Za poraz krivi špijuni


Branko VLAHOVIĆ, 17.08.2008 20:59:37

                

 

Mihail Sakašvili

MOSKVA
OD STALNOG DOPISNIKA

ZA vojni poraz Gruzije u kratkom ratu protiv ruske 58. armije, vojni 
analitičari sada kritikuju gruzinsku obaveštajnu službu koja nije napravila 
objektivne analize, pa je predsednik Mihail Sakašvili poverovao da će, u vrlo 
kratkom vremenu, osvojiti Južnu Osetiju i Abhaziju.
Hoće li za taj poraz ceh platiti Gela Bežuašvili, šef spoljne obaveštajne 
službe i bivši ministar spoljnih poslova Gruzije, tek će se videti. Činjenica 
je da su gruzinski obaveštajci poraženi, a desetak njihovih agenata je 
pohapšeno na jugu Rusije. 
Oni su bili upućeni na Severni Kavkaz da sakupljaju informacije, prate kretanje 
ruske vojske, snimaju situaciju na ključnim prometnicama i dakako, vrbuju 
saradnike.
Jedan od šefova agenture je bio iznajmio kafanu da bi imao pokriće boravka na 
Kavkazu. Policija je pratila tog novog " kafedžiju" i ubrzo mu stavila lisice 
na ruke. Rusi su na vreme otkrili tu grupu i snimili njihovo hapšenje, koje je 
prikazano na svim kanalima TV.
Euforični Mihail Sakašvili je shvatio da je vojnički poražen kad mu je ruska 
avijacija odsekla "američke uši". Mnogi nisu mogli da shvate zašto ruska 
avijacija uporno bombarduje rodno mesto Josifa Visarionoviča Staljina. Tamo 
jeste bila jedna od glavnih gruzinskih vojnih baza sa mnogo tenkova i 
artiljerijskog oružja, međutim prioritetni cilj ruske avijacije je bio glavni 
gruzinski obaveštajni centar. U Goriju su Amerikanci izgradili savremeni centar 
radioelektronske borbe, koji

su koristili gruzinski obaveštajci.
Iz tog šijunskog centra mogao se kontrolisati prostor Južne Osetije. U mestu 
Kehvi bio je kompleks radarskih stanica ili kako stručnjaci kažu 
"radiolokatora", kao i terenski uređaji vojne obaveštajne službe. Gruzija je 
1997. godine postala članica američkog programa protivvazdušne odbrane, 
napravljenog za zemlje Istočne Evrope. Obaveštajni centar montiran u Gruziji 
mogao je da prati situaciju na Severnom Kavkazu, uključujući i Čečeniju.
Kad je ruska avijacija uništila glavne objekte ruski tenkovi naknadno su 
napravili "duboko oranje", pa su američki vojni eksperti morali da priznaju da 
Sakašvili možda zaista ne zna šta mu se događa u jedinicama na frontu.
Posle raspada SSSR i okretanja Gruzije ka Americi, rukovodstvo u Tbilisiju 
slalo je svoje ljude na kurseve koje im je organizovala CIA. Očito da to nije 
bilo dovoljno za rad u specifičnim uslovima na severnom Kavkazu. Na drugoj 
strani, pojedini penzionisani generali kritikuju rusku vojnu obaveštajnu službu 
GRU da nije na vreme signalizirala da ka Južnoj Osetiji ide mnogo gruzinskih 
tenkova i drugih oklopnih vozila.
Penzionisani general armije i sadašnji predsednik Akademije vojnih nauka, 
Mahmut Garajev, smatra da je zakazala ruska obaveštajna služba, jer je 
potcenila agresivne planove Sakašvilija. Zbog toga je, ističe general Garajev, 
bilo mnogo žrtava među ruskim mirotvorcima. Bivši komandant ruske avijacije 
general armije Pjotar Dejnekin kaže da je ruska armija na početku nepotrebno 
prepustila inicijativu Gruzinima. On smatra da je, čim su Gruzini zapucali na 
Chinvali, prestonicu Južne Osetije, ruska armija trebalo žestoko da odgovori. 

OD KGB DO CIA
OBAVEŠTAJNU službu Gruzije dugo su vodili bivši generali KGB. Posle atentata na 
predsednika Ševernadzea šef tamošnjeg KGB, Igor Giorgadze pobegao je iz 
Tbilisija u Rusiju. Od 1997.godine, obaveštajnom službom Gruzije rukovodio je 
bivši oficir KGB, u sovjetsko vreme predsednik KGB Abhazije, Avtandil 
Joselijani.
Zamenio ga je general-lajtnant Valerij Čheidze, do tada šef krivičnog odela 
gruzinske policije. On je od 1984. do 1987. u Avganistanu vodio sovjetsku 
agenturu. Sakašvili je 2006. za šefa obaveštajne službe postavio Anu Žvaniju, 
ali je brzo shvatio da ona nije za taj posao. Februara ove godine, mesto šefa 
specijalne službe spoljne obaveštajne službe dobio je šef diplomatije, Gela 
Bežuašvili, koji je trebalo da je reformiše po modelu CIA 

 

http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=11&status=jedna&vest=126686&datum=2008-08-18

Одговори путем е-поште