|
|
AMERIKA PRIPREMA
INTERVENCIJU PROTIV UPORI�TA TERORISTA
Neprijatelj bez lica "Njujork tajms" upozorava na opasnost da bi
ishitrena i nedovoljno osmi�ljena akcija donela stradanje siroma�nog
stanovni�tva Avganistana i samo pokojeg teroriste, a istovremeno ugrozila
opstanak vlada koje su prijateljski raspolo�ene prema Sjedinjenim Dr�avama
(Od na�eg dopisnika)
Majami, 16. septembra
Posle ju�era�nje izjave predsednika Bu�a "Mi smo u ratu" i poruke svima
koji nose uniformu da budu spremni, napetost i i��ekivanja rastu, suo�eni
sa sudbonosnim pitanjem: kada i kako �e po�eti vojna odmazda za napad,
koji su teroristi izvr�ili pro�log utorka, ru�e�i Svetski trgovinski
centar u Njujorku i zgradu Pentagona u Va�ingtonu. Druga dilema je: gde je
neprijatelj. Tre�e klju�no pitanje, na koje je odgovor neophodan pre
zapo�injanja vojnih operacija: ko je neprijatelj, dobija, jo� uvek, samo
delimi�no konkretan odgovor. Sve raspolo�ive indikacije ukazuju da iza
napada, pro�log utorka, stoji poznati terorista Osama bin Laden i njegova
organizacija koju podr�avaju i skrivaju vladaju�i islamski fundamentalisti
talibani u Avganistanu.
Me�utim, jasno je, isto tako, da Bin Laden nije jedini krivac i da,
kada je re� o odlu�nom obra�unu sa me�unarodnim terorizmom, kakav �eli i
obe�ava Va�ington, treba ra�unati sa nizom drugih, sli�nih teroristi�kih
organizacija, koncentrisanih na prostorima Bliskog istoka, ali i rasutih
�irom sveta i, po nekim ra�unicama, dejstvuju u vi�e od 40 zemalja. Kako
ih i kojim sredstvima uni�titi?
Masovnost podr�ke Bu�u
Sve to pokazuje da �e rat koji su teroristi pro�lonedeljnim napadom na
ciljeve u Njujorku i Va�ingtonu nametnuli Americi i civilizovanom svetu
biti te�ak, neizvestan po posledicama i, verovatno, dugogodi�nji i
iscrpljuju�i. Ovda�nji stru�njaci ukazuju da je re� o potpuno novom obliku
i sadr�aju rata u kome se neprijatelj ve�to skriva, pojavljuje i i��ezava
na nepredvidivim mestima, udara iznenadno i iz potaje, gde se ne zna �ta
je front a �ta pozadina, cilj napada nije osvajanje teritorije ve�
destabilizacija i sejanje panike, a u sukobima naj�e��e strada civilno
stanovni�tvo. Na sve to sada treba biti spreman, i to je ono �to je
predmet razmi�ljanja i strepnji ovda�nje javnosti.
 |
|
Ostaci Svetskog trgovinskog centra jo� su zgari�te
|
Odlu�nost predsednika Bu�a da se drasti�no obra�una sa me�unarodnim
terorizmom podr�ava, u ovom �asu, vi�e od 80 odsto gra�ana, Kongres je
izglasao rezoluciju koja omogu�ava �efu dr�ave preduzimanje svake akcije,
uklju�uju�i i vojnu, finansijska sredstva od oko 40 milijardi dolara su
odobrena.
Istovremeno, �uju se i glasovi upozorenja da treba biti krajnje oprezan
u povla�enju prvog poteza odmazde. Tako npr, u uvodniku "Njujork tajms"
pi�e: "Nema nikakve sumnje da je teroristi�ki napad pro�log utorka na
Njujork i Va�ington predstavljao prve salve u prvom ameri�kom ratu u 21.
veku. Mnogo manje je jasno kakav �e to biti rat i kako �e Sjedinjene
Dr�ave obezbediti pobedu. D�ord� Bu�, koji se iznenada na�ao u ulozi
vrhovnog komandanta, suo�en je sa sudbinosnom odlukom o tome kako da
upotrebi ameri�ku vojnu silu u dalekim, �esto te�ko pristupa�nim,
krajevima sveta. On mora da razradi efikasan plan za bitku i istovremeno
vodi slo�enu i delikatnu diplomatsku kampanju koja �e garantovani sna�nu i
dugoro�nu me�unarodnu podr�ku..".
