Title: Message
 


 


AMERIKA PRIPREMA INTERVENCIJU PROTIV UPORI�TA TERORISTA


Neprijatelj bez lica

"Njujork tajms" upozorava na opasnost da bi ishitrena i nedovoljno osmi�ljena akcija donela stradanje siroma�nog stanovni�tva Avganistana i samo pokojeg teroriste, a istovremeno ugrozila opstanak vlada koje su prijateljski raspolo�ene prema Sjedinjenim Dr�avama


(Od na�eg dopisnika)

Majami, 16. septembra

Posle ju�era�nje izjave predsednika Bu�a "Mi smo u ratu" i poruke svima koji nose uniformu da budu spremni, napetost i i��ekivanja rastu, suo�eni sa sudbonosnim pitanjem: kada i kako �e po�eti vojna odmazda za napad, koji su teroristi izvr�ili pro�log utorka, ru�e�i Svetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona u Va�ingtonu. Druga dilema je: gde je neprijatelj. Tre�e klju�no pitanje, na koje je odgovor neophodan pre zapo�injanja vojnih operacija: ko je neprijatelj, dobija, jo� uvek, samo delimi�no konkretan odgovor. Sve raspolo�ive indikacije ukazuju da iza napada, pro�log utorka, stoji poznati terorista Osama bin Laden i njegova organizacija koju podr�avaju i skrivaju vladaju�i islamski fundamentalisti talibani u Avganistanu.

Me�utim, jasno je, isto tako, da Bin Laden nije jedini krivac i da, kada je re� o odlu�nom obra�unu sa me�unarodnim terorizmom, kakav �eli i obe�ava Va�ington, treba ra�unati sa nizom drugih, sli�nih teroristi�kih organizacija, koncentrisanih na prostorima Bliskog istoka, ali i rasutih �irom sveta i, po nekim ra�unicama, dejstvuju u vi�e od 40 zemalja. Kako ih i kojim sredstvima uni�titi?

Masovnost podr�ke Bu�u

Sve to pokazuje da �e rat koji su teroristi pro�lonedeljnim napadom na ciljeve u Njujorku i Va�ingtonu nametnuli Americi i civilizovanom svetu biti te�ak, neizvestan po posledicama i, verovatno, dugogodi�nji i iscrpljuju�i. Ovda�nji stru�njaci ukazuju da je re� o potpuno novom obliku i sadr�aju rata u kome se neprijatelj ve�to skriva, pojavljuje i i��ezava na nepredvidivim mestima, udara iznenadno i iz potaje, gde se ne zna �ta je front a �ta pozadina, cilj napada nije osvajanje teritorije ve� destabilizacija i sejanje panike, a u sukobima naj�e��e strada civilno stanovni�tvo. Na sve to sada treba biti spreman, i to je ono �to je predmet razmi�ljanja i strepnji ovda�nje javnosti.

Ostaci Svetskog trgovinskog centra jo� su zgari�te

Odlu�nost predsednika Bu�a da se drasti�no obra�una sa me�unarodnim terorizmom podr�ava, u ovom �asu, vi�e od 80 odsto gra�ana, Kongres je izglasao rezoluciju koja omogu�ava �efu dr�ave preduzimanje svake akcije, uklju�uju�i i vojnu, finansijska sredstva od oko 40 milijardi dolara su odobrena.

Istovremeno, �uju se i glasovi upozorenja da treba biti krajnje oprezan u povla�enju prvog poteza odmazde. Tako npr, u uvodniku "Njujork tajms" pi�e: "Nema nikakve sumnje da je teroristi�ki napad pro�log utorka na Njujork i Va�ington predstavljao prve salve u prvom ameri�kom ratu u 21. veku. Mnogo manje je jasno kakav �e to biti rat i kako �e Sjedinjene Dr�ave obezbediti pobedu. D�ord� Bu�, koji se iznenada na�ao u ulozi vrhovnog komandanta, suo�en je sa sudbinosnom odlukom o tome kako da upotrebi ameri�ku vojnu silu u dalekim, �esto te�ko pristupa�nim, krajevima sveta. On mora da razradi efikasan plan za bitku i istovremeno vodi slo�enu i delikatnu diplomatsku kampanju koja �e garantovani sna�nu i dugoro�nu me�unarodnu podr�ku..".

