POSLE SKUPA LIDERA NAJRAZVIJENIJIH
          ZEMALJA SVETA U ĐENOVI
 

        Globalisti protiv
          antiglobalista
 
 Samit G-8 pokazao je da su svetski moćnici još
 nemoćni da se o najvažnijim svetskim temama
 dogovore na opšte zadovoljstvo, ali i da su dve
 oprečne grupacije u svetskoj ekonomiji i politici
 sve manje pomirljive jedna prema drugoj
 

                        Lideri najrazvijenijih
                        zemalja sveta uspeli su u
 nedelju u Đenovi da okončaju svoj trodnevni skup,
 ali su njihovi osmesi na grupnoj fotografiji snimljenoj
 ispred Duždove palate delovali dosta kiselo. Prema
 opštim ocenama samit je u osnovi samo potvrdio
 nemoć moćnika da se o temama doista važnim za
 celu planetu, poput onih o smanjenju emisije štetnih
 gasova u atmosferu, problema dugova
 najsiromašnijih ili razoružanju, ozbiljnije dogovore.
 Zbog toga su valjda rezultati sastanka G-8 i pali
 totalno u senku zbivanja koja nisu zamišljena da
 budu njegovo osnovno obeležje - masovnih protesta
 protivnika globalizacije koji su se okončali tragično,
 sa više od 400 povređenih i ubistvom 23-godišnjeg
 demonstranta Karla Đulijanija.
 
 Ovakav epilog zbivanja u italijanskoj luci
 predstavljao je samo još jedan od povoda za nove
 oštre replike zastupnika dve, čini se, sve manje
 pomirljive grupacije koje se poslednjih godina
 formiraju na svetskoj ekonomskoj i političkoj sceni.
 Na jednoj strani su pristalice takozvane globalizacije
 oličene pre svega u predstavnicima najrazvijenijih
 zemalja u čijoj se pozadini kriju, ili se čak više i ne
 skrivaju, interesi krupnog kapitala koncentrisanog u
 najvećim transnacionalnim korporacijama. Na
 drugoj su protivnici te globalizacije, pripadnici
 raznih, dosad mahom ne baš preterano
 organizovanih i povezanih grupa i udruženja, ali što
 je interesantno, uglavnom iz tih istih najrazvijenijih
 zemalja sveta.
 
 Njihove pozicije su, razume se, dijametralno
 suprotne. Dok jedni tvrde da je globalizacija
 neumitan svetski proces koji je stoga ne samo
 nezaustavljiv nego u krajnjem ishodištu i koristan po
 žitelje ove jedine planete koja nam stoji na
 raspolaganju, drugi dokazuju da je reč samo o
 definitivnom uspostavljanju dominacije razvijenijih
 nad nerazvijenim i jačih nad slabijim, što, naravno,
 ne može biti od opšte već jedino od koristi za
 ubedljivu manjinu čovečanstva.
 
 Protesti širom sveta
 
 Zbog toga, gde god da namirišu ma kakav događaj
 koji liči na skup elite koja bi da odlučuje o sudbini
 celog sveta, oni počinju da organizuju svoje
 "kontramitinge" među kojima je u novijoj istoriji
 jedan od najpoznatijih bio onaj u američkom gradu
 Sijetlu gde je, na opšte čuđenje, pre dve godne
 umesto oduševljenja zbog još jednog sastanka
 Svetske trgovinske organizacije, došlo do uličnih
 borbi demonstranata sa lokalnom policijom koje su
 se umalo pa završile uvođenjem vanrednog stanja.
 
 Slično se događalo i drugde. Vredi podsetiti samo
 na lanjske samite Svetske banke i MMF-a u
 Vašingtonu i Pragu, ili UNKTAD-ovu konferenciju o
 trgovini i razvoju u Bangkoku, kao i na nekoliko
 ovogodišnjih koji su započeli švajcarskom "crnom
 subotom" do koje je došlo zbog toga što je policija
 ledenim šmrkovima, a i na druge načine, sprečila
 nekoliko hiljada građana da dopru u Davos i tu
 ometaju održavanje godišnjeg sastanka Svetskog
 trgovinskog foruma, posle čega su ovi prošetali do
 obližnjeg Ciriha i u tom gradu, paljenjem automobila
 i kontejnera, iskalili svoj bes protiv novog svetskog
 poretka.
 
