http://www.pcnen.cg.yu/novi/drugi/16.htm
Prve crnogorske nezavisne elektronske novine (PCNEN)
Drugi pisu:
02.9.2002.
Istrazivanje "Blica" i "Jutarnjeg lista" pokazuje da su
kriminalci iz
drzava nastalih cepanjem SFRJ slepi na nacionalnu
pripadnost
Mafijasi prave cetvrtu Jugoslaviju
BEOGRAD, ZAGREB - Jedna od najznacajnijih posledica
raspada
Jugoslavije bez sumnje je zapanjujuca moc lokalnih
mafija koje su
pod okriljem rata razgranale svoje poslove do
neslucenih
razmera. Istovremeno, lokalne policije bile su
podredjene
mafijaskim sefovima, dok medjusobno gotovo uopste nisu
saradjivale - zakljucak je istrazivanja koje je sproveo
zagrebacki
"Jutarnji list" u saradnji s "Blicom".
Zato i nije cudo sto je nedavno ubistvo slovenackog
drzavljanina
srpskog porekla Georga Rakica, njegove supruge Vesne
Pavlin-Rakic i 13-godisnjeg sina Bojana u Rovinju,
podstaklo
analiticare kriminala u ovim krajevima na povezivanje
tog
dogadjaja sa zbivanjima na prostorima citave bivse
SFRJ. Jer, u
liku Georga Rakica i zivotnim epizodama njega i njegove
supruge
objedinjeno je mnostvo pojmova iz kojih se moze
naslutiti da se
iza jezivog zlocina u rovinjskom apartmanu krije sve
ono sto
opterecuje proslost delova nekadasnje federacije. Vojna
karijera u
JNA i slovenackoj Teritorijalnoj odbrani, poslovna
povezanost s
ljudima iz Srbije, ranjavanje narucioca ubistva
crnogorskog
kriminalca Veselina Jovovica u ljubljanskom kaficu
Vesne
Pavlin-Rakic, poznavanje drzavnih tajni, priblizavanje
predsednickih izbora u Sloveniji... poznate su
okolnosti u kojima
se dogodila smrt Georga Rakica. U kojoj cinjenici lezi
motiv
brutalnog zlocina u kojem nije postedjen niti
13-godisnji decak -
zasad se ne zna.
Ali, vratimo se glavnoj temi. Regionalne okolnosti
nastale posle
1990. godine pogodovale su bujanju novih kriminalnih
elita.
Kriminalci sa svih podrucja bivse multinacionalne
drzave uredno su
saradjivali za vreme rata, ne hajuci za nacionalnu
pripadnost.
Posto se oni u ratnim uslovima ipak nisu mogli poslovno
okupljati
unutar granica bivse SFRJ, sastajali su se u
inostranstvu, tacnije u
Budimpesti, koja je tokom rata postala glavno mesto
susreta
dilera iz novonastalih zemalja, svojevrsna berza droge.
"Jutarnji
list" navodi da su gotovo svi vazniji hrvatski dileri
imali tokom rata
registrovane firme i kupljene stanove i druge
nekretnine u
Budimpesti.
Posle prestanka ratnih operacija, glavni krak balkanske
rute
premesta se opet juznije, i vodi preko Makedonije,
Kosova, Bosne
i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Prema podacima
Interpola,
ovom rutom godisnje prodju na tone heroina, gotovo 70
odsto
evropske potrosnje! Krajem sukoba, veoma unosan posao
postaje i krijumcarenje oruzja, u kojem su prvenstvo
uzeli
hrvatski kriminalni krugovi, s dobrim vezama u vojsci i
velikim
arsenalima rasutim po Bosni. U Bosni je naposletku
uhapsen citav
niz oficira koji su oruzje krijumcarili za Kosovo,
delom ga kupujuci
i od bosanskih Srba. Prema dosad otkrivenom, hrvatski
krijumcari
kupovali su oruzje od Muslimana, Muslimani od Srba,
Hrvati od
Srba, sve zavisno od trenutnih potreba i zaliha na
raspolaganju.
Posle rata, kao predgradje Evrope - dovoljno blizu i
dovoljno
daleko, idealno mesto za vodjenje poslova i
distribuciju
dopremljene robe postala je Ljubljana. Osim toga,
vecina cigareta
Tvornice duvana "Rovinj", koje kupuju svercerske firme,
izvozi se
preko Kopra, preko kojeg uglavnom idu i posiljke
stranih cigareta.
