B I L T E N V E S T I
18. SEPTEMBAR 2001.
SRJ-SLOVENIJA-POSETA MINISTRA INOSTRANIH POSLOVA RUPELA
BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Predsednik SRJ Vojislav
Kostunica razgovarao je danas u Beogradu s ministrom inostranih poslova
Slovenije Dimitrijem Rupelom, saopstio je kabinet jugoslovenskog
predsednika.
U razgovoru je izrazeno zadovoljstvo zbog razvoja bilateralnih
odnosa SRJ i Slovenije i danasnjeg otvaranja slovenacke ambasade u
Beogradu, navodi se u saopstenju.
Istaknut je, kako je saopsteno, optimizam u pogledu dalje
saradnje
u svim oblastima, koja ce se, izmedju ostalog, regulisati i posebnim
sporazumima o vazdusnom saobracaju i viznom rezimu.
BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Sef slovenacke diplomatije
Dimitrij Rupel izjavio je danas da su odnosi Slovenije i SRJ odlicni i
da
je za njegovu zemlju od velikog znacaja da oni budu sto bolji.
Korak ka tome je i danasnje otvaranje ambasade Slovenije u
Beogradu, rekao je Rupel novinarima nakon razgovora s jugoslovenskim
ministrom inostranih poslova Goranom Svilanovicem.
Rupel i Svilanovic rekli su da su razgovarali o vise
medjudrzavnih
sporazuma od kojih bi prvi, o vazdusnom saobracaju, trebalo da bude
potpisan pocetkom oktobra, tokom posete sefa jugoslovenske diplomatije
Ljubljani.
Svilanovic je najavio da ce "u naredne dve do tri nedelje"
posetiti Ljubljanu.
On je ocenio da su razgovori bili "konkretni", dodajuci da je
bilo
reci i o sporazumima o drumskom saobracaju, ukidanju viza na diplomatske
pasose, slobodnoj trgovini, podsticanju investicija i ukidanju
dvostrukog
oporezivanja.
Rupel je rekao da bi sporazum o slobodnoj trgovini pogodovao
priblizavanju Jugoslavije Centralnoevropskom udruzenju za slobodnu
trgovinu
(CEFTA).
Slovenija je vec clanica te organizacije i zeli da Jugoslavija
sto
pre udje u nju jer je to predvorje Evropske unije, rekao je slovenacki
ministar.
Rupel je izrazio i posebno zadovoljstvo zbog predstojecih
razgovora o buducnosti jugoslovenske federacije i odnosima Srbije i Crne
Gore, rekavsi da je to osnova za postizanje dobrog dogovora.
BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Sef slovenacke diplomatije
Dimitrij Rupel razgovarao je danas u Beogradu sa predsednikom Vecha
gradjana jugoslovenskog parlamenta Dragoljubom Michunovichem o odnosima
Jugoslavije i Slovenije, situaciji u regionu i prilikama u svetu nakon
napada na SAD 11. septembra.
Rupel je nakon razgovora novinarima kazao da su teme njegovog
"veoma dobrog i veoma prijateljskog" razgovora sa Michunovichem bile
"Crna
Gora, Kosovo, Jugoslavija, SAD, novi dogadjaji u Americi, kakva je
situacija na Balkanu ili kakav che biti uticaj dogadjaja u Americi na
Jugoslaviju, na region, na Balkan".
On je kazao da je sa Michunovichem razgovarao o bilateralnim
odnosima i izrazio zadovoljstvo sto su tehnicki poslovi oko otvaranja
Ambasade Slovenije u Beogradun zavrseni "u najkrachem roku".
Rupel je ocenio da che to biti korisno za Srbe i Jugoslovene
jer
je "krajnji cas da gradjani Jugoslavije i Srbije mogu da dobiju vize u
Beogradu i da posto dobiju vizu mogu da odu na aerodrom i lete za
Ljubljanu". "Mi zelimo da sto vise gradjana Jugoslavije putuje u
Sloveniju
i to isto zelimo i za nas Slovence, pogotovo sto u Sloveniji zivi puno
Srba" kojima treba olaksati dobijanje viza i putovanje izmedju dve
zemlje,
rekao je Rupel.
Susret sa Micunovichem je, kako je rekao Rupel, "potvrdio staro
prijateljstvo" jer su njih dvojica "stari prijatelji iz disidentskih
dana".
"Kad god vidim Micuna, ja sam ljudski ganut i sretan", rekao je Dimitrij
Rupel. "Mislim da je dobro da mi kao stari prijatelji mozemo da to
prijateljstvo prenesemo i na nase drzave i mislim da to i cinimo koliko
mozemo", rekao je Dragoljub Micunovic.
On je izrazio veliki optimizam u vezi sa buduchim odnosima dve
zemlje i ocenio da che, "ako vlade malo puste privrednike, oni krenuti
sa
malo vise inicijative i da che to brze ichi".
Otvaranje Ambasade Slovenije u SR Jugoslaviji ne samo sto che
biti
korisno za gradjane, vech che "ubrzati da se i niz drugih problema brze
resi", rekao je Micunovich. "Normalno je da se nase drzave i nasi
narodi
osechaju medjusobno prijateljskim i solidarnim i mislim da chemo u tom
pogledu napredovati", dodao je on.
BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Sef slovenacke diplomatije
Dimitrij Rupel svecano je danas otvorio ambasadu Slovenije u Beogradu.
Rupel je, na konferenciji za novinare odrzanoj u ambasadi,
rekao
da ce ambasada Slovenije u Beogradu biti "neka vrsta saltera za sve one
koji zele da imaju kontakte, ili da putuju u Sloveniju".
Sef slovenacke diplomatije je naglasio da njegova zemlja
primenjuje sengenski rezim izdavanja viza i da mora postovati evropske
standarde, ali je najavio da ce rezim viza izmedju dve zemlje uskoro
biti
ublazen, kao i da ce uskoro biti ukinute vize za sluzbena i diplomatska
putovanja.
On je za pocetak oktobra najavio i otvaranje redovne vazdusne
linije izmedju Beograda i Ljubljane.
Rupel je izrazio i posebno zadovoljstvo zbog predstojecih
razgovora o buducnosti jugoslovenske federacije i odnosima Srbije i Crne
Gore, rekavsi da je to osnova za postizanje dobrog dogovora.
