B I L T E N    V E S T I
18. SEPTEMBAR 2001.

SRJ-SLOVENIJA-POSETA MINISTRA INOSTRANIH POSLOVA RUPELA
         BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Predsednik SRJ Vojislav 
Kostunica razgovarao je danas u Beogradu s ministrom inostranih poslova 
Slovenije Dimitrijem Rupelom, saopstio je kabinet jugoslovenskog
predsednika.
         U razgovoru je izrazeno zadovoljstvo zbog razvoja bilateralnih 
odnosa SRJ i Slovenije i danasnjeg otvaranja slovenacke ambasade u 
Beogradu, navodi se u saopstenju.
         Istaknut je, kako je saopsteno, optimizam u pogledu dalje
saradnje 
u svim oblastima, koja ce se, izmedju ostalog, regulisati i posebnim 
sporazumima o vazdusnom saobracaju i viznom rezimu.

         BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Sef slovenacke diplomatije 
Dimitrij Rupel izjavio je danas da su odnosi Slovenije i SRJ odlicni i
da 
je za njegovu zemlju od velikog znacaja da oni budu sto bolji.
         Korak ka tome je i danasnje otvaranje ambasade Slovenije u 
Beogradu, rekao je Rupel novinarima nakon razgovora s jugoslovenskim 
ministrom inostranih poslova Goranom Svilanovicem.
         Rupel i Svilanovic rekli su da su razgovarali o vise
medjudrzavnih 
sporazuma od kojih bi prvi, o vazdusnom saobracaju, trebalo da bude 
potpisan pocetkom oktobra, tokom posete sefa jugoslovenske diplomatije 
Ljubljani.
         Svilanovic je najavio da ce "u naredne dve do tri nedelje" 
posetiti Ljubljanu.
         On je ocenio da su razgovori bili "konkretni", dodajuci da je
bilo 
reci i o sporazumima o drumskom saobracaju, ukidanju viza na diplomatske

pasose, slobodnoj trgovini, podsticanju investicija i ukidanju
dvostrukog 
oporezivanja.
         Rupel je rekao da bi sporazum o slobodnoj trgovini pogodovao 
priblizavanju Jugoslavije Centralnoevropskom udruzenju za slobodnu
trgovinu 
(CEFTA).
         Slovenija je vec clanica te organizacije i zeli da Jugoslavija
sto 
pre udje u nju jer je to predvorje Evropske unije, rekao je slovenacki 
ministar.
         Rupel je izrazio i posebno zadovoljstvo zbog predstojecih 
razgovora o buducnosti jugoslovenske federacije i odnosima Srbije i Crne

Gore, rekavsi da je to osnova za postizanje dobrog dogovora.

         BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Sef slovenacke diplomatije 
Dimitrij Rupel razgovarao je danas u Beogradu sa predsednikom Vecha 
gradjana jugoslovenskog parlamenta Dragoljubom Michunovichem o odnosima 
Jugoslavije i Slovenije, situaciji u regionu i prilikama u svetu nakon 
napada na SAD 11. septembra.
         Rupel je nakon razgovora novinarima kazao da su teme njegovog 
"veoma dobrog i veoma prijateljskog" razgovora sa Michunovichem bile
"Crna 
Gora, Kosovo, Jugoslavija, SAD, novi dogadjaji u Americi, kakva je 
situacija na Balkanu ili kakav che biti uticaj dogadjaja u Americi na 
Jugoslaviju, na region, na Balkan".
         On je kazao da je sa Michunovichem razgovarao o bilateralnim 
odnosima i izrazio zadovoljstvo sto su tehnicki poslovi oko otvaranja 
Ambasade Slovenije u Beogradun zavrseni "u najkrachem roku".
         Rupel je ocenio da che to biti korisno za Srbe i Jugoslovene
jer 
je "krajnji cas da gradjani Jugoslavije i Srbije mogu da dobiju vize u 
Beogradu i da posto dobiju vizu mogu da odu na aerodrom i lete za 
Ljubljanu". "Mi zelimo da sto vise gradjana Jugoslavije putuje u
Sloveniju 
i to isto zelimo i za nas Slovence, pogotovo sto u Sloveniji zivi puno 
Srba" kojima treba olaksati dobijanje viza i putovanje izmedju dve
zemlje, 
rekao je Rupel.
         Susret sa Micunovichem je, kako je rekao Rupel, "potvrdio staro

prijateljstvo" jer su njih dvojica "stari prijatelji iz disidentskih
dana". 
"Kad god vidim Micuna, ja sam ljudski ganut i sretan", rekao je Dimitrij

Rupel.     "Mislim da je dobro da mi kao stari prijatelji mozemo da to 
prijateljstvo prenesemo i na nase drzave i mislim da to i cinimo koliko 
mozemo", rekao je Dragoljub Micunovic.
         On je izrazio veliki optimizam u vezi sa buduchim odnosima dve 
zemlje i ocenio da che, "ako vlade malo puste privrednike, oni krenuti
sa 
malo vise inicijative i da che to brze ichi".
         Otvaranje Ambasade Slovenije u SR Jugoslaviji ne samo sto che
biti 
korisno za gradjane, vech che "ubrzati da se i niz drugih problema brze 
resi", rekao je Micunovich.  "Normalno je da se nase drzave i nasi
narodi 
osechaju medjusobno prijateljskim i solidarnim i mislim da chemo u tom 
pogledu napredovati", dodao je on.

         BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Sef slovenacke diplomatije 
Dimitrij Rupel svecano je danas otvorio ambasadu Slovenije u Beogradu.
         Rupel je, na konferenciji za novinare odrzanoj u ambasadi,
rekao 
da ce ambasada Slovenije u Beogradu biti "neka vrsta saltera za sve one 
koji zele da imaju kontakte, ili da putuju u Sloveniju".
         Sef slovenacke diplomatije je naglasio da njegova zemlja 
primenjuje sengenski rezim izdavanja viza i da mora postovati evropske 
standarde, ali je najavio da ce rezim viza izmedju dve zemlje uskoro
biti 
ublazen, kao i da ce uskoro biti ukinute vize za sluzbena i diplomatska 
putovanja.
         On je za pocetak oktobra najavio i otvaranje redovne vazdusne 
linije izmedju Beograda i Ljubljane.
         Rupel je izrazio i posebno zadovoljstvo zbog predstojecih 
razgovora o buducnosti jugoslovenske federacije i odnosima Srbije i Crne

Gore, rekavsi da je to osnova za postizanje dobrog dogovora.