Hrvatska, kao zemlja totalno porozne granice, kako
navodi
"Jutarnji list", idealna je za prevoz svake
krijumcarene robe.
S obzirom na tadasnji prekid u saradnji izmedju
republickih policija,
saznanja o medjusobnoj povezanosti zlocinaca stizale su
do
javnosti tek poput glasina s ulice, a neretko su ova
dogadjanja bila
prekrivena velom spijunskih tajni. Naime, za sve
novonastale
drzave karakteristicna je bila pre svega uska
povezanost
raznoraznih tajnih sluzbi sa velikim dilerima droge,
krijumcarima
cigareta i ljudi, svercerima oruzja.
Upravo posao sa cigaretama, koji je ovo podrucje u
poslednjih 12
godina pretvorio u svercerski raj, najociglednije
ilustruje kako je
bratstvo i jedinstvo cvetalo i u najgorim ratnim
godinama. Kao sto
je vec poznato, Stanko Subotic Cane, Jugosloven cije
ime se
redovno dovodi u vezu s poslovima vezanim za cigarete,
svetom
je putovao sa hrvatskim pasosem u dzepu. Kako tvrdi
"Jutarnji
list", policijski oficir koji mu je izdao pasos
revnosno je zapisao
kako ga izdaje na preporuku Ljube Cesica Rojsa,
generala
Hrvatske vojske i turbonacionaliste.
Vremenom postaje ocigledno da ima jos ljudi koji su
tokom rata
razmahali svoje poslove ne obaziruci se na granice i
ratove. Ime
jednog od njih dospelo je nedavno u javnost, obasutu
kolicinom
njegovog bogatstva, drskosti i politicke moci. Rec je o
Tinu Bralu,
hrvatskom trgovcu kafom i cigaretama, koga su nedavno
vlasti
BiH javno optuzile za krijumcarenje, podmicivanje i
podrivanje
carinskog sistema BiH. Bralo je otvoreno priznao kako
je
snabdevao Srbiju, Crnu Goru i BiH ovim artiklima tokom
rata, te
da je u poslu sa cigaretama saradjivao i s ljudima oko
Subotica.
Ocigledno je da su se lokalne kriminalne grupe najbrze
prilagodile
trzisnom razmisljanju i prirodnim prednostima svojih
zemalja:
Srbija osigurava robu, Hrvatska prevoz, a Slovenija
poslovnu
logistiku. Pritom se potrebe pojedinih trzista dobro
namiruju u
medjusobnim kontaktima, a pojedini krvavi obracuni su
odraz
povremene zbrke u knjigovodstvu.
Povezanost vlasti i kriminala
Ono po cemu su u svetu poznati svi sastavni delovi
bivse SFRJ,
cinjenica je da su svi pravi mafijasi usko povezani s
vladajucim
strukturama i da rade pod njihovim patronatom - tvrdi
zagrebacki
"Jutarnji list". Taj dnevnik navodi da "to od ovih
prostora cini
balkansku vetrometinu u koju iole iskusan poslovni
covek sa
Zapada ne zeli da investira ni cent". Javnost o svemu
sve zna, ali
zbog zasicenosti svakodnevnim sokantnim informacijama
zbog
kojih u svetu padaju vlade, niko nema volje da se
ozbiljnije
pozabavi kritikom kriminalizovanog sistema, pise
"Jutarnji list".
- Ono sto frustrira policijske inspektore koji se bave
suzbijanjem
organizovanog kriminala jeste struktura nedodirljivih
ljudi. Ti
policijski operativci su jedini "srecnici" koji dolaze
u kontakt s tim
ljudima, ali ubrzo dobiju po prstima jer im neko
"odozgo"
munjevitom brzinom posle hapsenja nekog iz povlascene
grupe,
obicno javi da u interesu nacionalne sigurnosti pusti
osumnjicenog.
Zbog toga u Hrvatskoj strada takozvana "treca liga"
kriminalaca.
To su osobe za koje se mogu prikupiti dokazi da su
licno
ucestvovali u iznudama, svercu droge, pucnjavama i
slicnim
prljavstinama. Ljudi iz "prve lige" su izvan domasaja
hrvatskog
zakonodavstva, a ako i dodju na stranice novina, po
pravilu je to
rezultat politickih odstrela do kojih dolazi posle
smene vlasti.
Medjutim, i tada, posto tokom visemesecne zatvorske
dijete
skinu desetak kilograma, uglavnom uz smesak izlaze na
slobodu,
tvrdeci da su zrtve politickih zavera - pise "Jutarnji
list".