Komentari�u�i neke od izjava poslednjih dana, kao �to je npr. bila ona
koju je izgovorio zamenik ministra odbrane Pol Volfovic o ka�njavanju
dr�ava, ugledni list pi�e: "To mo�e da bude dobra forma zastra�ivanja, ali
se mi nadamo da on nije mislio da treba napasti i okupirati Iran, Irak,
Siriju i Sudan, kao i Avganistan - zemlje koje naseljava vi�e od 160
miliona ljudi...
Dug i nepredvidljiv rat
Poku�aj da se rasture talibani i uhvati Bin Laden i uni�te logori za
obuku terorista u Avganistanu bio bi izuzetno te�ak zadatak, ukoliko bi
ameri�ke i NATO snage morale da dejstvuju iz daleka, koriste�i
vazduhoplovne baze u Turskoj i nosa�e aviona u Indijskom okeanu.
Avganistan je planinska zemlja, sa ra�trkanim seoskim naseljima i
stanovni�tvom sa izrazitim smislom za nezavisnost. List zaklju�uje:
"Obuzeti opravdanim gnevom i uzbu�enjima izazvanim teroristi�kim napadom,
razumljivo je da gra�ani �ele brz i energi�an ameri�ki odgovor. Ali,
priroda neprijatelja i skrovi�ta gde se skriva, obe�avaju da �e ovo biti
dug i nepredvidiv rata. Kada po�ne, ni na� narod, ni gospodin Bu� ne smeju
gajiti iluzije o tome kakve nas bitke �ekaju..".
Drugi poznati autor, Antoni Luis, u analizi pod naslovom "�uvajmo se
ne�eljenih rezultata", izme�u ostalog, navodi: "Zamislimo situaciju u
kojoj �emo izvr�iti brz i odlu�an napad na ciljeve u Avganistanu i time
potvrditi ozbiljnost svojih namera. Mogu�an rezultat je da �e stradati
mnogo siroma�nih avganistanskih gra�ana i jedva poneki terorista... Velika
opasnost u sada�njoj situaciji je da bi ishitrena, nedovoljno osmi�ljena
vojna akcija mogla da izazove talas antizapadnih raspolo�enja �irom
Srednjeg istoka i ugrozi opstanak vlada koje se prijateljski odnose prema
SAD, kao �to su re�imi u Egiptu, Jordanu, Saudi Arabiji... Zbog toga je od
najve�eg zna�aja da ameri�ka vlada pripremi svoj odgovor kroz hladna i
temeljna razmi�ljanja i procene..".
 |
|
Nedeljna �etnja u Njujorku u blizini razorenog Svetskog
trgovinskog centra |
Me�utim, postoji i �inilac uznemirene javnosti koja nije spremna dugo
da �eka. Nervoza raste na sve strane, normalizacija �ivota je usporena, na
aerodromima su neopisive gu�ve, la�ne uzbune se doga�aju na sve strane.
Postoji bojazan i od novih udara, jer se ne isklju�uje mogu�nost da na
teritoriji SAD ima jo� skrivenih terorista koji bi mogli da izvedu nove
udare.
Poznati komentator Vilijam Safajr razmatra ovakve opasnosti i
zaklju�uje: "Uporedo sa sahranama, velikim bolom zbog nevinih �rtava i
naporima istrage da otkrije po�inioce zlo�ina, sve vi�e je prisutno
uverenje da se Amerika nalazi u ratu i da je ovoga puta boji�te na na�oj
teritoriji. Slede�i napad verovatno ne�e biti izvr�en otetim putni�kim
avionima... Mnogo je verovatnije da bi to mogao da bude nuklearni
projektil koji su teroristi negde kupili ili boca sa smrtonosnim
bakterijama ba�ena u neki rezervoar vode za pi�e..".
