|
Opasno ignorisanje interesa SrbaKosmet je izuzetno te�ak zadatak za vlast u
Beogradu, a, po svemu sude�i, ni�ta lak�e nije ni UNMIK-u, odnosno
me�unarodnoj zajednici. Me�u neposrednim bezbednosnim rizicima su:
izuzetno lo� polo�aj srpske zajednice, odsustvo bilo kakvog napretka u
stvaranju uslova za povratak Srba u njihove domove, kriminalizacija
dru�tva i ja�anje veza organizovanog kriminala, uklju�uju�i i severni deo
u kome su prete�no nastanjeni Srbi s organizovanim kriminalom u oblasti
Novog Pazara.
Dodatni izazov je u tome �to se pitanje statusa Kosmeta ti�e
teritorijalnog okvira institucionalne izgradnje Srbije. Po usvajanju
ustavne povelje Srbije i Crne Gore sledi izrada novog ustava Srbije. Tada
se pitanje statusa pokrajine ne�e vi�e mo�i da odla�e.
U javnosti Srbije pitanje statusa Kosmeta je prisutno sporadi�no i
incidentalno, odnosno povodom doga�aja, kao �to su zahtevi da se neki od
albanskih vo�a uhapse i osude za ratne zlo�ine nad Srbima, individualnih
teroristi�kih akata protiv Srba, smena na polo�aju specijalnog
predstavnika generalnog sekretara, individualnih napada na Kfor ili
me�unarodnu policiju.
Javnost, a posebno politi�ari Srbije, kao da se trudi da potisnu ovo
pitanje. Takvo nastojanje je rezultat prevelike doze kojoj je ova javnost
bila izlo�ena tokom Milo�evi�eve zloupotrebe ovog pitanja, sna�nih
se�anja, trauma rata i gor�ine gubitka. Politi�ari izbegavaju javno
raspravljanje o ovom pitanju, ra�unaju�i da bi nacionalisti�ka reakcija
bila sna�na i da mo�da ne bi mogla da se kontroli�e putem slabog
politi�kog vo�stva i institucija.
Otuda i dobri potezi vlasti ostaju na marginama javnosti
(uspostavljanje saradnje sa OEBS-om i UNMIK-om, uspostavljanje i rad
Koordinacionog centra vlada SRJ i Srbije za Kosovo i Metohiju, pod
vo�stvom Neboj�e �ovi�a).
Ideja o osnivanju Koordinacionog centra i njegov rad je u osnovi dobar.
Naro�ito je produktivno bilo njegovo delovanje kada je uspevao da ostvari
saradnju sa �irim segmentima dru�tva u Srbiji i na Kosmetu, pre svega s
nevladinim organizacijama i s me�unarodnim institucijama. Tako je bilo
oktobra 2001., prilikom registracije bira�a - privremeno raseljenih lica
iz pokrajine. Me�utim, i dalje odnosi Koordinacionog centra, s jedne, i
me�unarodnih institucija i predstavnika civilnog dru�tva Srbije i Kosmeta,
s druge strane, nisu najbolji. �este su tenzije, a postoji i obostrano
nepoverenje.
Svoju nespremnost na promene UNMIK-ova birokratija posebno jasno
potvr�uje od leta 2002. do danas. Njen strah pred najavljenom promenom
odnosa Beograda prema Kosmetu (u nastupu �ovi�a na Savetu bezbednosti UN),
�ije su odrednice decentralizacija vlasti i ja�anje samouprave zajednica,
ozbiljno ugro�ava stvarni napredak u ja�anju me�uetni�kog poverenja,
stabilnosti i demokratizacije Kosmeta.
Dok me�u ve�inom srpskih politi�ara s Kosmeta postoji konsenzus o tome
da je postizanje saglasnosti s UNMIK-om oko ovih pitanja preduslov izlaska
na lokalne izbore 20. oktobra, UNMIK jo� uvek izbegava, pa �ak i blokira
razgovore o ovom pitanju.
