M. Nedeljkov, M. Jajcinovic, Vecernji list (www.vecernji-list.hr), 5. srpnja 2001. Srbija umanjuje svoju odgovornost prebacujuci krivnju na Hrvatsku Komitet vlade SR Jugoslavije za prikupljanje podataka o izvrsenim zlocinima protiv covjecnosti i medunarodnog prava proslijedio je ovih dana Sudu za ratne zlocine u Haagu svoje deseto izvjesce. U njemu se najvise govori o navodnim zlocinima pocinjenim nad Srbima u logoru Lora u Splitu. U toj publikaciji tvrdi se da je od lipnja 1991. do rujna 1995. godine na teritoriji Hrvatske voden "surov i bespostedan gradanski, medunacionalni, meduetnicki rat". Uz to tvrdi se da se "posebno izdvaja genocidno djelovanje hrvatskih vojnih vlasti, pojedinaca i grupa prema srpskom stanovnistvu". Do sada dokument objavljen u Beogradu nije bio poznat. Njegovo objavljivanje vjerojatno je pokusaj javnog neutraliziranja posljedica Miloseviceva izrucenja Haagu. A i mogucih efekata izrucenja koje se spremaju, a na koje su se beogradske vlasti nedavno obvezale. Prebacivanjem paznje na Hrvatsku i "zlocine pocinjene nad Srbima" ocito se zeli ublaziti traumatiziranje onog dijela srpske javnosti koji se glasno protivi, ili potiho ne slaze, s izrucenjem "Slobe" i drugih lica s haaske tjeralice u Haag. Navedeni jugoslavenski komitet poceo je, kazu, raditi 1. sijecnja 1994. godine i ima devet clanova, sveucilisnih profesora i duznosnika pravosudnih i drugih organa. Imenuje ih savezna vlada. Predsjednik Komiteta je prof. dr. Zoran Stojanovic, redoviti profesor Pravnog fakulteta u Beogradu. Papire koje je taj komitet pripremio i poslao u Haag zasigurno je imao i ranije. No, po svemu sudeci, cekao je odredenu priliku. Sada je nedvojbeno procijenjeno da je vrijeme za to. Jer, da je spomenutom komitetu samo do utvrdivanja istine i provodenja pravde, a ne i do politike, onda bi svoju dokumentaciju vec prije dostavio haaskim tuziteljima, a ne bas sada. Dopisniku Vecernjeg lista receno je u Komitetu da se najveci dio svjedoka nalazi u Jugoslaviji i u Republici Srpskoj te u nekim drugim drzavama. Izjave su od svjedoka uzimane pred sudom, tvrde u Komitetu, i pod krivicnom odgovornoscu. U Komitetu nadalje navode da su prikupljeni svi podaci o logoru Lora i Kerestinec, odnosno o zbivanjima na podrucju Gospica, Medackog dzepa, tzv. Krajine i zapadne Slavonije. Prema podacima tog jugoslavenskog Komiteta u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH bilo je navodno 778 logora za Srbe. Najvise u BiH - 536, u Hrvatskoj 221 i u Sloveniji 21 logor. Prema tim podacima, dostavljenim Haaskom tribunalu, u Hrvatskoj su se logori nalazili u 52 mjesta. U spomenutom izvjestaju takoder se navodi da se o zlocinima u logorima znalo u hrvatskoj javnosti, ali da se nije reagiralo, te da su sa svim bili dobro upoznati tadasnji drzavni i vojni duznosnici. Srpska Informativna Mreza [EMAIL PROTECTED] http://www.antic.org/