Pukovnik Robert Kilbru, stru�njak za strate�ko planiranje, ka�e da �e
se Sjedinjene Dr�ave, mo�da, na�i u "beskrajnom iscrpljuju�em ratu protiv
nepoznatog, bezli�nog neprijatelja, ne�to �to bi moglo da li�i na globalni
Vijetnam..".
Te�ak prvi korak
Sve su to �inioci koji uti�u na stvaranje odre�ene atmosfere u javnosti
i pokazuju koliko je te�ko vladi i prvenstveno predsedniku Bu�u da povu�e
prvi konkretni potez. Namera da se izvr�i odmazda nad teroristima je jasno
saop�tena i potvr�ena je proteklih dana na svim nivoima. Jedinstvo i
ispoljeni patriotizam gra�ana u �elji da se pru�i otpor je na visini
zabele�enoj posle napada Japana na Perl Harbur, mo�da u jo� ve�em stepenu.
Me�utim, sve �to je imalo da se ka�e re�eno je i nastupa trenutak odluke.
Ona se, po svemu sude�i, uobli�ava na dvodnevnom sastanku predsednika
Bu�a sa najbli�im saradnicima, zapo�etom ju�e u rezidenciji u Kemp
Dejvidu. Naravno, ni�ta se ne mo�e odre�eno saznati o tome kako te�e
razgovor. Me�utim, mnogo je analiti�ara koji veruju da �e, ipak, brzo do�i
do sna�nog udara po bazama terorista u Avganistanu i, mo�da, jo� nekom
mestu. To javnost o�ekuje i tra�i. Kakvi se rezultati takvog protivudara
mogu o�ekivati te�ko je re�i.
Zatim po�inje dugoro�na strpljiva faza traganja za teroristima �irom
sveta i njihovog postepenog uni�tavanja, za �ta je neophodna �iroka
saradnja me�unarodne zajednice i stvaranje takve koalicije je najve�i
trenutni posao ameri�ke diplomatije. Sve ostalo je nepredvidivo, jer su,
kako zaklju�uje ve�ina ovda�njih komentatora, Amerika i svet pro�log
utorka u�li u novi istorijski period me�uzavisnosti suo�ene sa opasnim
neprijateljem. Ve�ina dosada�njih navika, pravila i iskustava se menja, a
nova se tek sti�u odre�uju�i pravce kretanja na po�etku novog milenijuma.
Du�an Pe�i�
ISPOD RU�EVINA U NJUJORKU
Izvu�eno 180 tela
Njujork, 16. septembra (Beta - AFP)
Sto osamdeset le�eva, od kojih 115 identifikovanih, izvu�eno je danas
ispod ru�evina Svetskog trgovinskog centra u Njujorku, dok se 5.097 osoba
vodi kao nestali, saop�tio je danas gradona�elnik Njujorka Rudolf
�ulijani.
Gradona�elnik je ocenio da se mogu�nost da se prona�u pre�iveli
smanjuje vremenom.
"Napori spasilaca se nastavljaju a nade da �e se prona�i pre�iveli jo�
uvek postoje ali je realnost da nijednog pre�ivelog nismo prona�li u
protekla �etiri dana", rekao je �ulijani.
�ansa miru
Njujork, 16. septembra (Tanjug)
Vi�e hiljada Njujor�ana okupilo se danas u Junion Skver parku, gde su,
pale�i sve�e i nose�i zastave, odali poslednju po�tu nevinim �rtvama u
napadima na Svetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona u
Va�ingtonu, pro�log utorka.
Oni su svoj stav izrazili nose�i slogane sa natpisima "Ljubav, ljubav",
"Jedinstvo, a ne rat", "Ne�emo rat", kao i �uveni slogan iz doba
studentskih protesta �irom sveta 60-ih godina pro�log veka "Dajte �ansu
miru". |

|