         BEOGRAD, 17. septembar 2001. (Beta) Ambasador Slovenije u SRJ 
Borut Suklje danas je ocenio da otvaranje slovenacke ambasade u Beogradu

predstavlja "veliki dan za Sloveniju i slovenacki narod" koji oni "dele
sa 
jugoslovenskim narodom".
         Nakon svecanog otvaranja, Suklje je simbolicno predao kljuceve 
ambasade ministru spoljnih poslova Dimitriju Rupelu, koji je izrazio 
uverenje da ce to diplomatsko predstavnistvo biti spona izmedju SRJ i 
Slovenije.
         "Verujemo da cemo unapredjivati nase medjusobne odnose", rekao
je 
Rupel i dodao "da pre 15 god ne bi mogao da veruje da ce se dogoditi
ovako 
nesto". "Ali dogodilo se i ova ambasada ce biti spona izmedju Beograda i

Ljubljane", naglasio je slovenacki ministar spoljnih poslova.
         "Verujemo da cemo prijateljski saradjivati i da cemo zajednicki

raditi u medjunarodnim organizacijama kao sto je Evropska unija", rekao
je 
Rupel.  On je kazao da ce kljuceve ambasade drzati na "svom stolu", i da
ce 
ih posudjivati svakome ko iz LJubljane dodje u Beograd da "nesto dobro 
uradi".

SRJ-SE- POSETA LORDA RASELA DZONSTONA
         BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Predsedavajuci
Parlamentarne 
skupstine Saveta Evrope lord Rasel Dzonston izjavio je danas da je
ostalo 
jos puno stvari da bi se ispunile obaveze koje je Jugoslavija obecala da
ce 
ispuniti da bi postala punopravni clan te panevropske organizacije.
         "Medjutim, ako postoji volja, postoje i ljudi koji ce te
obaveze 
ispuniti", rekao je RaselDzonston nakon razgovora u Beogradu s
predsednikom 
Veca gradjana Savezne skupstine Dragoljubom Micunovicem.
         On je ocenio da je prijem Jugoslavije kao gosta u Savetu Evrope

bio veliki korak, koji je udaljava od represivne proslosti za koju niko
ne 
zeli da bude ponovljena.
         Visoki zvanicnik Saveta Evrope je dodao da se danas mnogo bolje

oseca u Beogradu, nego 1998. godine, kada je poslednji put boravio u
SRJ.
         Micunovic je zahvalio lordu RaselDzonstonu na pomoci da SRJ
bude 
primljena kao gost u Savetu Evrope, i koji "pokazuje interes da
Jugoslavija 
sto pre nadje svoje mesto u porodici demokratskih naroda".

         BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Predsedavajuci
Parlamentarne 
skupstine Saveta Evrope (SE) lord Rasel Dzonston izjavio je danas u 
Beogradu da ce SRJ, nakon poboljsanja situacije u zemlji, moci "veoma 
uskoro" da se ukljuci u SE.
         "Veoma sam ohrabren razgovorima koje sam imao sa predsednikom 
vlade i svestan sam da ce SRJ biti u stanju da se veoma uskoro ukljuci u

SE", rekao je Rasel Dzonstvom novinarima nakon razgovora sa srpskim 
premijerom Zoranom Djindjicem u Vladi Srbije.
         Djindjic je kazao da je RaselomDzonstonom razgovarao o razvoju 
unutrasnje situacije, kao i o ekonomskim i drugim teskocama i
prioritetima 
Vlade Srbije za buduci period.
         "Posebna tema razgovora bila je demokratizacija institucija
koje 
se ticu prava pojedinacnih gradjana sudstva, policije i uopste drzavnog 
aparata", rekao je srpski premijer.
         Djindjic je rekao i da je "u ovoj fazi potrebna inicijativa 
drustva", kako bi se, kako je rekao, moglo "ukazati na sve vidove 
zloupotreba i neregularnosti u delovanji tih organa".
         "Zbog zatecenog stanja nije realno ocekivati da ce se unutar
tih 
sluzbi vrlo brzo desiti napredak ako od strane korisnika tih usluga, 
odnosno gradjana, koji su predmet ili zrtve zloupotreba, ne dodje 
inicijativa i ako ljudi ne traze da se takvi postupci sankcionisu",
rekao 
je Djindjic.
         On je izrazio ocekivanje da ce u narednom periodu doci do 
poboljsanja kvaliteta javnog servisa kroz "uvodjenje funkcije ombudsmana
i 
raznih vrsta civilne kontrole vlasti".

         BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Predsedavajuci
Parlamentarne 
skupstine Saveta Evrope lord RaselDzonston izjavio je danas da odnosi 
izmedju Srbije i Crne Gore nece uticati na proces prijema SR Jugoslavije
u 
Savet Evrope.
         "Jasno sam stavio do znanja da na pitanje i brzinu pristupa SRJ

Savetu odnosi Srbije i Crne Gore nece uticati", izjavio je RaselDzonston

nakon razgovora u Beogradu s predsednikom Veca republika jugoslovenskog 
parlamenta Srdjom Bozovicem.
         On je ocenio da su odnosi izmedju Srbije i Crne Gore "stvari o 
kojima ce dve republike odlucivati na slobodan i demokratski nacin" i
naveo 
da je Savet Evrope zainteresovan za efikasnost reformi i demokratije, 
vladavinu prava, uklanjanje korupcije i poboljsanje standarda gradjana.
         Bozovic je izjavio da je preneo spremnost SRJ da na 
unutrasnjopolitickom planu ucini sve sto bi doprinelo njenom brzem
prijemu 
u punopravno clanstvo Saveta Evrope.
         On je rekao da je ukazao na nuznost uskladjivanja
jugoslovenskog 
pravnog poretka sa vazecim u EU, kao i eliminisanja drustveno stetnih 
pojava kriminala, korupcije i sverca.

KOSTUNICA I DELEGACIJA SVEDSKOG HELSINSKOG KOMITETA
         BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Predsednik SR Jugoslavije 
Vojislav Kostunica danas je u razgovoru s delegacijom svedskog
Helsinskog 
komiteta za ljudska prava ukazao na problem nestalog nealbanskog 
stanovnistva na Kosovu.
         U saopstenju iz kabineta predsednika SRJ navodi se da je on 
istakao da se pitanje zatvorenika, kako Albanaca, tako i nealbanaca,
resava 
u dijalogu saveznih, odnosno republickih vlasti i UNMIKa, i ukazao na 
problem 1.300 nestalih nealbanaca, pre svega Srba, cija se sudbina i
dalje 
ne rasvetljava.
         Kostunica i predstavnici svedskog Helsinskog komiteta za
ljudska 
prava razgovarali su i o zastiti ljudskih prava u SRJ, transformaciji 
pravosudnog sistema, zakonskom regulisanju polozaja stranih nevladinih 
organizacija, kao i o polozaju medija.

