenjen javnom saobracaju, i heliodroma za sopstvene potrebe namenjenih ustanovama kao sto su bolnice, policija i sl. Danas u Beogradu postoji samo jedan opremljeni helidrom koji se nalazi u blizini VMA. U praksi se koristilo ili koristi jos nekoliko lokacija za sletanje i poletanje helikoptera koji se upotrebljavaju u razlicite, specijalne svrhe. Problem beogradskog heliporta za javni saobracaj ozivljen je u poslednjoj deceniji, posebno sredinom 90-ih godina. Tokom dosadasnjih, preliminarnih analiza doslo se do zakljucka da planiranje i izgradnja heliporta ima smisla samo ukoliko se nalazi u neposrednoj blizini (buduceg) poslovnog i administrativnog centra Beograda, odnosno u Savskom amfiteatru. U tom prostoru su do sada predlagane dve lokacije. Jedna od njih je na Uscu uz Park prijateljstva, a druga je u blizini zeleznicke stanice "Novi Beograd". Da bi se obezbedila i sacuvala lokacija za javni heliport, potrebno je saciniti odgovarajucu dokumentaciju i ugraditi je u prostorne planove Grada. (kraj) Svoja misljenja i predloge vezane za Prednacrt Generalnog plana Beograda 2021 mozete da saljete na adresu: Urbanisticki zavod Beograda arh. Vesna Tomic - za GP2021 Palmoticeva 30, 11000 Beograd ili na e-mail: [EMAIL PROTECTED] NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