BEOGRAD, 17. septembar 2001. (Beta) Ambasador Slovenije u SRJ
Borut Suklje danas je ocenio da otvaranje slovenacke ambasade u Beogradu
predstavlja "veliki dan za Sloveniju i slovenacki narod" koji oni "dele
sa
jugoslovenskim narodom".
Nakon svecanog otvaranja, Suklje je simbolicno predao kljuceve
ambasade ministru spoljnih poslova Dimitriju Rupelu, koji je izrazio
uverenje da ce to diplomatsko predstavnistvo biti spona izmedju SRJ i
Slovenije.
"Verujemo da cemo unapredjivati nase medjusobne odnose", rekao
je
Rupel i dodao "da pre 15 god ne bi mogao da veruje da ce se dogoditi
ovako
nesto". "Ali dogodilo se i ova ambasada ce biti spona izmedju Beograda i
Ljubljane", naglasio je slovenacki ministar spoljnih poslova.
"Verujemo da cemo prijateljski saradjivati i da cemo zajednicki
raditi u medjunarodnim organizacijama kao sto je Evropska unija", rekao
je
Rupel. On je kazao da ce kljuceve ambasade drzati na "svom stolu", i da
ce
ih posudjivati svakome ko iz LJubljane dodje u Beograd da "nesto dobro
uradi".
SRJ-SE- POSETA LORDA RASELA DZONSTONA
BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Predsedavajuci
Parlamentarne
skupstine Saveta Evrope lord Rasel Dzonston izjavio je danas da je
ostalo
jos puno stvari da bi se ispunile obaveze koje je Jugoslavija obecala da
ce
ispuniti da bi postala punopravni clan te panevropske organizacije.
"Medjutim, ako postoji volja, postoje i ljudi koji ce te
obaveze
ispuniti", rekao je RaselDzonston nakon razgovora u Beogradu s
predsednikom
Veca gradjana Savezne skupstine Dragoljubom Micunovicem.
On je ocenio da je prijem Jugoslavije kao gosta u Savetu Evrope
bio veliki korak, koji je udaljava od represivne proslosti za koju niko
ne
zeli da bude ponovljena.
Visoki zvanicnik Saveta Evrope je dodao da se danas mnogo bolje
oseca u Beogradu, nego 1998. godine, kada je poslednji put boravio u
SRJ.
Micunovic je zahvalio lordu RaselDzonstonu na pomoci da SRJ
bude
primljena kao gost u Savetu Evrope, i koji "pokazuje interes da
Jugoslavija
sto pre nadje svoje mesto u porodici demokratskih naroda".
BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Predsedavajuci
Parlamentarne
skupstine Saveta Evrope (SE) lord Rasel Dzonston izjavio je danas u
Beogradu da ce SRJ, nakon poboljsanja situacije u zemlji, moci "veoma
uskoro" da se ukljuci u SE.
"Veoma sam ohrabren razgovorima koje sam imao sa predsednikom
vlade i svestan sam da ce SRJ biti u stanju da se veoma uskoro ukljuci u
SE", rekao je Rasel Dzonstvom novinarima nakon razgovora sa srpskim
premijerom Zoranom Djindjicem u Vladi Srbije.
Djindjic je kazao da je RaselomDzonstonom razgovarao o razvoju
unutrasnje situacije, kao i o ekonomskim i drugim teskocama i
prioritetima
Vlade Srbije za buduci period.
"Posebna tema razgovora bila je demokratizacija institucija
koje
se ticu prava pojedinacnih gradjana sudstva, policije i uopste drzavnog
aparata", rekao je srpski premijer.
Djindjic je rekao i da je "u ovoj fazi potrebna inicijativa
drustva", kako bi se, kako je rekao, moglo "ukazati na sve vidove
zloupotreba i neregularnosti u delovanji tih organa".
"Zbog zatecenog stanja nije realno ocekivati da ce se unutar
tih
sluzbi vrlo brzo desiti napredak ako od strane korisnika tih usluga,
odnosno gradjana, koji su predmet ili zrtve zloupotreba, ne dodje
inicijativa i ako ljudi ne traze da se takvi postupci sankcionisu",
rekao
je Djindjic.
On je izrazio ocekivanje da ce u narednom periodu doci do
poboljsanja kvaliteta javnog servisa kroz "uvodjenje funkcije ombudsmana
i
raznih vrsta civilne kontrole vlasti".
BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Predsedavajuci
Parlamentarne
skupstine Saveta Evrope lord RaselDzonston izjavio je danas da odnosi
izmedju Srbije i Crne Gore nece uticati na proces prijema SR Jugoslavije
u
Savet Evrope.
"Jasno sam stavio do znanja da na pitanje i brzinu pristupa SRJ
Savetu odnosi Srbije i Crne Gore nece uticati", izjavio je RaselDzonston
nakon razgovora u Beogradu s predsednikom Veca republika jugoslovenskog
parlamenta Srdjom Bozovicem.
On je ocenio da su odnosi izmedju Srbije i Crne Gore "stvari o
kojima ce dve republike odlucivati na slobodan i demokratski nacin" i
naveo
da je Savet Evrope zainteresovan za efikasnost reformi i demokratije,
vladavinu prava, uklanjanje korupcije i poboljsanje standarda gradjana.
Bozovic je izjavio da je preneo spremnost SRJ da na
unutrasnjopolitickom planu ucini sve sto bi doprinelo njenom brzem
prijemu
u punopravno clanstvo Saveta Evrope.
On je rekao da je ukazao na nuznost uskladjivanja
jugoslovenskog
pravnog poretka sa vazecim u EU, kao i eliminisanja drustveno stetnih
pojava kriminala, korupcije i sverca.
KOSTUNICA I DELEGACIJA SVEDSKOG HELSINSKOG KOMITETA
BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Predsednik SR Jugoslavije
Vojislav Kostunica danas je u razgovoru s delegacijom svedskog
Helsinskog
komiteta za ljudska prava ukazao na problem nestalog nealbanskog
stanovnistva na Kosovu.
U saopstenju iz kabineta predsednika SRJ navodi se da je on
istakao da se pitanje zatvorenika, kako Albanaca, tako i nealbanaca,
resava
u dijalogu saveznih, odnosno republickih vlasti i UNMIKa, i ukazao na
problem 1.300 nestalih nealbanaca, pre svega Srba, cija se sudbina i
dalje
ne rasvetljava.
