Title: Message


SRBIJA I MEDIJSKI RAT


Goraždevac je albanska greška

Zašto ubistvo dva srpska dečaka na Bistrici nije bilo udarna tema svih medija u svetu


U svojoj kancelariji Džejmi Šej držao je sliku NATO baze s tekstom koji poručuje: "Uzlećemo! Uzlećemo!" Ali, iz hangara ne izlaze piloti, nego dva momka s aktn-tašnama, u odelu kao što ga je imao portparol NATO-a tokom bombardovanja Jugoslavije. Na posterima su bili PR savetnici, komunikacioni stratezi koji su štab u Briselu stigli prvi, a otišli poslednji.

Oni formiraju strategiju medijske moći, koja je ključni faktor u razrešavanju ne samo ratova i sukoba, već i svakog drugog aspekta društvene i javne politike.

Džejms Harf, direktor famozne kompanije za globalne odnose sa javnošću "Ruder Fin", angažovane od muslimanske strane tokom rata u Bosni, rekao je: "Bez oklevanja smo iskoristili priliku... To je bio pogodak". Šta je toliko obradovalo Harfa?

Bila je to reportaža Roja Gatmana o "srpskim logorima smrti" u Omarskoj i Trnopolju. Harf je priznao: nedostajao mu je povod, bilo kakva priča kojom bi mogao da eksploatiše do kraja emocionalni kliše naci-logora. Reportaža Gatmana imala je dejstvo razorne bombe. Iako i danas sporna, uz još jednu dobro poznatu priču o Markalama, poslužila je da se "bosanski lonac" grubo polarizuje na loše momke – Srbe, i dobre – Muslimane i Hrvate.

Sećate se Račka? Džejmi Šej je na jednom od kasnijih predavanja na prestižnom američkom Djuk univerzitetu u Severnoj Karolini objasnio: "Slike masakra u Račku, 1999. godine, bile su nam potrebne da bismo ubedili narod kako bi se bez naše intervencije takav masakr mogao ponoviti".

Saglasnost interesa

Pored rečice u Goraždevcu kamere su pre nekoliko dana zabeležile delove krvavih cipela i odeće. Šejovo proročanstvo nije se ispunilo. Srpski dečaci su ustreljeni, dok su se kupali po avgustovskoj žegi.

Šta bi od ovakve priče napravio Harf? Ovo ubistvo može preokrenuti situaciju na Balkanu, Srbi sa sebe mogu konačno sprati loš imidž. Da li, međutim, naš establišment čeka da istina sama pobedi, ili je potrebno da se sama nametne?

"Naš prethodni establišment je pokušavao da to primeni u obrnutom smeru, odnosno i kada smo bili u pravu – to je pretvarano u našu štetu", kaže dr Predrag Simić, ekspert za međunarodne odnose.

On podseća i na ostale aspekte medijske eksploatacije određenih događaja. Recimo, Račak je iskorišćen za promenu američke politike koja je do septembra 1998. godine bila uzdržana. Čak je, u avgustu te godine, "Vašington post" pisao u svom uvodniku da Amerika ne može pomoći organizacijama, misleći na OVK, čije ciljeve ne podržava, da bi mesec dana kasnije učinila suprotno.

Zbog toga, po mišljenju Predraga Simića, politički marketing funkcioniše samo tamo gde postoji saglasnost interesa. Bez saglasnosti interesa određenih političkih centara moći, angažovanje marketinških agencija bilo bi, zapravo, bacanje para.

"I bez mnogo ulaganja novca Živković je već uradio dobar marketinški potez u Vašingtonu, predlaganjem zajedničkih vojnih operacija. Očekujem da vidim da li je prevaziđena inercija u odnosu prema Srbima, koja je nadživela Miloševića", precizira Simić.

Ako"vašingtonska zvezda" obasja makar malo Srbiju, da li bi medijska i marketinška promocija srpskih interesa u svetu bilo nepotrebno opterećenje za kasu Božidara Đelića? Dakle, da li je nastojanje za "ulogovanje" u interese Vašingtona osnovni postulat pametne politike, ili je sve postalo marketing?

U slučaju Goraždevca, smatra Ana Bovan, direktor konsultantske kuće "Bovan komjunikejšns", nije u pitanju nešto što bi se laički nazvalo političkim marketingom, sa šarenim oglasima i raspevanim spotovima. U pitanju je ozbiljan i veoma stručan posao vršenja uticaja i lobiranja u svetskim centrima moći.

Minut ćutanja

Prema njenim rečima, uticajni lobistički centri u EU, SAD, ali i u Rusiji i Kini, moraju se planski "hraniti" podacima. I platiti, naravno. To se ne sme činiti suprotno etičkim standardima profesije odnosa s javnošću, po matrici velike svetske PR firme "Hil i Knoulton" oko izmišljenih beba iz inkubatora u Kuvajtu.