SRJ-FINSKA: KOSTUNICA RAZGOVARAO SA FINSKIM MINISTROM SPOLJNE TRGOVINE
         BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Predsednik SRJ Vojislav 
Kostunica razgovarao je danas sa ministrom spoljne trgovine Finske Kimom

Sasijem, saopstio je danas kabinet jugoslovenskog predsednika.
         Predsednik Kostunica izrazio je zadovoljstvo zbog potpisivanja 
medjudrzavnog sporazuma, koji predstavljaju "osnovu za unapredjenje 
ekonomske saradnje dve zemlje" i preneo zahvalnost Finskoj na do sada 
pruzenoj podrsci u prevazilazenju nasledjenih problema sa kojima se SRJ 
suocava.
         On je istakao da ce okoncanjem procesa ustavnog redefinisanja 
Federacije biti stvoreni uslovi za nastavak sprovodjenja sveobuhvatnih 
reformi u SRJ i stabilizaciju regiona, sto je od kljucne vaznosti za 
snaznije privlacenje inostranih investitora, navodi se u saopstenju.
         Finski ministar Sasi ocenio je da postoje dobre mogucnosti za 
unapredjenje bilateralne ekonomske saradnje i izneo ocekivanje da ce
dalje 
povezivanje SRJ sa svetom, posebno njen prijem u Svetsku trgovinsku 
organizaciju, dodatno doprineti interesu finskih kompanija za ulaganja u

jugoslovensku privredu, saopsteno je sa sastanka.
         Ministar Kimo Sasi razgovarao je danas u Beogradu i sa 
potpredsednikom Vlade SRJ Miroljubom Labusom, a delegacija finskih 
privrednika razgovarala je u Privrednoj komori Jugoslavije sa 
jugoslovenskim privrednicima o ekonomskoj saradnji.

SRJ-FINSKA-LABUS: ZVANICNA APLIKACIJA ZA PRISTUP STO 1. NOVEMBRA
         BEOGRAD, 17. septembra 2001 (Beta) Potpredsednik jugoslovenske 
vlade Miroljub Labus rekao je danas da che Jugoslavija 1. novembra
zvanicno 
Svetskoj trgovinskoj organizaciji podneti memorandum o trgovini, sto che

biti zvanicna aplikacija o pristupu toj organizaciji.
         Posle razgovora sa ministrom za spoljnu trgovinu Finske Kimo 
Sasijem, Labus je podsetio da je Jugoslavija u februaru dobila status 
posmatraca u STO, a da je pre mesec dana u STO formirana zvanicna radna 
grupa za otpocinjanje pregovora o clanstvu.
         "U novembru che biti odrzan sastanak Svetske trgovinske 
organizacije na nivou ministara i lansirana nova runda pregovora", rekao
je 
Labus.
         Uz napomenu da je spoljnotrgovinska razmena izmedju SRJ i
Finske, 
zemlje sa "veoma uspesnom i tehnoloski i organizaciono modernom
privredom u 
velikoj ekspanziji", za 60 odsto niza nego pre deset godina, Labus je
rekao 
da je sa finskim ministrom razmotrio mere za podizanje nivoa medjusobne 
trgovine.
         Ministar Sasi je rekao da su Finska i Jugoslavija imale 
tradicionalno dobre ekonomske odnose koji su se u poslednjih deset
godina 
pogorsali, sto je rezultiralo dramaticnim padom razmene.
         Podvlacechi da je Finska prosle godine proglasena za jednu od 
najotvorenijih zemalja, u kojoj je vise od polovine privrede u
vlasnistvu 
stranaca, Sasi je izrazio zadovoljstvo zbog promena koje su se odigrale
u 
Jugoslaviji i uverenje da je "SRJ sad pravo mesto za finske kompanije" i

njihove investicije.

SRJ-RUMUNIJA: LJAJIC RAZGOVARAO SA PREDSEDNIKOM RUMUNIJE
         BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Predsednik Rumunije Jon 
Ilijesku danas je u Bukurestu u razgovoru sa jugoslovenskim ministrom 
nacionalnih i etnickih zajednica Rasimom Ljajicem pozitivno ocenio novu 
politiku SRJ prema manjinama i polozaj rumunske zajednice u Jugoslaviji.
         U saopstenju Saveznog sekretarijata za informisanje navodi se
da 
su Iijesku i Ljajic ocenili da nema spornih pitanja izmedju Rumunije i
SRJ 
i da stoga saradnja treba da bude jos intenzivnija, posebno u oblasti 
zastite manjina.
         Ljajic je izrazio zadovoljstvo zbog cinjenice da je rumunska 
zajednica potpuno integrisana u drustvo i zbog njenog aktivnog ucesca u 
demokratskim procesima u zemlji.
         Rumunski predsednik je naglasio vaznost potpisivanja protokola
o 
saradnji dve zemlje u oblasti zastite manjina kojim bi se na biletaralan

nacin unapredjivao polozaj Srba u Rumuniji, i Rumuna u SRJ, dodaje se u 
saopstenju.

BEOGRAD-KONFERENCIJA SOCIJALISTICKE INTERNACIONALE
         BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) U Beogradu je danas popodne

pocelo dvodnevno zasedanje Socijalisticke internacionale (SI) na kojem
ce 
biti razmotrena situacija na Balkanu, mogucnosti razresenja kriznih 
situacija u regionu, kao i mogucnosti ukljucivanja balkanskih zemalja u 
Evropsku uniju.
         Na zasedanju SI, koje organizuje Komitet za centralnu i istocnu