Komentari�u�i neke od izjava poslednjih dana, kao �to je npr. bila ona koju je izgovorio zamenik ministra odbrane Pol Volfovic o ka�njavanju dr�ava, ugledni list pi�e: "To mo�e da bude dobra forma zastra�ivanja, ali se mi nadamo da on nije mislio da treba napasti i okupirati Iran, Irak, Siriju i Sudan, kao i Avganistan - zemlje koje naseljava vi�e od 160 miliona ljudi...

Dug i nepredvidljiv rat

Poku�aj da se rasture talibani i uhvati Bin Laden i uni�te logori za obuku terorista u Avganistanu bio bi izuzetno te�ak zadatak, ukoliko bi ameri�ke i NATO snage morale da dejstvuju iz daleka, koriste�i vazduhoplovne baze u Turskoj i nosa�e aviona u Indijskom okeanu. Avganistan je planinska zemlja, sa ra�trkanim seoskim naseljima i stanovni�tvom sa izrazitim smislom za nezavisnost. List zaklju�uje: "Obuzeti opravdanim gnevom i uzbu�enjima izazvanim teroristi�kim napadom, razumljivo je da gra�ani �ele brz i energi�an ameri�ki odgovor. Ali, priroda neprijatelja i skrovi�ta gde se skriva, obe�avaju da �e ovo biti dug i nepredvidiv rata. Kada po�ne, ni na� narod, ni gospodin Bu� ne smeju gajiti iluzije o tome kakve nas bitke �ekaju..".

Drugi poznati autor, Antoni Luis, u analizi pod naslovom "�uvajmo se ne�eljenih rezultata", izme�u ostalog, navodi: "Zamislimo situaciju u kojoj �emo izvr�iti brz i odlu�an napad na ciljeve u Avganistanu i time potvrditi ozbiljnost svojih namera. Mogu�an rezultat je da �e stradati mnogo siroma�nih avganistanskih gra�ana i jedva poneki terorista... Velika opasnost u sada�njoj situaciji je da bi ishitrena, nedovoljno osmi�ljena vojna akcija mogla da izazove talas antizapadnih raspolo�enja �irom Srednjeg istoka i ugrozi opstanak vlada koje se prijateljski odnose prema SAD, kao �to su re�imi u Egiptu, Jordanu, Saudi Arabiji... Zbog toga je od najve�eg zna�aja da ameri�ka vlada pripremi svoj odgovor kroz hladna i temeljna razmi�ljanja i procene..".

Nedeljna �etnja u Njujorku u blizini razorenog Svetskog trgovinskog centra

Me�utim, postoji i �inilac uznemirene javnosti koja nije spremna dugo da �eka. Nervoza raste na sve strane, normalizacija �ivota je usporena, na aerodromima su neopisive gu�ve, la�ne uzbune se doga�aju na sve strane. Postoji bojazan i od novih udara, jer se ne isklju�uje mogu�nost da na teritoriji SAD ima jo� skrivenih terorista koji bi mogli da izvedu nove udare.

Poznati komentator Vilijam Safajr razmatra ovakve opasnosti i zaklju�uje: "Uporedo sa sahranama, velikim bolom zbog nevinih �rtava i naporima istrage da otkrije po�inioce zlo�ina, sve vi�e je prisutno uverenje da se Amerika nalazi u ratu i da je ovoga puta boji�te na na�oj teritoriji. Slede�i napad verovatno ne�e biti izvr�en otetim putni�kim avionima... Mnogo je verovatnije da bi to mogao da bude nuklearni projektil koji su teroristi negde kupili ili boca sa smrtonosnim bakterijama ba�ena u neki rezervoar vode za pi�e..".

