RE: [NSP] Cetiri ratna druga
OK, nema problema mika -Original Message- From: Jankovic, Tika [mailto:[EMAIL PROTECTED]] Sent: October 19, 2001 8:26 PM To: '[EMAIL PROTECTED]' Cc: '[EMAIL PROTECTED]' Subject: RE: [NSP] Cetiri ratna druga Ovakve ustaske bljuvotine ne bi smele da izlaze na stranice ovih casnih novina. Miroslave, ovoj prljavoj propagandi moramo staviti tacku. I ko zna ko je ovu gadost mogao napisati, i potpisati. Mozda je cak i- Srbin, jadna li mu majka. Za ovakve "patriote" cesto je i zvakaca guma iz ruke Ustase primamljiv mamac! Tika Jankovic > -Original Message- > From: SAVA VIDANOVIC [SMTP:[EMAIL PROTECTED]] > Sent: Thursday, October 18, 2001 9:21 PM > To: [EMAIL PROTECTED] > Subject: Re: [NSP] Cetiri ratna druga > > Ko je autor ovog antisrpskog clanka. Ocigledno je u pitanju osoba koja > se kvalifikovala za svedoka protiv optuzenih srpskih oficira > .Profesor univerziteta u Cikagu Piterr Maher bavio se problemom > Dubrovnika i licno ga posetio dva puta po zavrsetku opsade i nasao da > nista u Dubrovniku osim pravoslavne crkve nije sruseno. Piterovii > video zapisi prikazani su na zapadnim TV stanicama, gde zaista nista > nije gorelo osim zapaljenih guma van zidina Dubrovnika. Posebno je > Piter Maher u nagradjenom dokumentarcu RAT KOJI JE MOGAO BITI > IZBEGNUT, pobio sve dotadasnje tvrdnje medije da je Dubrovnik srusen. > > - Original Message - > From: Miroslav Antic <mailto:[EMAIL PROTECTED]> > To: YUGO <mailto:[EMAIL PROTECTED]> ; BALKAN > <mailto:[EMAIL PROTECTED]> ; Siem-News <mailto:[EMAIL PROTECTED]> > ; 'SIM' <mailto:[EMAIL PROTECTED]> ; 'SIM Egroups' > <mailto:[EMAIL PROTECTED]> ; [EMAIL PROTECTED] > <mailto:[EMAIL PROTECTED]> ; NSP <mailto:[EMAIL PROTECTED]> > Cc: SIN <mailto:[EMAIL PROTECTED]> > Sent: Saturday, October 13, 2001 11:43 PM > Subject: [NSP] Cetiri ratna druga > > Èetiri ratna druga > > > Poto je Tribunal otpeèatio optunice protiv Strugara, Jokiæa, Zeca i > Kovaèeviæa, posle deset godina ponovo se postavlja isto pitanje: ta > se htelo postiæi akcijom na Dubrovnik koja je konaèno do dna srozala > ugled federalne armije > > > Autor: Peða Obradoviæ > > Kakva je to samo noæ bila u Herceg Novom - prvo su tog 1. oktobra > 1991. godine, naèièkani po prozorima i verandama, Novljani gledali > celoveèernje raketiranje brda Kobila (po èijem je vrhu razvuèena > granica dubrovaèke i hercegnovske optine), i bombardovanje Konavala s > planine Orijen. Zatim su na Jadranskoj magistrali pucnjavom i pesmom > pratili crnogorske rezerviste i tenkove na putu ka Debelom brijegu. > Tog prvog dana ratno vazduhoplovstvo rui repetitor na brdu Srð iznad > Dubrovnika, a grad ostaje bez struje i vode. > > > Poèetak "rata za mir", kako je otvaranje novog fronta definisao > predsednik Skuptine Crne Gore Svetozar Maroviæ, pratio je ogroman > odziv rezervista i dobrovoljaca, fanatièno raspoloenje i stihovi > "...Sa Lovæena vila klièe, ðe si srpski Dubrovnièe". I sve je > izgledalo jasno kao dan: nova hrvatska vlast ima aspiracije prema Boki > (general Pavle Strugar), a Zbor narodne garde i pripadnici MUP > Hrvatske provociraju vojnike JNA smetene u bazi na Prevlaci i > teritoriju Crne Gore gaðaju iz minobacaèa i snajpera. - Zar treba > postaviti pitanje zato sada van Crne Gore?... Treba konaèno na silu > odgovoriti silom i primorati ustake vrhovnike, poglavnike i > stoernike da u svoju suverenost, za kojom ude, mogu otiæi, ali malo > drugaèijim naèinom nego to su zamislili - govorio je po poèetku > akcije u crnogorskom parlamentu tadanji republièki ministar odbrane, > pukovnik Boidar Babiæ. > > > Taèno deset godina kasnije, kada je Tribunal u Hagu otpeèatio > optunice protiv generala Pavla Strugara, admirala Miodraga Jokiæa i > Milana Zeca i kapetana Vladimira Kovaèeviæa zvanog Rambo, koji se > terete da su po liniji komandne odgovornosti krivi za teke povrede > enevske konvencije i krenje zakona i obièaja ratovanja na podruèju > Dubrovnika od 1. oktobra do 31. decembra 1991. godine, ponovo se > postavlja isto pitanje: ta se htelo postiæi akcijom koja je konaèno > do dna srozala ugled federalne armije? > > > Pre nego to æe, pred poèetak leta 1991. godine, Hrvati postaviti > tablu s natpisom "Republika Hrvatska", jedini znak da ste iz Crne Gore > preli u ovu bivu jugoslovensku republiku bio je okrugli saobraæajni > znak za ogranièenje brzine na 40 kilometara na èas, s malom > pravougaonom tablom na kojoj je pisalo "Vozite
RE: [NSP] Cetiri ratna druga
Ovakve ustaske bljuvotine ne bi smele da izlaze na stranice ovih casnih novina. Miroslave, ovoj prljavoj propagandi moramo staviti tacku. I ko zna ko je ovu gadost mogao napisati, i potpisati. Mozda je cak i- Srbin, jadna li mu majka. Za ovakve "patriote" cesto je i zvakaca guma iz ruke Ustase primamljiv mamac! Tika Jankovic > -Original Message- > From: SAVA VIDANOVIC [SMTP:[EMAIL PROTECTED]] > Sent: Thursday, October 18, 2001 9:21 PM > To: [EMAIL PROTECTED] > Subject: Re: [NSP] Cetiri ratna druga > > Ko je autor ovog antisrpskog clanka. Ocigledno je u pitanju osoba koja se > kvalifikovala za svedoka protiv optuzenih srpskih oficira .Profesor > univerziteta u Cikagu Piterr Maher bavio se problemom Dubrovnika i licno > ga posetio dva puta po zavrsetku opsade i nasao da nista u Dubrovniku > osim pravoslavne crkve nije sruseno. Piterovii video zapisi prikazani su > na zapadnim TV stanicama, gde zaista nista nije gorelo osim zapaljenih > guma van zidina Dubrovnika. Posebno je Piter Maher u nagradjenom > dokumentarcu RAT KOJI JE MOGAO BITI IZBEGNUT, pobio sve dotadasnje tvrdnje > medije da je Dubrovnik srusen. > > - Original Message - > From: Miroslav Antic <mailto:[EMAIL PROTECTED]> > To: YUGO <mailto:[EMAIL PROTECTED]> ; BALKAN > <mailto:[EMAIL PROTECTED]> ; Siem-News <mailto:[EMAIL PROTECTED]> ; > 'SIM' <mailto:[EMAIL PROTECTED]> ; 'SIM Egroups' > <mailto:[EMAIL PROTECTED]> ; [EMAIL PROTECTED] > <mailto:[EMAIL PROTECTED]> ; NSP <mailto:[EMAIL PROTECTED]> > Cc: SIN <mailto:[EMAIL PROTECTED]> > Sent: Saturday, October 13, 2001 11:43 PM > Subject: [NSP] Cetiri ratna druga > > Četiri ratna druga > > > Pošto je Tribunal otpečatio optužnice protiv Strugara, Jokića, Zeca > i Kovačevića, posle deset godina ponovo se postavlja isto pitanje: šta se > htelo postići akcijom na Dubrovnik koja je konačno do dna srozala ugled > federalne armije > > > Autor: Peđa Obradović > > Kakva je to samo noć bila u Herceg Novom - prvo su tog 1. oktobra > 1991. godine, načičkani po prozorima i verandama, Novljani gledali > celovečernje raketiranje brda Kobila (po čijem je vrhu razvučena granica > dubrovačke i hercegnovske opštine), i bombardovanje Konavala s planine > Orijen. Zatim su na Jadranskoj magistrali pucnjavom i pesmom pratili > crnogorske rezerviste i tenkove na putu ka Debelom brijegu. Tog prvog dana > ratno vazduhoplovstvo ruši repetitor na brdu Srđ iznad Dubrovnika, a grad > ostaje bez struje i vode. > > > Početak "rata