"Goraždevac je, na žalost, realan i tužan događaj. Treba da je inicijalna kapisla koja se mora profesionalno obraditi i predstaviti. Ključni faktori uspeha kampanje su konsenzus srpske strane i kontinuitet. Goraždevac je taktička greška velikoalbanskih stratega i njihovih terorističkih izvršilaca", ističe Bovan.

Šta smo morali uraditi?

Ona napominje da je značajna međunarodna utakmica između Partizana i Nju Kastla, na primer, morala neizostavno biti propraćena minutom ćutanja, što bi izveštači britanskih medija sigurno zebeležili. Poruka bi bila ljudska i dostojanstvena, a odjek snažan. U našim inostranim poslanstvima, takođe, ambasadori bi morali da, na osnovu preciznih komunikea, neprekidno nastupaju u medijima, stalno drže predavanja poslovnim ljudima i akademskom svetu, prenoseći jasnu poruku: zaustavimo terorizam u Evropi. Neprisustvovanje albanskih zvaničnika sa Kosmeta sahrani postradale dece u Goraždevcu u skladu je sa sa njihovim komentarom i stavom.

Vojislav Milošević, predsednik nevladine organizacije "Car Dušan", nedavno je doveo Džeka Rouzena, predsednika Američko-jevrejskog kongresa u Beograd. Rouzen je poslednjih 20 i više godina lični prijatelj svih američkih predsednika, a veoma je blizak i sa Džordžom Bušom Juniorom. On je, takođe, pripadnik svetske elite koja odlučuje o tome gde i kako će se koristiti nuklearna i naftna energija na svetskom nivou.

"Politički, diplomatski, ekonomski i medijski nastupi moraju da se obavljaju kontinuirano. Recimo, odlazak Čovića u Njujork, u ime srpske vlade je pravovremen, kvalitetan, ali tu nastaje jedna velika praznina. Ovakav zločin u Goraždevcu bio bi glavna tema svih elektronskih i pisanih medija u svetu, a on to ipak nije bio. Zašto?

Zato što, odgovara Milošević, naša država nije imala sistem, institucionalni okvir i komunikaciju sa Si-En-Enom, En-Bi-Sijem, "Vašington postom","Njujork tajmsom"... Setimo se muslimana, Albanaca – oni se nisu libili da insceniraju zločine i znali su put kako da predstave takav scenario kao srpski zločin, nisu žalili novac koji je apsolutno potreban za ovakve stvari, ali je, ipak, minoran za političke efekte i interese u svetskim okvirima.

Aleksandar Apostolovski


UPOZORENJE DNEVNIKU NA ALBANSKOM

Neprofesionalno izveštavanje o Goraždevcu

"Bota sot" navodio na pomisao da su žrtve krivci

Priština, 22. avgusta (Beta)

Privremena medijska komisija upozorila je prištinski dnevnik na albanskom jeziku "Bota sot" da neprofesionalnim izveštavanjem, kakvo je ispoljeno u slučaju napada na srpsku decu u Goraždevcu, "rizikuje podsticanje dalje tragedije na Kosovu".

U saopštenju PMK, koje je potpisao Robert Žilbert, navodi se da je ta komisija proteklih dana nadgledala pisanje o napadu na srpsku decu u selu Goraždevac, uz posebnu pažnju na tačnost činjenica u novinskim izveštajima i komentarima.

"PKM je prethodno upozorio 'Bota sot', a sada to činimo i javno, da pristrasnim odabirom određenih činjenica u svojoj priči, nepoštovanjem zvaničnih informacija i izvrtanjem ostalih informacija – u kombinaciji sa stalnim protokom ostrašćenih spekulacija, etničkih predrasuda i komentara – rizikuje podsticanje dalje tragedije na Kosovu", navodi se saopštenju dostavljenom medijima.

Ta komisija podseća da su "prilikom pisanja o tako tragičnim i emocionalnim događajima, kao što je napad na mlade ljude u Goraždevcu, tačno pisanje, izbegavanje spekulacija i smireni i racionalni komentari, od izuzetne važnosti".

PKM primećuje da je većina štampanih i elektronskih medija sa Kosova poštovala te principe prilikom izveštavanja i komentarisanja o toj tragediji u Goraždevcu, ali je, dodaje se u saopštenju, "bilo neodgovornih i uznemiravajućih izuzetaka".

"'Epoka e Re' i 'Bota sot' su objavili netačne spekulacije da su mladi ubijeni, ili ranjeni eksplozivnom napravom, a da nisu jasno bili meta automatske paljbe, kako bi se navelo na pomisao da su žrtve krivci", konstatuje PKM, koji naglašava da je "vredno pohvale da je 'Epoka e Re' u svom izdanju od 20. avgusta ispravila grešku".

Taj list je to učinio tako što je objavio izveštaj sa dan ranije održane konferencije za novinare međunarodnih organizacija u Prištini, na kojoj su saopšteni rezultati stručnih autopsija, koje su "potvrdile da su uzrok smrti pucnji iz automatskog oružja".

Back

 
http://www.politika.co.yu/

Одговори путем е-поште