ŠTA O BALKANU GOVORE IZA ZATVORENIH VRATA U BRISELU 

četvrtak, 24 decembar 2009 02:34 

 

EU još nije odlučila kako će se odnositi prema zapadnom Balkanu iako se 
pomirila s tim da prima Hrvatsku 

Mjesecima ništa ne možeš kao novinar probiti, a onda u nekoliko dana, nakupi se 
izvanredno mnogo “infa” kako novinari zovu u žargonu informacije, i mnogo se 
toga nepovezanog složi u sliku. EU još nije odlučila kako će se odnositi prema 
zapadnom Balkanu, iako se pomirila s time da prima Hrvatsku. Neke države još se 
opiru onom što vide kao prerani ulazak Hrvatske, i traže dodatne dokaze 
europeizacije. 

Hoće li Hrvatska 1. siječnja 2012. zaista postati članica Europske Unije, pitam 
jednog direktora iz Europske komisije, ali on skeptično odmahuje glavom, 
previše je posla za obaviti. Dobro, to je samo jedno mišljenje. Regija je na 
dvije velike međunarodne konferencije dala naznake da je ostavila iza sebe dugu 
fazu velikih nacionalizama. Đukanović je u izvanrednom, državničkom govoru, 
rekao da čak ni dok je sve bila jedna država, nije postojalo takvo jedinstvo u 
prozapadnoj orijentaciji. Podsjetio je kako je regija mudro, pažljivo, izvela 
priznanje Kosova, jer tu se nije moglo vrludati - ili si za Prištinu ili si za 
Beograd. 

Ali, u Bruxellesu su to bili prvi glasovi o promjenama, nisu se još navikli. 
Prošle godine, vidjelo se, dok je regija surađivala, napredak prema članstvu 
priječile su susjede članice. Na jednoj konferenciji Grci su se okomili na 
makedonskog premijera, u redu, taj bolje da je šutio, ali i ovako, svi znaju da 
je u pitanju samo i isključivo grčki nacionalizam, ostatak refleksa iz epohe 
ljubavi prema Miloševiću. Tako sabita, okrenuta sebi, regija je 
profunkcionirala. Razina ekonomske, ali i svake druge suradnje je jako narasla, 
osim u samom njezinu srcu, Bosni i Hercegovini.

Jedna Njemica, demokršćanka, tapštala me po ramenu i govorila, malo u neugodi, 
ne, nemamo ništa protiv Hrvatske, ali ne možemo ništa obećati dok sasvim jasno 
ne stavimo prepreke pred Tursku, i dok ne uvedemo pauzu za razmišljanje za 
druge balkanske zemlje. One noći, nastavila je, 2012, sa Stare na Novu godinu, 
kad budemo dali posljednje zeleno svjetlo za Hrvatsku, sasvim sigurno ćemo 
znati da će na stol doći i cijeli zapadni Balkan i Turska. Ali, ne želimo da 
nas se prisiljava,  želimo se osigurati, ma makar vi još malo čekali.

Ne smijemo dozvoliti kolaps sistema i pravnog poretka u Europi, ulaskom 
nepripremljenih zemalja. Nebitno što ta europska zastupnica nije poznato ime, 
jer ona prenosi informaciju o općoj nervozi, neraspoloženju, nelagodi od nas 
dolje. Mnogi ne shvaćaju da Europa ima doslovno PTSP od ulaska Bugarske i 
Rumunjske, a u Hrvatskoj se uporno ne razumije da nije dovoljno biti ”bolji”od 
te dvije zemlje. Treba biti stvarno dobar.

Već mjesecima Njemačka odašilje signale o velikom zaokretu u europskim 
pitanjima, koji se, između ostalog, vidi i u odustajanju od vizije proširenja. 
Drugi put ću o razlozima tog važnog povijesnog otklona s mogućim posljedicama. 
Sad samo konstatiram. Ne tvrdim ni da će tako ostati, sve je još u previranju, 
i ako se nastave pozitivni trendovi u regiji, to će se odraziti i na napredak 
sviju.  

Ali, kako mogu reći da traže dodatne dokaze reformi i europeizacije? Je li to 
fer, a Hrvatska je tako dugo u pregovorima ?

No, kad se hrvatski građanin okrene oko sebe, vidi li zemlju koja bere plodove 
reformi, uzdiže prema boljim običajima zapadne Europe? Gdje je europeizacija, 
osim što smo oduvijek Europa, ali gdje je konkretno, u kojoj instituciji? 
Nedavne ankete Eurochambersa i OECD-a pokazuju da se investitori u regiju 
zapadnog Balkana žale na dvije goleme prepreke: korupciju i lošu 
infrastrukturu. 

Šefica pak HGK u Bruxellesu dobro je primijetila: Hrvatska ima divne ceste, 
šteta da nema proizvedene robe koja bi se njima prevozila. Znate li kako 
izgleda tridesetak kilometara višetračnog autoputa Bruxelles - Antwerpen? 
Vječna gužva kamiona, ljudi lude u zastojima od dva sata. Roba, trgovina, 
proizvodnja, a kriza je!

Zahtjev koji nam postavljaju jest da ne donesemo u miraz korupciju i 
organizirani kriminal. Kaže Božidar Đelić, potpredsjednik srpske Vlade: To je 
ono što oni o nama govore, kad mi nismo u sobi, zato moramo suzbiti 
organizirani kriminal. Ima pravo.

Nizozemci imaju referate i grafikone o tome da čvorišta organiziranog kriminala 
završavaju u Nizozemskoj, a bandama je “najležernije” na balkanskoj ruti. Mi 
smo njima direktna šteta, zato nas ne žele – dok ne vide konkretne promjene.

Piše Ines SABALIĆ
Izvor Globus
http://globus.jutarnji.hr/komentari/ines-sabalic/eu-ima-ptsp-od-ulaska-bugarske-i-rumunjske

 

Одговори путем е-поште