Kostunica i predstavnici svedskog Helsinskog komiteta za
ljudska
prava razgovarali su i o zastiti ljudskih prava u SRJ, transformaciji
pravosudnog sistema, zakonskom regulisanju polozaja stranih nevladinih
organizacija, kao i o polozaju medija.
SRJ-FINSKA: KOSTUNICA RAZGOVARAO SA FINSKIM MINISTROM SPOLJNE TRGOVINE
BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Predsednik SRJ Vojislav
Kostunica razgovarao je danas sa ministrom spoljne trgovine Finske Kimom
Sasijem, saopstio je danas kabinet jugoslovenskog predsednika.
Predsednik Kostunica izrazio je zadovoljstvo zbog potpisivanja
medjudrzavnog sporazuma, koji predstavljaju "osnovu za unapredjenje
ekonomske saradnje dve zemlje" i preneo zahvalnost Finskoj na do sada
pruzenoj podrsci u prevazilazenju nasledjenih problema sa kojima se SRJ
suocava.
On je istakao da ce okoncanjem procesa ustavnog redefinisanja
Federacije biti stvoreni uslovi za nastavak sprovodjenja sveobuhvatnih
reformi u SRJ i stabilizaciju regiona, sto je od kljucne vaznosti za
snaznije privlacenje inostranih investitora, navodi se u saopstenju.
Finski ministar Sasi ocenio je da postoje dobre mogucnosti za
unapredjenje bilateralne ekonomske saradnje i izneo ocekivanje da ce
dalje
povezivanje SRJ sa svetom, posebno njen prijem u Svetsku trgovinsku
organizaciju, dodatno doprineti interesu finskih kompanija za ulaganja u
jugoslovensku privredu, saopsteno je sa sastanka.
Ministar Kimo Sasi razgovarao je danas u Beogradu i sa
potpredsednikom Vlade SRJ Miroljubom Labusom, a delegacija finskih
privrednika razgovarala je u Privrednoj komori Jugoslavije sa
jugoslovenskim privrednicima o ekonomskoj saradnji.
SRJ-FINSKA-LABUS: ZVANICNA APLIKACIJA ZA PRISTUP STO 1. NOVEMBRA
BEOGRAD, 17. septembra 2001 (Beta) Potpredsednik jugoslovenske
vlade Miroljub Labus rekao je danas da che Jugoslavija 1. novembra
zvanicno
Svetskoj trgovinskoj organizaciji podneti memorandum o trgovini, sto che
biti zvanicna aplikacija o pristupu toj organizaciji.
Posle razgovora sa ministrom za spoljnu trgovinu Finske Kimo
Sasijem, Labus je podsetio da je Jugoslavija u februaru dobila status
posmatraca u STO, a da je pre mesec dana u STO formirana zvanicna radna
grupa za otpocinjanje pregovora o clanstvu.
"U novembru che biti odrzan sastanak Svetske trgovinske
organizacije na nivou ministara i lansirana nova runda pregovora", rekao
je
Labus.
Uz napomenu da je spoljnotrgovinska razmena izmedju SRJ i
Finske,
zemlje sa "veoma uspesnom i tehnoloski i organizaciono modernom
privredom u
velikoj ekspanziji", za 60 odsto niza nego pre deset godina, Labus je
rekao
da je sa finskim ministrom razmotrio mere za podizanje nivoa medjusobne
trgovine.
Ministar Sasi je rekao da su Finska i Jugoslavija imale
tradicionalno dobre ekonomske odnose koji su se u poslednjih deset
godina
pogorsali, sto je rezultiralo dramaticnim padom razmene.
Podvlacechi da je Finska prosle godine proglasena za jednu od
najotvorenijih zemalja, u kojoj je vise od polovine privrede u
vlasnistvu
stranaca, Sasi je izrazio zadovoljstvo zbog promena koje su se odigrale
u
Jugoslaviji i uverenje da je "SRJ sad pravo mesto za finske kompanije" i
njihove investicije.
SRJ-RUMUNIJA: LJAJIC RAZGOVARAO SA PREDSEDNIKOM RUMUNIJE
BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Predsednik Rumunije Jon
Ilijesku danas je u Bukurestu u razgovoru sa jugoslovenskim ministrom
nacionalnih i etnickih zajednica Rasimom Ljajicem pozitivno ocenio novu
politiku SRJ prema manjinama i polozaj rumunske zajednice u Jugoslaviji.
U saopstenju Saveznog sekretarijata za informisanje navodi se
da
su Iijesku i Ljajic ocenili da nema spornih pitanja izmedju Rumunije i
SRJ
i da stoga saradnja treba da bude jos intenzivnija, posebno u oblasti
zastite manjina.
Ljajic je izrazio zadovoljstvo zbog cinjenice da je rumunska
zajednica potpuno integrisana u drustvo i zbog njenog aktivnog ucesca u
demokratskim procesima u zemlji.
Rumunski predsednik je naglasio vaznost potpisivanja protokola
o
saradnji dve zemlje u oblasti zastite manjina kojim bi se na biletaralan
nacin unapredjivao polozaj Srba u Rumuniji, i Rumuna u SRJ, dodaje se u
saopstenju.
BEOGRAD-KONFERENCIJA SOCIJALISTICKE INTERNACIONALE
BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) U Beogradu je danas popodne
pocelo dvodnevno zasedanje Socijalisticke internacionale (SI) na kojem
ce
biti razmotrena situacija na Balkanu, mogucnosti razresenja kriznih
situacija u regionu, kao i mogucnosti ukljucivanja balkanskih zemalja u
Evropsku uniju.
Na zasedanju SI, koje organizuje Komitet za centralnu i istocnu
Evropu te organizacije, ucestvuju 33 delegacije, medju kojima su i
predstavnici socijaldemokratskih partija iz Srbije.
Na pocetku zasedanja, minutom cutanja ucesnici su odali postu
zrtvama napada na SAD, a generalni sekretar SI Antonio Gutieres osudio
je
teroristicke napade na Njujork i Vasington i ukazao na znacaj
solidarnosti
sa zrtvama tog napada i narodom SAD.