Evropu te organizacije, ucestvuju 33 delegacije, medju kojima su i 
predstavnici socijaldemokratskih partija iz Srbije.
         Na pocetku zasedanja, minutom cutanja ucesnici su odali postu 
zrtvama napada na SAD, a generalni sekretar SI Antonio Gutieres osudio
je 
teroristicke napade na Njujork i Vasington i ukazao na znacaj
solidarnosti 
sa zrtvama tog napada i narodom SAD.
         Visoki funkcioneri SRJ i Srbije rekli su na skupu da postoje 
velike sanse za trajno resenje stabilnosti u regionu, posto su sve vlade

balkanskih zemalja izabrane demokratskim putem.
         Oni su se saglasili da je krizu na Balkanu neophodno resavati 
mirnim putem, navodeci, kao i vecina visokih predstavnika SI, da su
Srbija 
i Jugoslavija kljucne za stabilnost regiona.
         Predstavnici jugoslovenskih i srpskih vlasti ukazali su na
znacaj 
ekonomskog i privrednog razvoja regiona, saradnje medju balkanskim 
zemljama, zajednicke borbe protiv nasilja i ekstremizma, kao i na
potrebu 
resavanja svih tih problema uz dobar socijalni program.
         Premijer Srbije Zoran Djindjic ocenio je da su napadi na SAD 
tragicni, dodajuci da su podjednako tragicna i zbivanja na Kosovu, jugu 
Srbije i u Makedoniji.
         On je ocenio da bi sve zemlje regiona trebalo da se ujedine
kako 
bi teroristi na Balkanu bili marginalizovani.
         Djindjic je pozvao sve ucesnike skupa i vlade evropskih zemalja
da 
pomognu Juogslaviji u integraciji u medjunarodne institucije, kao i da 
uticu na otpisivanje dugova Jugoslaviji.
         Premijer Srbije je rekao da su za ratove i zlocine pocinjene 
prethodnih godina odgovorne pojedine licnosti i da njihovu odgovornost 
treba utvrditi.
         On je apelovao na medjunarodnu zajednicu da pomogne u saniranju

stete od bombardovanja NATOa pre dve godine, dodavsi da obecane donacije

iznose izmedju tri i cetiri milijarde dolara dok je procenjena steta po 
privredu zemlje tokom bombardovanja 40 do 50 milijardi dolara.
         Djindjic je posebno apelovao na resavanje bezbednosnih problema
u 
regionu i trajno resenje stabilnosti, navodeci da su troskovi vojnog 
prisustva u Makedoniji za mesec dana veci od troskova pomoci koju je 
medjunarodna zajednica uputila toj zemlji u poslednje dve godine.  On je

ocenio da taj podatak svedoci da je postizanje trajne stabilnosti 
isplativije i bolje za Balkan i za medjunarodnu zajednicu.
         Potpredsednik Vlade Srbije i predsednik Socijaldemokratske
unije 
Zarko Korac ukazao je na problem oko 700.000 izbeglica, koji su iz 
republika bivse Jugoslavije dosle u Srbiju, navodeci da trenutno ne
postoji 
resenje za njihove stambene, ekonomske i ostale probleme.
         Predsednik Veca gradjana Skupstine SRJ Dragoljub Micunovic
ocenio 
je da je politicka elita u Jugoslaviji odgovornija nego u drugim
zemljama 
regiona, posto se godinama "kalila", suprotstavljajuci se vlasti
Slobodana 
Milosevica.
         On je ocenio da bi vlasti u zemlji trebalo da stvore atmosferu
za 
"siri socijalni konsenzus".
         Ministar spoljnih poslova SRJ i predsednik Gradjanskog saveza 
Srbije Goran Svilanovic kazao je da su u Jugoslaviji neophodne brze
reforme 
u oblasti ekonomije, prava, bezbednosti, kao i da je nuzna saradnja sa 
Medjunarodnim monetarnim fondom i ostalim medjunarodnim institucijama.
On 
je ocenio da je u politickoj saradnji neophodno ispostovati princip 
suverenosti i integriteta drzava, ali i obezbediti sigurnost manjinama,
uz 
ocenu da bi vecina zemalja u regionu zastitila prava manjina, kada bi
bila 
sigurna da ce njen suverenitet biti ocuvan.
         Goran Svilanovic je ocenio i da u razresenje balkanskih
problema 
vise treba da budu ukljucene evropske zemlje, uz ocenu da ce nakon 
poslednjih dogadjaja u SAD angazovanje te zemlje na resavanju problema u

regionu biti smanjeno.
         Svilanovic je upitao ucesnike skupa da li postoji nacin da 
"neoliberalisticki princip efikasnosti" pored reformi obezbedi i
socijalnu 
zastitu ugrozenom stanovnistvu.
         Sef jugoslovenske diplomatije je ukazao da je neophodno 
povezivanje Jugoslavije sa susedima, a zatim, kao dugorocni projekat i 
njeno ukljucenje u Evropsku uniju.

MICUNOVIC I BOZOVIC ZA ZAJEDNICKU DRZAVU
         BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Predsednici Veca gradjana i

Veca republika Savezne skupstine Dragoljub Micunovic i Srdja Bozovic 
ocenili su danas da ce na razgovorima o odnosima u jugoslovenskoj 
federaciji prevladati racionalni razlozi za ocuvanje zajednicke drzave 
Srbije i Crne Gore.
         U izjavi novinarima u Saveznoj skupstini, Micunovic je ocenio
da 
sam pocetak razgovora znaci da nijedna strana nije vise "ukopana u svoje

stavove", ali da bi pregovore trebalo vremenski orociti, kako se ne bi 
"otegli u beskonacnost".
         Micnovic je, medjutim, ocenio da razgovori imaju smisla samo da
se 
pomeri osnovna pozicija crnogorskog rukovodstva da se stvore dve drzave,

jer su, u tom slucaju, u pitanju potpuno drugi pregovori u kojima mora
da 
se cuje i volja crnogorskog naroda na referendumu.
         On je rekao da dolazak Mila Djukanovica i Filipa Vujanovica u 
Beograd i pokretanje razgovora vec govori o tome da se polako tope 
predrasude koje su bile u pocetku i izrazio uverenje da ce prevagnuti 
racionalni razlozi i da ce biti pronadjen modus za zajednicku drzavu.
         Prema recima Srdje Bozovica, politicki dijalog je moguc samo na

demokratski nacin, uz postovanje jugoslovenskog ustava.
         On je ocenio da na razgovorima, koje je predsednik SRJ Vojislav

Kostunica zakazao za 19. septembar, treba da budu predoceni argumenti za

ocuvanje zajednicke drzave, jer postoje racionalni razlozi i
raspolozenje 
gradjana za dalju zajednicu.
         Bozovic je rekao da zajednicka drzava ima perspektivu i ocenio
da 
resenja treba traziti na osnovu platforme Savezne vlade.