Pukovnik Robert Kilbru, stru�njak za strate�ko planiranje, ka�e da �e se Sjedinjene Dr�ave, mo�da, na�i u "beskrajnom iscrpljuju�em ratu protiv nepoznatog, bezli�nog neprijatelja, ne�to �to bi moglo da li�i na globalni Vijetnam..".

Te�ak prvi korak

Sve su to �inioci koji uti�u na stvaranje odre�ene atmosfere u javnosti i pokazuju koliko je te�ko vladi i prvenstveno predsedniku Bu�u da povu�e prvi konkretni potez. Namera da se izvr�i odmazda nad teroristima je jasno saop�tena i potvr�ena je proteklih dana na svim nivoima. Jedinstvo i ispoljeni patriotizam gra�ana u �elji da se pru�i otpor je na visini zabele�enoj posle napada Japana na Perl Harbur, mo�da u jo� ve�em stepenu. Me�utim, sve �to je imalo da se ka�e re�eno je i nastupa trenutak odluke.

Ona se, po svemu sude�i, uobli�ava na dvodnevnom sastanku predsednika Bu�a sa najbli�im saradnicima, zapo�etom ju�e u rezidenciji u Kemp Dejvidu. Naravno, ni�ta se ne mo�e odre�eno saznati o tome kako te�e razgovor. Me�utim, mnogo je analiti�ara koji veruju da �e, ipak, brzo do�i do sna�nog udara po bazama terorista u Avganistanu i, mo�da, jo� nekom mestu. To javnost o�ekuje i tra�i. Kakvi se rezultati takvog protivudara mogu o�ekivati te�ko je re�i.

Zatim po�inje dugoro�na strpljiva faza traganja za teroristima �irom sveta i njihovog postepenog uni�tavanja, za �ta je neophodna �iroka saradnja me�unarodne zajednice i stvaranje takve koalicije je najve�i trenutni posao ameri�ke diplomatije. Sve ostalo je nepredvidivo, jer su, kako zaklju�uje ve�ina ovda�njih komentatora, Amerika i svet pro�log utorka u�li u novi istorijski period me�uzavisnosti suo�ene sa opasnim neprijateljem. Ve�ina dosada�njih navika, pravila i iskustava se menja, a nova se tek sti�u odre�uju�i pravce kretanja na po�etku novog milenijuma.

Du�an Pe�i�


ISPOD RU�EVINA U NJUJORKU

Izvu�eno 180 tela

Njujork, 16. septembra (Beta - AFP)

Sto osamdeset le�eva, od kojih 115 identifikovanih, izvu�eno je danas ispod ru�evina Svetskog trgovinskog centra u Njujorku, dok se 5.097 osoba vodi kao nestali, saop�tio je danas gradona�elnik Njujorka Rudolf �ulijani.

Gradona�elnik je ocenio da se mogu�nost da se prona�u pre�iveli smanjuje vremenom.

"Napori spasilaca se nastavljaju a nade da �e se prona�i pre�iveli jo� uvek postoje ali je realnost da nijednog pre�ivelog nismo prona�li u protekla �etiri dana", rekao je �ulijani.


�ansa miru

Njujork, 16. septembra (Tanjug)

Vi�e hiljada Njujor�ana okupilo se danas u Junion Skver parku, gde su, pale�i sve�e i nose�i zastave, odali poslednju po�tu nevinim �rtvama u napadima na Svetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona u Va�ingtonu, pro�log utorka.

Oni su svoj stav izrazili nose�i slogane sa natpisima "Ljubav, ljubav", "Jedinstvo, a ne rat", "Ne�emo rat", kao i �uveni slogan iz doba studentskih protesta �irom sveta 60-ih godina pro�log veka "Dajte �ansu miru".

Back

Одговори путем е-поште