Visoki funkcioneri SRJ i Srbije rekli su na skupu da postoje
velike sanse za trajno resenje stabilnosti u regionu, posto su sve vlade
balkanskih zemalja izabrane demokratskim putem.
Oni su se saglasili da je krizu na Balkanu neophodno resavati
mirnim putem, navodeci, kao i vecina visokih predstavnika SI, da su
Srbija
i Jugoslavija kljucne za stabilnost regiona.
Predstavnici jugoslovenskih i srpskih vlasti ukazali su na
znacaj
ekonomskog i privrednog razvoja regiona, saradnje medju balkanskim
zemljama, zajednicke borbe protiv nasilja i ekstremizma, kao i na
potrebu
resavanja svih tih problema uz dobar socijalni program.
Premijer Srbije Zoran Djindjic ocenio je da su napadi na SAD
tragicni, dodajuci da su podjednako tragicna i zbivanja na Kosovu, jugu
Srbije i u Makedoniji.
On je ocenio da bi sve zemlje regiona trebalo da se ujedine
kako
bi teroristi na Balkanu bili marginalizovani.
Djindjic je pozvao sve ucesnike skupa i vlade evropskih zemalja
da
pomognu Juogslaviji u integraciji u medjunarodne institucije, kao i da
uticu na otpisivanje dugova Jugoslaviji.
Premijer Srbije je rekao da su za ratove i zlocine pocinjene
prethodnih godina odgovorne pojedine licnosti i da njihovu odgovornost
treba utvrditi.
On je apelovao na medjunarodnu zajednicu da pomogne u saniranju
stete od bombardovanja NATOa pre dve godine, dodavsi da obecane donacije
iznose izmedju tri i cetiri milijarde dolara dok je procenjena steta po
privredu zemlje tokom bombardovanja 40 do 50 milijardi dolara.
Djindjic je posebno apelovao na resavanje bezbednosnih problema
u
regionu i trajno resenje stabilnosti, navodeci da su troskovi vojnog
prisustva u Makedoniji za mesec dana veci od troskova pomoci koju je
medjunarodna zajednica uputila toj zemlji u poslednje dve godine. On je
ocenio da taj podatak svedoci da je postizanje trajne stabilnosti
isplativije i bolje za Balkan i za medjunarodnu zajednicu.
Potpredsednik Vlade Srbije i predsednik Socijaldemokratske
unije
Zarko Korac ukazao je na problem oko 700.000 izbeglica, koji su iz
republika bivse Jugoslavije dosle u Srbiju, navodeci da trenutno ne
postoji
resenje za njihove stambene, ekonomske i ostale probleme.
Predsednik Veca gradjana Skupstine SRJ Dragoljub Micunovic
ocenio
je da je politicka elita u Jugoslaviji odgovornija nego u drugim
zemljama
regiona, posto se godinama "kalila", suprotstavljajuci se vlasti
Slobodana
Milosevica.
On je ocenio da bi vlasti u zemlji trebalo da stvore atmosferu
za
"siri socijalni konsenzus".
Ministar spoljnih poslova SRJ i predsednik Gradjanskog saveza
Srbije Goran Svilanovic kazao je da su u Jugoslaviji neophodne brze
reforme
u oblasti ekonomije, prava, bezbednosti, kao i da je nuzna saradnja sa
Medjunarodnim monetarnim fondom i ostalim medjunarodnim institucijama.
On
je ocenio da je u politickoj saradnji neophodno ispostovati princip
suverenosti i integriteta drzava, ali i obezbediti sigurnost manjinama,
uz
ocenu da bi vecina zemalja u regionu zastitila prava manjina, kada bi
bila
sigurna da ce njen suverenitet biti ocuvan.
Goran Svilanovic je ocenio i da u razresenje balkanskih
problema
vise treba da budu ukljucene evropske zemlje, uz ocenu da ce nakon
poslednjih dogadjaja u SAD angazovanje te zemlje na resavanju problema u
regionu biti smanjeno.
Svilanovic je upitao ucesnike skupa da li postoji nacin da
"neoliberalisticki princip efikasnosti" pored reformi obezbedi i
socijalnu
zastitu ugrozenom stanovnistvu.
Sef jugoslovenske diplomatije je ukazao da je neophodno
povezivanje Jugoslavije sa susedima, a zatim, kao dugorocni projekat i
njeno ukljucenje u Evropsku uniju.
MICUNOVIC I BOZOVIC ZA ZAJEDNICKU DRZAVU
BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Predsednici Veca gradjana i
Veca republika Savezne skupstine Dragoljub Micunovic i Srdja Bozovic
ocenili su danas da ce na razgovorima o odnosima u jugoslovenskoj
federaciji prevladati racionalni razlozi za ocuvanje zajednicke drzave
Srbije i Crne Gore.
U izjavi novinarima u Saveznoj skupstini, Micunovic je ocenio
da
sam pocetak razgovora znaci da nijedna strana nije vise "ukopana u svoje
stavove", ali da bi pregovore trebalo vremenski orociti, kako se ne bi
"otegli u beskonacnost".
Micnovic je, medjutim, ocenio da razgovori imaju smisla samo da
se
pomeri osnovna pozicija crnogorskog rukovodstva da se stvore dve drzave,
jer su, u tom slucaju, u pitanju potpuno drugi pregovori u kojima mora
da
se cuje i volja crnogorskog naroda na referendumu.
On je rekao da dolazak Mila Djukanovica i Filipa Vujanovica u
Beograd i pokretanje razgovora vec govori o tome da se polako tope
predrasude koje su bile u pocetku i izrazio uverenje da ce prevagnuti
racionalni razlozi i da ce biti pronadjen modus za zajednicku drzavu.
Prema recima Srdje Bozovica, politicki dijalog je moguc samo na
demokratski nacin, uz postovanje jugoslovenskog ustava.
On je ocenio da na razgovorima, koje je predsednik SRJ Vojislav
Kostunica zakazao za 19. septembar, treba da budu predoceni argumenti za
ocuvanje zajednicke drzave, jer postoje racionalni razlozi i
raspolozenje
gradjana za dalju zajednicu.
Bozovic je rekao da zajednicka drzava ima perspektivu i ocenio
da
resenja treba traziti na osnovu platforme Savezne vlade.