REPUBLIKA SRBIJA

DJINDJIC: VLADA TRAZI PARTNERE SA TEHNOLOGIJOM I MARKOM
         BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Srpski premijer Zoran
Djindjic 
izjavio je danas da ce Vlada Srbije nastajati da u procesu privatizacije

privuce inostrane kompanije koje imaju tehnologiju i robnu marku.
         "Cilj vlade u procesu privatizacije nije da prikupi sto vise 
novca, posebno ne nepoznatog porekla, vec da dodju kompanije koje imaju 
marku, tehnologiju, tradiciju, istrazivacke centre", rekao je Djindjic 
obracajuci se ucesnicima skupa "Prvi okrugli sto sa Vladom Srbije".
         Na dvodnevnom skupu koji je danas poceo u beogradskom hotelu 
"Hajat", u organizaciji londonskog casopisa "Ekonomist", ucestvuje vise
od 
150 predstavnika inostranih kompanija i 80 domacih firmi.
         "Podrzacemo sve investicije koje donose nove tehnologije, a
nudimo 
zakonsku regulativu i visokokvalifikovanu radnu snagu", kazao je
Djindjic, 
najavljujuci osnivanje i posebnog fonda za edukaciju radne snage.
         Prioritet vlade, kako je naveo, jeste da sto je moguce vise
umanji 
neekonomski rizik poslovanja kako bi inostrani partneri mogli da 
razmisljaju samo o ekonomskim parametrima za ulaganje u Srbiju.
         On je najavio usvajanje zakona o garanciji stranih ulaganja u 
naredna dva meseca i pripremu zakona o medjunarodnoj arbitrazi, isticuci
da 
je u Skupstini Srbije upravo u toku imenovanje novih funkcionera u 
pravosudnom sistemu.
         Najbolji nacin za sprecavanje korupcije u drzavnim organima je,

prema recima Djindjica, povecan stepen kontrole, kroz nezavisno sudstvo,

medije i delovanje nevladinih i drugih organizacija.
         On je istakao da strani investitori nece morati da pregovaraju 
pojedinacno sa radnicima, posto ce u tom procesu posredovati
novoformirani 
centralni ekonomskosocijalni savet u kojem su predstavnici vlade,
sindikata 
i poslodavaca Srbije.
         Odgovarajuci na pitanje ucesnika skupa o meri intervencije 
politike u ekonomiju, premijer je istakao da je vlada Srbije liberalna i
da 
ne postoji veza izmedju politike i privrede u Srbiji, ali da vlada
nastoji 
da podrzi pokretanje privrednih aktivnosti.
         Dvodnevni skup investitora zatvoren je za javnost, a izuzetak
je 
ucinjen tokom obracanja premijera Zoran Djindjica i potpredsednika 
jugoslovenske vlade Miroljuba Labusa.
         Programom je predvidjeno da se ucesnicima obrate jos i ministri

vlade Srbije i guverner Narodne banke Jugoslavije Mladjan Dinkic.
         Medju 150 inostranih ucesnika nalazi se nemacka "Hipoferajns 
banka" (HVB), "Banka Austrije", konsultantska kuca "Ernest end Jang", 
"Majkrosoft Adrijatik", belgijski "Interbrau", francuski "Lafarz", 
"Linklaters", "ICN".

DJINDJIC ZA ZAJEDNICKO BALKANSKO TRZISTE
         BEOGRAD, 18 septembra 2001.(Fonet)-Republicki premijer Zoran 
Djindjic predstavio je prioritete svog kabineta u ponedeljak na prvom 
okruglom stolu casopisa "'Economist' s Vladom Srbije"  javlja Fonet. 
Djindjic je rekao da su prioriteti njegovog kabineta zakonski okvir za 
privatizaciju i najambiciozniji, da budu smanjeni ukupni ekonomski
rizici 
poslovanja u zemlji. On je ocenio da u Srbiji nema politicke opozicije
koja 
bi mogla da dovede u pitanje reforme. On je naglasio da poseban znacaj 
pridaje planovima za stvaranje zajednickog balkanskog trzista koje bi s
50 
do 60 miliona kupaca privuklo vise velikih svetskih kompanija da uloze u

poslove nego sto to moze sama Srbija.
         Potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus predstavio je poteze

nove vlasti i rekao da je jasno ko ce u reformi izgubiti, a ko dobiti. U

startu ce oko 10 odsto stanovnistva uglavnom iz privatnog sektora biti 
dobitnici, a 40 odsto mahom iz poljoprivrede i starijih ljudi bice 
gubitnici, rekao je Labus i dodao da je ipak 90 odsto gradjana za brzu 
tranziciju, sto pokazuje da ljudi imaju jos strpljenja. "Potrebna su nam

direktna strana ulaganja da bismo otvorili nova radna mesta i poboljsali

socijalnu zastitu", rekao je Labus ocenivsi da ocekuje da ce 1,3
milijardi 
dolara, obecanih na Donatorskoj konferenciji u Briselu, stici do kraja 
godine. "Cak i administracija SAD i pored svojih problema posle
njujorske 
tragedije, nije odustala od toga da Jugoslaviji uputi 150 miliona
dolara", 
rekao je on naglasivsi da SRJ nisu donacije i krediti, vec direktne 
investicije.

                                 JUG SRBIJE-KOSOVO METOHIJA

SAVET BEZBEDNOSTI PODRZAO POLITIKU SRJ PREMA KOSOVU
         NJUJORK, 18. septembra 2001. (Beta) Savet bezbednosti
Ujedinjenih 
nacija i generalni sekretar UN Kofi Anan  dali su punu podrsku programu 
jugoslovenske vlade za resavanje krize na Kosovu.
         Potpredsednik Vlade Srbije Nebojsa Covic, koji je predvodio 
jugoslovensku delegaciju, sastao se sa generalnim sekretarom UN Kofijem 
Ananom a potom je govorio je na sednici Saveta bezbednosti koja je
odrzana 
kasno sinoc po jugoslovenskom vremenu.
         Sednici je prisustvovao i specijalni predstavnik generalnog 
sekretara UN na Kosovu, sef UNMIKa Hans Hekerup.
         Zbog situacije u Njujorku nakon teroristickcih napada, sednica 
Saveta bezbednosti UN odrzana je pod strogim merama bezbednosti. Sednica
je 
bila zatvorena za javnost.
         U izjavi za medije nakon sednice koja je trajala vise od tri
casa, 
predsedavajuci Saveta, francuski ambasador Zan David Levit ocenio je da
ce 
predstojeci izbori na Kosovu u SRJ, zakazani za 17. novembar, biti vazan