za mir", kako je otvaranje novog fronta definisao > predsednik Skupštine Crne Gore Svetozar Marović, pratio je ogroman odziv > rezervista i dobrovoljaca, fanatično raspoloženje i stihovi "...Sa Lovćena > vila kliče, đe si srpski Dubrovniče". I sve je izgledalo jasno kao dan: > nova hrvatska vlast ima aspiracije prema Boki (general Pavle Strugar), a > Zbor narodne garde i pripadnici MUP Hrvatske provociraju vojnike JNA > smeštene u bazi na Prevlaci i teritoriju Crne Gore gađaju iz minobacača i > snajpera. - Zar treba postaviti pitanje zašto sada van Crne Gore?... Treba > konačno na silu odgovoriti silom i primorati ustaške vrhovnike, poglavnike > i stožernike da u svoju suverenost, za kojom žude, mogu otići, ali malo > drugačijim načinom nego što su zamislili - govorio je po početku akcije u > crnogorskom parlamentu tadašnji republički ministar odbrane, pukovnik > Božidar Babić. > > > Tačno deset godina kasnije, kada je Tribunal u Hagu otpečatio > optužnice protiv generala Pavla Strugara, admirala Miodraga Jokića i > Milana Zeca i kapetana Vladimira Kovačevića zvanog Rambo, koji se terete > da su po liniji komandne odgovornosti krivi za teške povrede Ženevske > konvencije i kršenje zakona i običaja ratovanja na području Dubrovnika od > 1. oktobra do 31. decembra 1991. godine, ponovo se postavlja isto pitanje: > šta se htelo postići akcijom koja je konačno do dna srozala ugled > federalne armije? > > > Pre nego što će, pred početak leta 1991. godine, Hrvati postaviti > tablu s natpisom "Republika Hrvatska", jedini znak da ste iz Crne Gore > prešli u ovu bivšu jugoslovensku republiku bio je okrugli saobraćajni znak > za ograničenje brzine na 40 kilometara na čas, s malom pravougaonom tablom > na kojoj je pisalo "Vozite oprezno zbog lošeg kolnika". Od tada pa sve do > početka sukoba, tenzija je neprekidno pojačavana. Iako je za mnoge početak > dubrovačke kampanje bio iznenađenje, režimska propaganda je već neko vreme > pripremala javnost: oficiri JNA su pred TV kamerama pokazivali kako ih >
Re: [NSP] Cetiri ratna druga
MessageKo je autor ovog antisrpskog clanka. Ocigledno je u pitanju osoba koja se kvalifikovala za svedoka protiv optuzenih srpskih oficira .Profesor univerziteta u Cikagu Piterr Maher bavio se problemom Dubrovnika i licno ga posetio dva puta po zavrsetku opsade i nasao da nista u Dubrovniku osim pravoslavne crkve nije sruseno. Piterovii video zapisi prikazani su na zapadnim TV stanicama, gde zaista nista nije gorelo osim zapaljenih guma van zidina Dubrovnika. Posebno je Piter Maher u nagradjenom dokumentarcu RAT KOJI JE MOGAO BITI IZBEGNUT, pobio sve dotadasnje tvrdnje medije da je Dubrovnik srusen. - Original Message - From: Miroslav Antic To: YUGO ; BALKAN ; Siem-News ; 'SIM' ; 'SIM Egroups' ; [EMAIL PROTECTED] ; NSP Cc: SIN Sent: Saturday, October 13, 2001 11:43 PM Subject: [NSP] Cetiri ratna druga Èetiri ratna druga Poto je Tribunal otpeèatio optunice protiv Strugara, Jokiæa, Zeca i Kovaèeviæa, posle deset godina ponovo se postavlja isto pitanje: ta se htelo postiæi akcijom na Dubrovnik koja je konaèno do dna srozala ugled federalne armije Autor: Peða Obradoviæ Kakva je to samo noæ bila u Herceg Novom - prvo su tog 1. oktobra 1991. godine, naèièkani po prozorima i verandama, Novljani gledali celoveèernje raketiranje brda Kobila (po èijem je vrhu razvuèena granica dubrovaèke i hercegnovske optine), i bombardovanje Konavala s planine Orijen. Zatim su na Jadranskoj