 Kad je prošlog meseca na zaprepašćenje švedskog
 ministra policije i njegovog osoblja i Geteborg,
 domaćih samita EU-SAD, postao poprište žestokih
 okršaja i milionske štete, izgleda da je svima
 definitivno bilo jasno da će organizujući svoje
 skupove najbogatiji udubuće morati najpre da se
 pobrinu za vlastitu bezbednost, a tek potom za
 kavijar i šampanjac. Jer, kako je to svojevremeno
 ocenio i londonski "Indipendent", ispostavilo se,
 izgleda, da jedno sa dugim neizbežno ide: Na
 raskošnim događajima sa ekskluzivnim večerama i
 svim mogućim skupocenim stvarima, na pamet
 doista povremeno moraju da padnu misli o Robinu
 Hodu, tj. o tome koliko bi novac za neku od tih gala
 večerinki više koristio, recimo, afričkim selima,
 odnosno nekima od onih 1,2 milijarde ljudi na
 planeti Zemlji koji žive sa manje od jednog dolara
 na dan.
 
 Glavne poluge
 
 To uglavnom i jeste jedna od osnovnih zamerki
 antiglobalista. Oni su počeli da uviđaju kako se
 samiti moćnika množe proporcionalno sve većem
 siromašenju sve većih delova sveta, kadrih pak sve
 manje da se uspešno nose sa glavnim polugama
 novog svetskog poretka. kakve su postale
 Ujedinjene nacije, Svetska banka, MMF, STO, ali i
 NATO kao sveprisutna vojna svetska sila praćena
 svetskim sudskim institucijama poput Haškog
 tribunala i drugih. No, njihove su zamerke u vezi sa
 svim tim i neuporedivo konkretnije i jednostavnije.
 Oni su uvideli i tendenciju ka pogoršavanju vlastite,
 pre svega ekonomske pozicije, u njihovim čak i
 najrazvijenijim zemljama, koja se kvari svaki put kad
 započne kakva nova privredna integracija globalnih
 razmera, praćena obaveznom reorganizacijom i
 "prestrukturisanjem" čiji je česti epilog jedino -
 otkaz.
 
 Mnoge činjenice, međutim, govore i u prilog
 pristalica globalizma. Postoji, naime, tu nešto što
 izgleda neizbežno sa stanovišta istorije, nauke i
 tehnologije. Niko valjda više ne može da vrati one
 stare granice među državama, niti da onemogući
 da se na svetskim berzama, zahvaljujući modernim
 telekomunikacijama trguje praktično bez prekida,
 24 sata na dan. Niko više ne može da ukine ni
 Internet niti da zaustavi Evropsku uniju u uvođenju
 nove evropske valute evra, i to već od početka
 naredne godine.
 
 Mnoge procese koji su uveliko otpočeli doista samo
 neka veća kataklizma može da obustavi, čak i ako
 se nekome ne sviđa to što će engleski jezik da
 bude osnovni jezik za sklapanje poslova u najbližoj
 budućnosti, jer on to već i sad jeste, ili to što će na
 celoj planeti postojati možda jedva desetak
 aviokompanija, pet-šest čeličana, nekoliko
 duvanskih korporacija jer gotovo da je sve to tako
 već u ovom času. A, ako je to već sve tako, ne
 treba se čuditi ni težnji svetskog kapitala da sve
 stvari, propise, pravila, pa i moralna načela u
 čitavom svetu ujednači, ako ne može milom, onda i
 silom.
 
 To je u prirodi kapitala, koji daje moć. Čak i onog
 kapitala u posedu mafijaša, i samih sve više nalik
 na internacionalne biznismene koji posluju, pa onda
 peru novac na globalnom nivou, na šta legalni deo
 planete takođe mora da odgovori na globalnom
 nivou, kao što i čini, formiranjem globalne
 finansijske policije pri OECD-u, uvođenjem sankcija
 neposlušnim "poreskim rajevima" i sličnim,
 savremenim mehanizmima za upravljanje
 planetarnim poslovima.
 
 Zato valjda i Filip Kondit, predsednik "Boinga", kaže
 da mu je želja da klijenti širom sveta zaborave da je
 to američka kompanija, to jest da počnu da veruju
 da "Boing" pripada njima. A britanski "BP" upravo
 kupuje većinski paket "E.On"-a u čijem je, pak,
 sastavu "Aral", najveći lanac benzinskih pumpi u
 Nemačkoj, čime će dakle britanska naftaška
 kompanija postati vodeći snabdevač benzinom
 građana Nemačke, dok je, primerice, "Folksvagen"
 već postao najveća firma u Slovačkoj...
 