korak u implementaciji mandata UNMIKa, te da ce oni pojacati demokratske

procese u pokrajini.
         Clanice Saveta bezbednosti pozdravile su podrsku koju je
Beograd 
ponudio za registrovanje predstavnika srpske manjine na Kosovu, te
ukazale 
na vaznost ucestvovanja svih etnickih zajednica na izborima.
         Povratak izbeglica i raseljenih lica i njihovo ucesce na
izborima 
trebalo bi ohrabriti, pa bi svi zainteresovani trebalo da preduzmu sve 
potrebne mere u tom pravcu. U izjavi predsedavajuceg Saveta bezbednosti
se 
posebno istice da ucesce kosovskih Srba na izborima treba da omoguci 
najsire predstavljanje njihovih stavova u politickom zivotu pokrajine.
         Savet bezbednosti takodje uzima u obzir potrebu unapredjenja 
bezbednosti i primene prava na Kosovu, dodao je francuski ambasador.
         U tom smislu, clanovi Saveta su pozdravili uvodjenje zakonskih 
akata protiv suzbijanja organizovanog kriminala, ilegalnog posedovanja 
oruzja kao i terorizma, te pojacane napore Kfora da striktno kontrolise 
granicu.
         Savet bezbednosti je ponovio poziv svim lokalnim liderima na 
Kosovu da se odreknu nasilja, osude ekstremizam, promovisu stabilnost i 
bezbednost, te medjuetnicko pomirenje, kao i da u potpunosti podrze i 
sprovode Rezoluciju 1244.
         U obracanju novinarima nakon sednice, sef jugoslovenske 
delegacije, potpredsednik Vlade Srbije Nebojsa Covic ocenio je da je 
sastanak bio konstruktivan i naveo da je sednica bila prilika da on i
sef 
UNMIKa Hans Hekerup iznesu svoje poglede na situaciju na Kosovu i
Metohiji.
         Covic je izrazio zadovoljstvo sto je jugoslovenska delegacija 
dobila podrsku za saradnju sa UN pri resavanju problema na Kosovu i
Metohiji.
         Najvise je bilo reci o tome kako da se ubrza povratak kosovskih

Srba na Kosovo i Metohiju, te kako osigurati veci stepen slobode
kretanja, 
bezbednosti i resavanja problema nestalih lica.
         Covic je naveo i da je na sednici razmatrano kako obezbediti 
nepristrasno pravosudje na Kosovu.
         On je napomenuo da se razmatrala i situacija u Kosovskoj
Mitrovici 
i da je ocenjeno da je stanje u tom gradu gradu posledica niza neresenih

problema u pokrajini.
         Sef jugoslovenske delegacije je podvukao da je neophodno
nastaviti 
sa ovakvim pristupom problemu i da se na sednicama Saveta bezbednosti
cuju 
svi dobronamerni ljudi kako bi se doslo do konacnog resenja za Kosovo i 
Metohiju u cilju stabilizovanja celog regiona.
         Pre sednice Saveta bezbednosti, delegaciju jugoslovenske vlade 
primio je i generalni sekretar UN Kofi Anan koji je dao podrsku politici

SRJ u resavanju problema na Kosovu u saradnji sa medjunarodnom
zajednicom.

         NJUJORK, 18 septembra 2001. (B92)-Predsednik drzavnog 
Koordinacionog centra za Kosovo Nebojsa Covic je istakao je da je
prijatno 
iznenadjen docekom, razumevanjem i velikom podrskom koju je dobio od 
ambasadora zemalja-clanica SB. U izjavi za BBC, Covic je o dometima
posete 
Njujorku i o odluci o izlasku Srba na kosovske izbore, rekao da "je
jasno 
iznet koncept SRJ, a to je institucionalizacija saradnje sa Unmikom u 
odredjenim oblastima". "Time ce biti dobijen odredjen prelazan period,
da 
se proveri kako ce ta administracija, koja ce biti albanska posle
izbora, 
fukcionisati i da li ona ima stepen zrelosti da zastiti manjine ili ce 
nastaviti sa etnickim ciscenjem. nama se cini da ce se to bas tako 
dogadjati i zato je neophodno da Srbi i drugi nealbanci, kroz Rezoluciju

1244, saradnju sa SRJ i bez paralelnih institucija, dobiju dovoljan
stepen 
sigurnosti i poverenje, pa tek onda mozemo eventualno da pricamo o
odluci 
vezanoj za izbore", kaze Covic. Kao mogucu prepreku poboljsanju stanja
na 
Kosovu i realizaciji drzavnog plana Covic je naveo strah Zapada od stava

vecinskog, albanskog stanovnistva, prenosi B92.

MORIS: KRIZA PREVAZIDJENA, ALI SITUACIJA I DALJE NEPOVOLJNA
         PRESEVO, 17. septembra 2001. (Beta) Sef misije UNHCRa u SRJ
Erik 
Moris razgovarao je danas sa predsednikom Skupstine opstine Presevo
Rizom 
Haljimijem o mogucnostima povratka izbeglih lica i normalizaciji stanja
na 
jugu Srbije.
         Tokom boravka na jugu Srbije Moris je posetio pojedina albanska

sela na granici sa Kosovom, u koja se nedavno vratilo nekoliko albanskih

porodica.
         U izjavi agenciji Beta, sef misije UNHCR u SRJ izrazio je 
zadovoljstvo zbog povratka raseljenih, ocenivsi da je na jugu Srbije 
"ucinjen napredak" i da je "kriza prevazidjena".
         On je, medjutim, opstu situaciju ocenio kao "i dalje nepovoljnu
i 
delikatnu".
         "Mnogo je obecano za ovaj region i to treba da se ispuni. Ta 
obecanja nisu dale samo vlasti u Beogradu nego i medjunarodne snage",
rekao 
je Moris, izrazivsi zadovoljstvo tempom povratka izbeglih.
         Morisova danasnja poseta jugu Srbije bila je oprostajna, jer 
odlazi sa funkcije sefa kancelarije UNHCR u Jugoslaviji.