magistrali pucnjavom i pesmom pratili crnogorske rezerviste i tenkove na putu ka Debelom brijegu. Tog prvog dana ratno vazduhoplovstvo rui repetitor na brdu Srð iznad Dubrovnika, a grad ostaje bez struje i vode. Poèetak rata za mir, kako je otvaranje novog fronta definisao predsednik Skuptine Crne Gore Svetozar Maroviæ, pratio je ogroman odziv rezervista i dobrovoljaca, fanatièno raspoloenje i stihovi ...Sa Lovæena vila klièe, ðe si srpski Dubrovnièe. I sve je izgledalo jasno kao dan: nova hrvatska vlast ima aspiracije prema Boki (general Pavle Strugar), a Zbor narodne garde i pripadnici MUP Hrvatske provociraju vojnike JNA smetene u bazi na Prevlaci i teritoriju Crne Gore gaðaju iz minobacaèa i snajpera. - Zar treba postaviti pitanje zato sada van Crne Gore?... Treba konaèno na silu odgovoriti silom i primorati ustake vrhovnike, poglavnike i stoernike da u svoju suverenost, za kojom ude, mogu otiæi, ali malo drugaèijim naèinom nego to su zamislili - govorio je po poèetku akcije u crnogorskom parlamentu tadanji republièki ministar odbrane, pukovnik Boidar Babiæ. Taèno deset godina kasnije, kada je Tribunal u Hagu otpeèatio optunice protiv generala Pavla Strugara, admirala Miodraga Jokiæa i Milana Zeca i kapetana Vladimira Kovaèeviæa zvanog Rambo, koji se terete da su po liniji komandne odgovornosti krivi za teke povrede enevske konvencije i krenje zakona i obièaja ratovanja na podruèju Dubrovnika od 1. oktobra do 31. decembra 1991. godine, ponovo se postavlja isto pitanje: ta se htelo postiæi akcijom koja je konaèno do dna srozala ugled federalne armije? Pre nego to æe, pred poèetak leta 1991. godine, Hrvati postaviti tablu s natpisom Republika Hrvatska, jedini znak da ste iz Crne Gore preli u ovu bivu jugoslovensku republiku bio je okrugli saobraæajni znak za ogranièenje brzine na 40 kilometara na èas, s malom pravougaonom tablom na kojoj je pisalo Vozite oprezno zbog loeg kolnika. Od tada pa sve do poèetka sukoba, tenzija je neprekidno pojaèavana. Iako je za mnoge poèetak dubrovaèke kampanje bio iznenaðenje, reimska propaganda je veæ neko vreme pripremala javnost: oficiri JNA su pred TV kamerama pokazivali kako ih pripadnici MUP i ZNG gaðaju molotovljevim koktelima, prièalo se o ugroenosti pravoslavnog stanovnitva u dubrovaèkoj optini, dok je Prevlaka, koja poput isturene njuke lei na ulazu u Bokokotorski zaliv i udaljena je na pljuvomet od Herceg Novog, sama po sebi izgledala kao pretnja. Za dubrovaèku kampanju u tabu Teritorijalne odbrane Crne Gore u Podgorici oformljena je takozvana Druga operativna grupa u èiji su sastav uli Drugi (titogradski) korpus i jedinice Devetog vojno-pomorskog sektora (VPS), pojaèane snagama crnogorske TO. Procenjuje se da je imala izmeðu 20.000 i 35.000 vojnika. Njen komandant bio je general-potpukovnik Pavle Strugar, a zamenik komandanta pokojni pukovnik Radomir Damjanoviæ. Drugi korpus bio je pod komandom takoðe pokojnog general-majora Radomira Eremije, jedinicama Devetog VPS komandovao je admiral Miodrag Jokiæ, dok se na èelu taba èije je sedite bilo u Kumboru nalazio tada kapetan bojnog broda, a danas admiral u penziji Milan Zec. Èetvrti optueni kapetan Vladimir Kovaèeviæ komandovao je Treæim bataljonom trebinjske brigade koja je bila potèinjena komandi 9. VPS. O broju pripadnika hrvatskih snaga koje su jedinice JNA imale pred sobom u to vreme, samo se licitiralo. Ipak, kako je kasnije u intervjuu magazinu Profil 1998. godine priznao bivi pred