 Nije sigurno da će baš svima od toga biti bolje, ali
 je sigurno da od svega baš svima neće biti ni gore.
 Ipak, izvesno je da će se suočavanja globalista i
 antiglobalista i u budućnosti nastaviti. Posle samita
 u Đenovi jedni su za druge opet rekli sve najgore.
 Antiglobalisti su globalisti nazvali zlikovcima i
 ubicama, a globalisti antiglobaliste nasilnicima koji
 samo izazivaju nerede po ulicama mirnih mesta.
 
 Za svaki slučaj svoj naredni skup grupacija G-8 je
 zakazala u mestu Kananakis, u kanadskoj provinciji
 Alberta. To je u Stenovitim planinama, pa ćemo tek
 da vidimo koliko će turista, to jest planinara, tamo
 da stigne od 26. do 28. juna naredne godine.
 
 Rodoljub Gerić
 
 
 
  JUČE ISPRED ITALIJANSKE AMBASADE U BEOGRADU
 
       Protest dvadesetak anarhista
 
 Dvadesetak anarhista iz Beograda protestovalo je
 juče po podne ispred italijanske ambasade zbog
 ubistva jednog učesnika antiglobalizacijskih
 demonstracija tokom đenovskog samita lidera
 sedam najbogatijih zemalja i Rusije.
 
                              Grupa anarhista i
                              aktivista Inicijative
                              za ekonomsku
                              demokratiju više
                              od sat vremena
                              stajala je preko
                              puta italijanske
                              ambasade
                              protestujući zbog
                              ubistva
                              demontranta u
                              Đenovi, ali i zbog
 političke situacije u Srbiji.
 
 Ratibor Trivunac iz Inicijative za anarhosidnikat
 izrazio je nadu da anarhistički pokret u Srbiji ima
 perspektivu, izričući oštre kritike na račun političkih
 opcija koje zastupaju jugoslovenski predsednik
 Vojislav Koštunica i premijer Srbije Zoran Đinđić.
 
 Teodora Tabački ocenila je takav izbor kao
 "razočaravajući", a kao posebno razočaravajuće je
 to što se trenutno "neoliberalizam Zorana Đinđića
 doživljava kao progresivna opcija".
 
 Povodom malog broja ljudi okupljenih na protestu,
 ona je ukazala da se mali broj ljudi danas protivi
 uvođenju veronauke u škole, kao što se malo njih
 protivilo i etničkim čišćenjima za vreme ratova na
 prostoru bivše Jugoslavije.
 
 (Beta)
 
 
 
      BRITANSKA JAVNOST O SAMITU U ĐENOVI
 
        Skupovi Grupe 8 beskorisni
 
 London, 23. jula (Tanjug)
 
 Samiti lidera Grupe 8 postali su besmisleni i ne
 koriste nikome, ocenjuju danas britanski
 komentatori povodom poslednjeg samita
 najrazvijenijih i Rusije u Đenovi i pri tom ističu da je
 najnovije iskustvo pokazalo da priroda
 međunarodnih skupova mora da se promeni.
 
 Rezultati samita u Đenovi su, ocenjuje se, "više
 nego mršavi", a ni masovne demonstracije nisu
 donele neki rezultat, izuzev nasilja, ogromnih šteta i
 gubitka jednog mladog života.
 
 Za razliku od raspoloženja britanske javnosti i
 komentatora, premijer Toni Bler je podržao samite
 Grupe 8 i osudio proteste. Vladi i Laburistima blizak
 "Gardijan", međutim, kritikuje te stavove i posebno
 Blerovu ocenu da je svet "poludeo kada akcije
 100.000 demonstranata postaju važnije od odluka
 svetskih lidera".
 
 U sličnom svetlu samit u Đenovi vidi i konzervativni
 "Dejli telegraf", koji ističe da je "istina da su samiti
 najbeskorisnija, najskuplja i najpraznija osobina
 moderne diplomatije".
 
 
 
 
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================
EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email To: [EMAIL PROTECTED]
This email was sent to: archive@jab.org

T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================

Одговори путем е-поште