REPUBLIKA SRBIJA
DJINDJIC: VLADA TRAZI PARTNERE SA TEHNOLOGIJOM I MARKOM
BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Srpski premijer Zoran
Djindjic
izjavio je danas da ce Vlada Srbije nastajati da u procesu privatizacije
privuce inostrane kompanije koje imaju tehnologiju i robnu marku.
"Cilj vlade u procesu privatizacije nije da prikupi sto vise
novca, posebno ne nepoznatog porekla, vec da dodju kompanije koje imaju
marku, tehnologiju, tradiciju, istrazivacke centre", rekao je Djindjic
obracajuci se ucesnicima skupa "Prvi okrugli sto sa Vladom Srbije".
Na dvodnevnom skupu koji je danas poceo u beogradskom hotelu
"Hajat", u organizaciji londonskog casopisa "Ekonomist", ucestvuje vise
od
150 predstavnika inostranih kompanija i 80 domacih firmi.
"Podrzacemo sve investicije koje donose nove tehnologije, a
nudimo
zakonsku regulativu i visokokvalifikovanu radnu snagu", kazao je
Djindjic,
najavljujuci osnivanje i posebnog fonda za edukaciju radne snage.
Prioritet vlade, kako je naveo, jeste da sto je moguce vise
umanji
neekonomski rizik poslovanja kako bi inostrani partneri mogli da
razmisljaju samo o ekonomskim parametrima za ulaganje u Srbiju.
On je najavio usvajanje zakona o garanciji stranih ulaganja u
naredna dva meseca i pripremu zakona o medjunarodnoj arbitrazi, isticuci
da
je u Skupstini Srbije upravo u toku imenovanje novih funkcionera u
pravosudnom sistemu.
Najbolji nacin za sprecavanje korupcije u drzavnim organima je,
prema recima Djindjica, povecan stepen kontrole, kroz nezavisno sudstvo,
medije i delovanje nevladinih i drugih organizacija.
On je istakao da strani investitori nece morati da pregovaraju
pojedinacno sa radnicima, posto ce u tom procesu posredovati
novoformirani
centralni ekonomskosocijalni savet u kojem su predstavnici vlade,
sindikata
i poslodavaca Srbije.
Odgovarajuci na pitanje ucesnika skupa o meri intervencije
politike u ekonomiju, premijer je istakao da je vlada Srbije liberalna i
da
ne postoji veza izmedju politike i privrede u Srbiji, ali da vlada
nastoji
da podrzi pokretanje privrednih aktivnosti.
Dvodnevni skup investitora zatvoren je za javnost, a izuzetak
je
ucinjen tokom obracanja premijera Zoran Djindjica i potpredsednika
jugoslovenske vlade Miroljuba Labusa.
Programom je predvidjeno da se ucesnicima obrate jos i ministri
vlade Srbije i guverner Narodne banke Jugoslavije Mladjan Dinkic.
Medju 150 inostranih ucesnika nalazi se nemacka "Hipoferajns
banka" (HVB), "Banka Austrije", konsultantska kuca "Ernest end Jang",
"Majkrosoft Adrijatik", belgijski "Interbrau", francuski "Lafarz",
"Linklaters", "ICN".
DJINDJIC ZA ZAJEDNICKO BALKANSKO TRZISTE
BEOGRAD, 18 septembra 2001.(Fonet)-Republicki premijer Zoran
Djindjic predstavio je prioritete svog kabineta u ponedeljak na prvom
okruglom stolu casopisa "'Economist' s Vladom Srbije" javlja Fonet.
Djindjic je rekao da su prioriteti njegovog kabineta zakonski okvir za
privatizaciju i najambiciozniji, da budu smanjeni ukupni ekonomski
rizici
poslovanja u zemlji. On je ocenio da u Srbiji nema politicke opozicije
koja
bi mogla da dovede u pitanje reforme. On je naglasio da poseban znacaj
pridaje planovima za stvaranje zajednickog balkanskog trzista koje bi s
50
do 60 miliona kupaca privuklo vise velikih svetskih kompanija da uloze u
poslove nego sto to moze sama Srbija.
Potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus predstavio je poteze
nove vlasti i rekao da je jasno ko ce u reformi izgubiti, a ko dobiti. U
startu ce oko 10 odsto stanovnistva uglavnom iz privatnog sektora biti
dobitnici, a 40 odsto mahom iz poljoprivrede i starijih ljudi bice
gubitnici, rekao je Labus i dodao da je ipak 90 odsto gradjana za brzu
tranziciju, sto pokazuje da ljudi imaju jos strpljenja. "Potrebna su nam
direktna strana ulaganja da bismo otvorili nova radna mesta i poboljsali
socijalnu zastitu", rekao je Labus ocenivsi da ocekuje da ce 1,3
milijardi
dolara, obecanih na Donatorskoj konferenciji u Briselu, stici do kraja
godine. "Cak i administracija SAD i pored svojih problema posle
njujorske
tragedije, nije odustala od toga da Jugoslaviji uputi 150 miliona
dolara",
rekao je on naglasivsi da SRJ nisu donacije i krediti, vec direktne
investicije.
JUG SRBIJE-KOSOVO METOHIJA
SAVET BEZBEDNOSTI PODRZAO POLITIKU SRJ PREMA KOSOVU
NJUJORK, 18. septembra 2001. (Beta) Savet bezbednosti
Ujedinjenih
nacija i generalni sekretar UN Kofi Anan dali su punu podrsku programu
jugoslovenske vlade za resavanje krize na Kosovu.
Potpredsednik Vlade Srbije Nebojsa Covic, koji je predvodio
jugoslovensku delegaciju, sastao se sa generalnim sekretarom UN Kofijem
Ananom a potom je govorio je na sednici Saveta bezbednosti koja je
odrzana
kasno sinoc po jugoslovenskom vremenu.
Sednici je prisustvovao i specijalni predstavnik generalnog
sekretara UN na Kosovu, sef UNMIKa Hans Hekerup.
Zbog situacije u Njujorku nakon teroristickcih napada, sednica
Saveta bezbednosti UN odrzana je pod strogim merama bezbednosti. Sednica
je
bila zatvorena za javnost.
U izjavi za medije nakon sednice koja je trajala vise od tri
casa,
predsedavajuci Saveta, francuski ambasador Zan David Levit ocenio je da
ce
predstojeci izbori na Kosovu u SRJ, zakazani za 17. novembar, biti vazan
korak u implementaciji mandata UNMIKa, te da ce oni pojacati demokratske
procese u pokrajini.