MANIC: IZ PRESEVA SE ISELILO NEKOLIKO SRPSKIH PORODICA
         PRESEVO, 17. septembra 2001. (Beta) Predsednik opstinskog
odbora 
Demokratske stranke (DS) u Presevu Nenad Manic izjavio je danas da se
nakon 
potpisivanja sporazuma o demilitarizaciji Oslobodilacke vojske Preseva, 
Bujanovca i Medvedje (OVPBM) iz Preseva iselilo nekoliko srpskih
porodica.
         Manic je agenciji Beta rekao da su razlozi za iseljavanje Srba 
nesigurnost i strah, koji je kulminirao u maju nakon ulaska OVPBM u selo

Oraovicu.
         On je kazao i da su nakon potpisivanja sporazuma o 
demilitarizaciji u maju Srbi poceli da prodaju svoje kuce i da se sele,
i 
da sada u Presevu zivi nesto vise od sto srpskih domacinstava.
         Presevo ima oko 46.000 stanovnika od kojih sedam odsto cine
Srbi.
         U samom gradu ostao je simbolican broj srpkih domacinstava, dok

veci broj Srba i dalje zivi u naselju "Zeleznicka stanica".
         "Za sada ne mozemo reci da se Srbi iseljavaju pod pritiskom,
jer 
je u Opstinskom sudu u Presevu overeno pet ugovora o kupoprodaji kuca", 
kazao je Manic, dodajuci, medjutim, da u Presevu "vlada klima u kojoj
Srbi 
osecaju nesigurnost", dok je njihov strah "kulminirao" nakon ulaska
OVPMB u 
selo Oraovica.
         Situaciju u Presevu u poslednja dva meseca on je ocenio
"solidnu", 
dodavsi da se Srbi iseljavaju i zbog ekonomskih razloga.

PITER FEJT POSETIO PRESEVO
         PRESEVO, 17. septembra 2001. (Beta) Izlaslanik NATOa za
resavanje 
krize u Makedoniji i na jugu Srbije Piter Fejt sastao se danas u Presevu
s 
politickim predstavnicima lokalnih Albanaca, kako bi se licno upoznao sa

problemima koji nanovo opterecuju opstine Presevo, Bujanovac i Medvedju.
         Fejt i predsednik Skupstine u Presevu Riza Halimi nisu se nakon

razgovora obratili novinarima.
         Beta iz izvora bliskih Albancima na jugu Srbije saznaje da su
Fejt 
i Halimi razgovarali o nestabilnoj situaciji na jugu Srbije, koju od 
primirja, postignut u junu, ponovo karakterise porast napetosti medju 
etnickim zajednicama Srbima i Albancima.

REGISTROVANO 130.000 SRBA
         BEOGRAD, 18 septembra 2001. (Srna)-U Jugoslaviji je do sada 
registrovano 130.000 osoba, od cega u Srbiji bez Kosmeta 84.000, na
Kosmetu 
45.000, a u Crnoj Gori 4.000, izjavila je za "Glas javnosti" komesar za 
izbeglice Sanda Raskovic Ivic. Raskovic je rekla da je "broj
prijavljenih 
manji od ocekivanog s obzirom na to da je registracija produzena do 22. 
septembra, ali se ocekuje prijavljivanje Srba sa Kosmeta koji su se
iselili 
u Makedoniju, Svajcarsku, Austriju i SAD". "U Pokrajinu se vratio mali
broj 
Srba", rekla je ona i najavila da ce Komesarijat ubuduce kod
medjunarodne 
zajednice insistirati da se Srbi ne vracaju u mesto porekla vec u delove

Kosmeta naseljene vecim brojem Srba jer im to garantuje bezbedniji
zivot, 
prenosi Srna.

DOKUMENTACIJA O ZLOCINIMA NA KOSOVU
         HAG, 18 septembra 2001. (Fonet)-Portparol haskog tuzilastva 
Florans Artman potvrdila je u ponedeljak Fonetu da su beogradske vlasti 
predale Tribunalu dokumentaciju o zlocinima na Kosovu, koja tereti
jednog 
od albanskih politickih lidera Hasima Tacija. "Ne mogu vam izneti
detalje 
vezane za istragu, ali ono sto mogu da kazem jeste da smo dobili tu 
dokumentaciju, ne samo za osobu koju vi navodite, nego i za druge.
Istraga 
je u toku i mogu vam reci samo da ta dokumentacija nije kompletna i 
dovoljna za podizanje optuznice", rekla je Artman. Prema njenim recima, 
informacije iz Beograda su "vazne za istragu", ali dostavljeni dokazni 
materijal ne predstavlja "kompletna dosijea sa svim elementima koji mogu

dokazati odgovornost u krsenju medjunarodnog humanitarnog prava". Artman
je 
precizirala da se nastavlja istraga protiv osoba koje su osumnjicene da
su 
pocinile zlocine protiv Srba na Kosovu, ali je u skladu s pravilima 
Tribunala odbila da navede imena tih osoba. Ona je odbila da direktno 
odgovori na pitanje da li je Tuzilastvo ukljucilo u istragu i obimnu 
dokumentaciju o kidnapovanim i nestalim licima i zlocinima pocinjenim u 
periodu od potpisivanja Kumanovskog sporazuma do dolaska UNMIK na
Kosovo, 
koja se nalazi u OEBS.

TROJE SRBA - ODBORNICI SKUPSTINE OPSTINE PRISTINA
         PRISTINA, 18. septembra (Tanjug) - Troje Srba postali 
su  odbornici Skupstine opstine (SO) Pristine, prihvatajuci odluku 
o  postavljenju na tu funkciju koju je doneo sef UNMIK-a Hans 
Hekerup,  saopstio je danas UNMIK.
         Kako se navodi u saopstenju, dostavljenom Tanjugu, Zorica
Veljic, 
Biljana Ivancevic i Trajko Slavkovic usli su 13.  septembra prvi put u 
zgradu SO Pristine, u cijem se holu od tada  viju zastave svih
nacionalnih 
zajednica, ukljucujuci i srpsku.  Ulaskom u SO Pristine srpski
predstavnici 
su pokazali  hrabrost i resenost da doprinesu boljoj perspektivi
Pristine 
i  Kosova, istice se u saopstenju.  Ulazak srpskih predstavnika u SO 
podrzali su predstavnici  UNMIK-a, KFOR-a i UNMIK policije koji su licno

dosli da ih ohrabre.
          Srpski predstavnici izrazili su svoju resenost da "saradjuju
u 
uspostavljanju demokratskog Kosova u atmosferi tolerancije i  postovanja
za 
sve zajednice", navodi se u saopstenju.