Clanice Saveta bezbednosti pozdravile su podrsku koju je
Beograd
ponudio za registrovanje predstavnika srpske manjine na Kosovu, te
ukazale
na vaznost ucestvovanja svih etnickih zajednica na izborima.
Povratak izbeglica i raseljenih lica i njihovo ucesce na
izborima
trebalo bi ohrabriti, pa bi svi zainteresovani trebalo da preduzmu sve
potrebne mere u tom pravcu. U izjavi predsedavajuceg Saveta bezbednosti
se
posebno istice da ucesce kosovskih Srba na izborima treba da omoguci
najsire predstavljanje njihovih stavova u politickom zivotu pokrajine.
Savet bezbednosti takodje uzima u obzir potrebu unapredjenja
bezbednosti i primene prava na Kosovu, dodao je francuski ambasador.
U tom smislu, clanovi Saveta su pozdravili uvodjenje zakonskih
akata protiv suzbijanja organizovanog kriminala, ilegalnog posedovanja
oruzja kao i terorizma, te pojacane napore Kfora da striktno kontrolise
granicu.
Savet bezbednosti je ponovio poziv svim lokalnim liderima na
Kosovu da se odreknu nasilja, osude ekstremizam, promovisu stabilnost i
bezbednost, te medjuetnicko pomirenje, kao i da u potpunosti podrze i
sprovode Rezoluciju 1244.
U obracanju novinarima nakon sednice, sef jugoslovenske
delegacije, potpredsednik Vlade Srbije Nebojsa Covic ocenio je da je
sastanak bio konstruktivan i naveo da je sednica bila prilika da on i
sef
UNMIKa Hans Hekerup iznesu svoje poglede na situaciju na Kosovu i
Metohiji.
Covic je izrazio zadovoljstvo sto je jugoslovenska delegacija
dobila podrsku za saradnju sa UN pri resavanju problema na Kosovu i
Metohiji.
Najvise je bilo reci o tome kako da se ubrza povratak kosovskih
Srba na Kosovo i Metohiju, te kako osigurati veci stepen slobode
kretanja,
bezbednosti i resavanja problema nestalih lica.
Covic je naveo i da je na sednici razmatrano kako obezbediti
nepristrasno pravosudje na Kosovu.
On je napomenuo da se razmatrala i situacija u Kosovskoj
Mitrovici
i da je ocenjeno da je stanje u tom gradu gradu posledica niza neresenih
problema u pokrajini.
Sef jugoslovenske delegacije je podvukao da je neophodno
nastaviti
sa ovakvim pristupom problemu i da se na sednicama Saveta bezbednosti
cuju
svi dobronamerni ljudi kako bi se doslo do konacnog resenja za Kosovo i
Metohiju u cilju stabilizovanja celog regiona.
Pre sednice Saveta bezbednosti, delegaciju jugoslovenske vlade
primio je i generalni sekretar UN Kofi Anan koji je dao podrsku politici
SRJ u resavanju problema na Kosovu u saradnji sa medjunarodnom
zajednicom.
NJUJORK, 18 septembra 2001. (B92)-Predsednik drzavnog
Koordinacionog centra za Kosovo Nebojsa Covic je istakao je da je
prijatno
iznenadjen docekom, razumevanjem i velikom podrskom koju je dobio od
ambasadora zemalja-clanica SB. U izjavi za BBC, Covic je o dometima
posete
Njujorku i o odluci o izlasku Srba na kosovske izbore, rekao da "je
jasno
iznet koncept SRJ, a to je institucionalizacija saradnje sa Unmikom u
odredjenim oblastima". "Time ce biti dobijen odredjen prelazan period,
da
se proveri kako ce ta administracija, koja ce biti albanska posle
izbora,
fukcionisati i da li ona ima stepen zrelosti da zastiti manjine ili ce
nastaviti sa etnickim ciscenjem. nama se cini da ce se to bas tako
dogadjati i zato je neophodno da Srbi i drugi nealbanci, kroz Rezoluciju
1244, saradnju sa SRJ i bez paralelnih institucija, dobiju dovoljan
stepen
sigurnosti i poverenje, pa tek onda mozemo eventualno da pricamo o
odluci
vezanoj za izbore", kaze Covic. Kao mogucu prepreku poboljsanju stanja
na
Kosovu i realizaciji drzavnog plana Covic je naveo strah Zapada od stava
vecinskog, albanskog stanovnistva, prenosi B92.
MORIS: KRIZA PREVAZIDJENA, ALI SITUACIJA I DALJE NEPOVOLJNA
PRESEVO, 17. septembra 2001. (Beta) Sef misije UNHCRa u SRJ
Erik
Moris razgovarao je danas sa predsednikom Skupstine opstine Presevo
Rizom
Haljimijem o mogucnostima povratka izbeglih lica i normalizaciji stanja
na
jugu Srbije.
Tokom boravka na jugu Srbije Moris je posetio pojedina albanska
sela na granici sa Kosovom, u koja se nedavno vratilo nekoliko albanskih
porodica.
U izjavi agenciji Beta, sef misije UNHCR u SRJ izrazio je
zadovoljstvo zbog povratka raseljenih, ocenivsi da je na jugu Srbije
"ucinjen napredak" i da je "kriza prevazidjena".
On je, medjutim, opstu situaciju ocenio kao "i dalje nepovoljnu
i
delikatnu".
"Mnogo je obecano za ovaj region i to treba da se ispuni. Ta
obecanja nisu dale samo vlasti u Beogradu nego i medjunarodne snage",
rekao
je Moris, izrazivsi zadovoljstvo tempom povratka izbeglih.
Morisova danasnja poseta jugu Srbije bila je oprostajna, jer
odlazi sa funkcije sefa kancelarije UNHCR u Jugoslaviji.
MANIC: IZ PRESEVA SE ISELILO NEKOLIKO SRPSKIH PORODICA
PRESEVO, 17. septembra 2001. (Beta) Predsednik opstinskog
odbora
Demokratske stranke (DS) u Presevu Nenad Manic izjavio je danas da se
nakon
potpisivanja sporazuma o demilitarizaciji Oslobodilacke vojske Preseva,
Bujanovca i Medvedje (OVPBM) iz Preseva iselilo nekoliko srpskih
porodica.
Manic je agenciji Beta rekao da su razlozi za iseljavanje Srba
nesigurnost i strah, koji je kulminirao u maju nakon ulaska OVPBM u selo
Oraovicu.
On je kazao i da su nakon potpisivanja sporazuma o
demilitarizaciji u maju Srbi poceli da prodaju svoje kuce i da se sele,
i
da sada u Presevu zivi nesto vise od sto srpskih domacinstava.
Presevo ima oko 46.000 stanovnika od kojih sedam odsto cine
Srbi.
U samom gradu ostao je simbolican broj srpkih domacinstava, dok
veci broj Srba i dalje zivi u naselju "Zeleznicka stanica".
"Za sada ne mozemo reci da se Srbi iseljavaju pod pritiskom,
jer
je u Opstinskom sudu u Presevu overeno pet ugovora o kupoprodaji kuca",
kazao je Manic, dodajuci, medjutim, da u Presevu "vlada klima u kojoj
Srbi
osecaju nesigurnost", dok je njihov strah "kulminirao" nakon ulaska
OVPMB u
selo Oraovica.
Situaciju u Presevu u poslednja dva meseca on je ocenio
"solidnu",
dodavsi da se Srbi iseljavaju i zbog ekonomskih razloga.
PITER FEJT POSETIO PRESEVO
PRESEVO, 17. septembra 2001. (Beta) Izlaslanik NATOa za
resavanje
krize u Makedoniji i na jugu Srbije Piter Fejt sastao se danas u Presevu
s
politickim predstavnicima lokalnih Albanaca, kako bi se licno upoznao sa
problemima koji nanovo opterecuju opstine Presevo, Bujanovac i Medvedju.
Fejt i predsednik Skupstine u Presevu Riza Halimi nisu se nakon
razgovora obratili novinarima.
Beta iz izvora bliskih Albancima na jugu Srbije saznaje da su
Fejt
i Halimi razgovarali o nestabilnoj situaciji na jugu Srbije, koju od
primirja, postignut u junu, ponovo karakterise porast napetosti medju
etnickim zajednicama Srbima i Albancima.
REGISTROVANO 130.000 SRBA
BEOGRAD, 18 septembra 2001. (Srna)-U Jugoslaviji je do sada
registrovano 130.000 osoba, od cega u Srbiji bez Kosmeta 84.000, na
Kosmetu
45.000, a u Crnoj Gori 4.000, izjavila je za "Glas javnosti" komesar za
izbeglice Sanda Raskovic Ivic. Raskovic je rekla da je "broj
prijavljenih
manji od ocekivanog s obzirom na to da je registracija produzena do 22.
septembra, ali se ocekuje prijavljivanje Srba sa Kosmeta koji su se
iselili
u Makedoniju, Svajcarsku, Austriju i SAD". "U Pokrajinu se vratio mali
broj
Srba", rekla je ona i najavila da ce Komesarijat ubuduce kod
medjunarodne
zajednice insistirati da se Srbi ne vracaju u mesto porekla vec u delove
Kosmeta naseljene vecim brojem Srba jer im to garantuje bezbedniji
zivot,
prenosi Srna.
DOKUMENTACIJA O ZLOCINIMA NA KOSOVU
HAG, 18 septembra 2001. (Fonet)-Portparol haskog tuzilastva
Florans Artman potvrdila je u ponedeljak Fonetu da su beogradske vlasti
predale Tribunalu dokumentaciju o zlocinima na Kosovu, koja tereti
jednog
od albanskih politickih lidera Hasima Tacija. "Ne mogu vam izneti
detalje
vezane za istragu, ali ono sto mogu da kazem jeste da smo dobili tu
dokumentaciju, ne samo za osobu koju vi navodite, nego i za druge.
Istraga
je u toku i mogu vam reci samo da ta dokumentacija nije kompletna i
dovoljna za podizanje optuznice", rekla je Artman. Prema njenim recima,
informacije iz Beograda su "vazne za istragu", ali dostavljeni dokazni
materijal ne predstavlja "kompletna dosijea sa svim elementima koji mogu
dokazati odgovornost u krsenju medjunarodnog humanitarnog prava". Artman
je
precizirala da se nastavlja istraga protiv osoba koje su osumnjicene da
su
pocinile zlocine protiv Srba na Kosovu, ali je u skladu s pravilima
Tribunala odbila da navede imena tih osoba. Ona je odbila da direktno
odgovori na pitanje da li je Tuzilastvo ukljucilo u istragu i obimnu
dokumentaciju o kidnapovanim i nestalim licima i zlocinima pocinjenim u
periodu od potpisivanja Kumanovskog sporazuma do dolaska UNMIK na
Kosovo,
koja se nalazi u OEBS.
TROJE SRBA - ODBORNICI SKUPSTINE OPSTINE PRISTINA
PRISTINA, 18. septembra (Tanjug) - Troje Srba postali
su odbornici Skupstine opstine (SO) Pristine, prihvatajuci odluku
o postavljenju na tu funkciju koju je doneo sef UNMIK-a Hans
Hekerup, saopstio je danas UNMIK.
Kako se navodi u saopstenju, dostavljenom Tanjugu, Zorica
Veljic,
Biljana Ivancevic i Trajko Slavkovic usli su 13. septembra prvi put u
zgradu SO Pristine, u cijem se holu od tada viju zastave svih
nacionalnih
zajednica, ukljucujuci i srpsku. Ulaskom u SO Pristine srpski
predstavnici
su pokazali hrabrost i resenost da doprinesu boljoj perspektivi
Pristine
i Kosova, istice se u saopstenju. Ulazak srpskih predstavnika u SO
podrzali su predstavnici UNMIK-a, KFOR-a i UNMIK policije koji su licno
dosli da ih ohrabre.
Srpski predstavnici izrazili su svoju resenost da "saradjuju
u
uspostavljanju demokratskog Kosova u atmosferi tolerancije i postovanja
za
sve zajednice", navodi se u saopstenju.