REPUBLIKA CRNA GORA

DJUKANOVIC RAZGOVARAO SA AMBASADORIMA AUSTRIJE I SLOVACKE
         PODGORICA, 17. septembra 2001. (Beta) Crnogorski predsednik
Milo 
Djukanovic razgovarao je danas sa ambasadorima Austrije i Slovacke u SR 
Jugoslaviji Hansom Poriasom i Miroslavom Lajcakom.
         Kako je saopsteno iz Djukanovicevog kabineta, tema susreta sa 
austrijskim ambasadorom bila je sutiacija u regionu i aktivnosti koje se

vode u cilju razresenja odnosa izmedju Srbije i Crne Gore.
         Porias je izrazio podrsku orijentaciji Crne Gore da se do
resenja 
buducih odnosa izmedju sadasnje dve jugoslovenske republike dodje
dijalogom 
unutar Crne Gore i sa Srbijom.

DJUKANOVIC: NE ZELIM DA BUDEM NA SASTANKU SA PESICEM
         BEOGRAD, 17. septembra 2001. (Beta) Predsednik Crne Gore Milo 
Djukanovic ostavio je otvorenu mogucnost da u sredu ipak ne dodje u
Beograd 
na razgovore o buducnosti jugoslovenske federacije.
         Kao razlog za takvu odluku, Djukanovic je u emisiji beogradske 
Televizije "Pink", naveo to sto je na razgovore u sredu, pozvan i 
jugoslovenski premijer Dragisa Pesic, funkcioner opozicione
Socijalisticke 
narodne partije Crne Gore.
         Vlasti u Crnoj Gori ne priznaju legitimitet Savezne vlade.
         "Smatram da je rec o proceduralnoj gresci to sto je pozvan i 
Pesic. Ocekujem da se postuje ono sto smo dogovorili a to je da u 
razgovorima ucestvuju predsednik SRJ Vojislav Kostunica i predsednici
vlada 
Srbije i Crne Gore. Ne zelim da razgovoram u prisustvu predsednika 
takozvane Savezne vlade...", rekao je Djukanovic.
         On je izrazio nadu da ce do srede biti "otklonjen taj
proceduralni 
propust".
         O razgovorima, Djukanovic je rekao da Crna Gora predlaze da
"svako 
sredjuje svoju kucu".
         "Crna Gora nije predlozila da podize zid izmedju Srbije i Crne 
Gore, vec da svako sredjuje svoju kucu. Tesko je naci formulu 
funkcionisanja izmedju 18 puta vece Srbije i Crne Gore. Ne treba
zabijati 
glavu u pesak. Nije tacno da kada je otisao Slobodan Milosevic da su 
nestali svi problemi", rekao je Djukanovic.
         Upitan u kakvim je odnosima sa Kostunicom, Djukanovic je 
odgovorio: "Imamo korektnu i funkcionalnu komunikaciju".
          Predsednik Crne Gore Milo Djukanovic izjavio je veceras da je 
resenje za probleme u federaciji "demokratski i transparentan referendum
u 
Crnoj Gori".
         On je u emisiji "Klopka" na televiziji Pink, kazao da razgovori
sa 
Socijalistickom narodnom partijom (SNP) Crne Gore ne znace odustajanje
od 
referenduma, i dodao da mora da se "eliminise potreba za bojkotom 
referenduma".
         "Zelimo nezavisnost, ali zelimo regularno izglasanu
nezavisnost", 
naglasio je crnogorski predsednik.
         Djukanovic je rekao da bi koncentraciona vlada u Crnoj Gori,
bila 
"tematska" vlada, ciji bi rok vazenja bio do referenduma.
         "I za Srbiju i za Crnu Goru ce biti dobro ako svako bude ima
svoje 
stolice u Ujedinjenim Nacijama", kazao je predsednik Crne Gore, dodavsi
da 
su "Srbija i Crna Gora dve stare balkanske drzave sa dugom tradicijom 
odlicnih medjusobnih odnosa, i da moramo shvatiti da svako ima pravo da 
odlucuje o svojoj sudbini".
         Govoreci o mogucnosti prenosenja "makedonskog sindroma" na Crnu

Goru, Djukanovic je kazao da su svi u okruzenju ugrozeni "sve dok gori 
kosovski pozar".
         "Pogresan je stav da ce se kosovski problem resavati
decenijama", 
kazao je predsednik Crne Gore, i dodao da se treba "fokusirati na
resavanje 
tog problema".
         On je istakao da je "multietnicka Crna Gora izdrzala poslednjih

deset godina", dodavsi da su "manjinski narodi kvalitetnio integrisani u

politicki zivot Crne Gore".
         Na pitanje novinara zasto nije preduzeto nesto u vezi sa 
predsednikom Srbije Milanom Milutinovicem koga trazi Haski sud, a koji
se 
nedavno nalazio u Crnoj Gori, Djukanovic je kazao da je Milutinovic 
predsednik Srbije, tako da obaveza u odnosu na njega "ne sleduje Crnoj
Gori 
vec to moraju dogovoriti Srbija i medjunarodna zajednica".
         Na kraju razgovora predsednik Crne Gore je kazao da je
Crnogorac 
koji se sluzi srpskim jezikom, dodavsi da to "ni na koji nacin ne
ugrozava" 
njegov nacionalni identitet.

DJUKANOVIC: SLOVENIJA SPREMNA DA POSREDUJE
         PODGORICA, 18 septembra 2001 (Fonet)-Crnogorski predsednik Milo

Djukanovic potvrdio je u ponedeljak uvece da mu je slovenacki ministar 
inostranih poslova Dmitrij Rupel ponudio dobre usluge posredovanja u 
razgovorima Srbije i Crne Gore o redefinisanju medjusobnih odnosa. "Ja
sam 
vrlo detaljno i zanimljivo razgovarao s gospodinom Rupelom i on mi je 
saopstio da je prilikom ranijih kontakata s gospodinom Svilanovicem
shvatio 
da bi Srbija mogla prihvatiti neke usluge dobre volje od Slovenije",
rekao 
je Djukanovic za "Pink". Prema njegovoj oceni, "nije rec o klasicnom 
posredovanju niti o bilo kakvoj vrsti arbitraze". "Gospodin Rupel mi je 
zaista savrseno precizno podvukao da im ne pada na pamet da oni bilo sta

preporucuju bilo kome, ali ako smatramo i jedni i drugi da nam necije 
iskustvo moze biti od pomoci, ja sam mu kazao da moze racunati na nasu 
spremnost, ako mu se zaista ta pretpostavka i taj utisak iz razgovora s 
gospodinom Svilanovicem i potvrdi", naglasio je Djukanovic, prenosi
Fonet.


Одговори путем е-поште