REPUBLIKA CRNA GORA
DJUKANOVIC RAZGOVARAO SA AMBASADORIMA AUSTRIJE I SLOVACKE
PODGORICA, 17. septembra 2001. (Beta) Crnogorski predsednik
Milo
Djukanovic razgovarao je danas sa ambasadorima Austrije i Slovacke u SR
Jugoslaviji Hansom Poriasom i Miroslavom Lajcakom.
Kako je saopsteno iz Djukanovicevog kabineta, tema susreta sa
austrijskim ambasadorom bila je sutiacija u regionu i aktivnosti koje se
vode u cilju razresenja odnosa izmedju Srbije i Crne Gore.
Porias je izrazio podrsku orijentaciji Crne Gore da se do
resenja
buducih odnosa izmedju sadasnje dve jugoslovenske republike dodje
dijalogom
unutar Crne Gore i sa Srbijom.
DJUKANOVIC: NE ZELIM DA BUDEM NA SASTANKU SA PESICEM
BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Predsednik Crne Gore Milo
Djukanovic ostavio je otvorenu mogucnost da u sredu ipak ne dodje u
Beograd
na razgovore o buducnosti jugoslovenske federacije.
Kao razlog za takvu odluku, Djukanovic je u emisiji beogradske
Televizije "Pink", naveo to sto je na razgovore u sredu, pozvan i
jugoslovenski premijer Dragisa Pesic, funkcioner opozicione
Socijalisticke
narodne partije Crne Gore.
Vlasti u Crnoj Gori ne priznaju legitimitet Savezne vlade.
"Smatram da je rec o proceduralnoj gresci to sto je pozvan i
Pesic. Ocekujem da se postuje ono sto smo dogovorili a to je da u
razgovorima ucestvuju predsednik SRJ Vojislav Kostunica i predsednici
vlada
Srbije i Crne Gore. Ne zelim da razgovoram u prisustvu predsednika
takozvane Savezne vlade...", rekao je Djukanovic.
On je izrazio nadu da ce do srede biti "otklonjen taj
proceduralni
propust".
O razgovorima, Djukanovic je rekao da Crna Gora predlaze da
"svako
sredjuje svoju kucu".
"Crna Gora nije predlozila da podize zid izmedju Srbije i Crne
Gore, vec da svako sredjuje svoju kucu. Tesko je naci formulu
funkcionisanja izmedju 18 puta vece Srbije i Crne Gore. Ne treba
zabijati
glavu u pesak. Nije tacno da kada je otisao Slobodan Milosevic da su
nestali svi problemi", rekao je Djukanovic.
Upitan u kakvim je odnosima sa Kostunicom, Djukanovic je
odgovorio: "Imamo korektnu i funkcionalnu komunikaciju".
Predsednik Crne Gore Milo Djukanovic izjavio je veceras da je
resenje za probleme u federaciji "demokratski i transparentan referendum
u
Crnoj Gori".
On je u emisiji "Klopka" na televiziji Pink, kazao da razgovori
sa
Socijalistickom narodnom partijom (SNP) Crne Gore ne znace odustajanje
od
referenduma, i dodao da mora da se "eliminise potreba za bojkotom
referenduma".
"Zelimo nezavisnost, ali zelimo regularno izglasanu
nezavisnost",
naglasio je crnogorski predsednik.
Djukanovic je rekao da bi koncentraciona vlada u Crnoj Gori,
bila
"tematska" vlada, ciji bi rok vazenja bio do referenduma.
"I za Srbiju i za Crnu Goru ce biti dobro ako svako bude ima
svoje
stolice u Ujedinjenim Nacijama", kazao je predsednik Crne Gore, dodavsi
da
su "Srbija i Crna Gora dve stare balkanske drzave sa dugom tradicijom
odlicnih medjusobnih odnosa, i da moramo shvatiti da svako ima pravo da
odlucuje o svojoj sudbini".
Govoreci o mogucnosti prenosenja "makedonskog sindroma" na Crnu
Goru, Djukanovic je kazao da su svi u okruzenju ugrozeni "sve dok gori
kosovski pozar".
"Pogresan je stav da ce se kosovski problem resavati
decenijama",
kazao je predsednik Crne Gore, i dodao da se treba "fokusirati na
resavanje
tog problema".
On je istakao da je "multietnicka Crna Gora izdrzala poslednjih
deset godina", dodavsi da su "manjinski narodi kvalitetnio integrisani u
politicki zivot Crne Gore".
Na pitanje novinara zasto nije preduzeto nesto u vezi sa
predsednikom Srbije Milanom Milutinovicem koga trazi Haski sud, a koji
se
nedavno nalazio u Crnoj Gori, Djukanovic je kazao da je Milutinovic
predsednik Srbije, tako da obaveza u odnosu na njega "ne sleduje Crnoj
Gori
vec to moraju dogovoriti Srbija i medjunarodna zajednica".
Na kraju razgovora predsednik Crne Gore je kazao da je
Crnogorac
koji se sluzi srpskim jezikom, dodavsi da to "ni na koji nacin ne
ugrozava"
njegov nacionalni identitet.
DJUKANOVIC: SLOVENIJA SPREMNA DA POSREDUJE
PODGORICA, 18 septembra 2001 (Fonet)-Crnogorski predsednik Milo
Djukanovic potvrdio je u ponedeljak uvece da mu je slovenacki ministar
inostranih poslova Dmitrij Rupel ponudio dobre usluge posredovanja u
razgovorima Srbije i Crne Gore o redefinisanju medjusobnih odnosa. "Ja
sam
vrlo detaljno i zanimljivo razgovarao s gospodinom Rupelom i on mi je
saopstio da je prilikom ranijih kontakata s gospodinom Svilanovicem
shvatio
da bi Srbija mogla prihvatiti neke usluge dobre volje od Slovenije",
rekao
je Djukanovic za "Pink". Prema njegovoj oceni, "nije rec o klasicnom
posredovanju niti o bilo kakvoj vrsti arbitraze". "Gospodin Rupel mi je
zaista savrseno precizno podvukao da im ne pada na pamet da oni bilo sta
preporucuju bilo kome, ali ako smatramo i jedni i drugi da nam necije
iskustvo moze biti od pomoci, ja sam mu kazao da moze racunati na nasu
spremnost, ako mu se zaista ta pretpostavka i taj utisak iz razgovora s
gospodinom Svilanovicem i potvrdi", naglasio je Djukanovic, prenosi
Fonet.