�tajner, poput Ku�nera, pokazuje spremnost da organizuje lokalne izbore
nezavisno od volje i odluke Srba. Izgleda da je �tajner pribegao taktici
da se, u krajnjoj nu�di, a u poslednji �as, napravi neki op�ti
diplomatsko-politi�ki dogovor s Beogradom. Istovremeno, on sam u�estvuje u
zahuktavanju kampanje za direktno uklju�ivanje Kosmeta u me�unarodne
organizacije i za otpo�injanje pregovora o njegovom statusu. O tome
svedo�i i njegovo najnovije obra�anje vlastima Slovenije da pomognu u
pripremi Kosmeta za priklju�enje EU. �tajner nastoji da ignori�e ili je
nespreman da se nosi s �injenicom ujedinjavanja i pove�anja stepena
autonomije srpskih politi�ara iz pokrajine.
Jo� vi�e zabrinjava to �to potcenjuje slabost institucija privremene
samouprave i raspolo�enje ve�ine Albanaca po kome UNMIK spre�ava dovr�enje
sna o potpunoj nezavisnosti Kosmeta. Bi�e za sve najbolje ako se izlaz iz
ove situacije na�e u institucionalnom delovanju, odnosno u otpo�injanju
procesa javnog pregovaranja koji �e uklju�iti i Beograd, ali i lokalne
Srbe i Albance. Tada bi se pokazalo da je mogu�e da se, u znatnom delu,
ostvari i nova strategija Beograda. �urba da se postigne re�enje pitanja
statusa Kosmeta, uz ignorisanje interesa srpske zajednice i Srbije,
odnosno da se odr�e bilo kakvi lokalni izbori, a da se potom kombinacijom
vojno-policijskog, finansijskog i diplomatskog pritiska sever pokrajine
podvede pod vlast UNMIK-a i institucija privremene samouprave, jedna je od
najrizi�nijih mogu�nosti. To bi, poput "Oluje" u slu�aju Tu�manove
Hrvatske, bio put da se preko no�i "isklju�i" problem Srba, a sigurno i
novi izvor regionalnih tenzija i budu�ih sukoba.
Nezavisno do toga �ta �e u�initi �tajner, nu�ne su promene u politici
Beograda prema Kosmetu. Strategija decentralizacije i samoorganizovanja
zajednica, uz punu otvorenost za saradnju s UNMIK-om i drugim iz
me�unarodne zajednice, naro�ito sa susednim dr�avama i �lanicama Saveta
bezbednosti UN, ukazuje na velike mogu�nosti nove politike.
Dakle, nu�no je da se uspostavi institucija zajedni�ke odgovornosti
najvi�ih nosilaca vlasti u Republici, pre svih predsednika, vlade i
Skup�tine Srbije. Tako�e, nu�na je ve�a saradnja sa zna�ajnim
potencijalima koje ima civilno dru�tvo u Srbiji (sindikati, crkva,
nevladine organizacije). Beograd bi trebalo da podr�ava politi�ku
autonomiju vo�stva srpske zajednice, ja�anje civilnog dru�tva i povratak
onih ljudi koji �ele da se vrate. Tako�e, Srbija bi trebalo da prati i
aktivno u�estvuje u raspravama o statusu Kosmeta i da se priprema za
predstoje�e pregovore.
Nu�na je �ira unutarnacionalna i regionalna saradnja oko
egzistencijalnih pitanja �ivota - slobode, razvoja, bezbednosti i
sigurnosti ljudi. Tako�e, neophodno je dalje neposredno politi�ko i vojno
prisustvo me�unarodne zajednice u o�uvanju i izgradnji mira kako bi se
suzio prostor za nasilje na Balkanu. U tom cilju svakako bi bilo korisno
da se uspostave institucije, poput kluba zajedni�ke odgovornosti na
zapadnom Balkanu.
* Koordinator Foruma za etni�ke odnose |
vrati.gif
Description: GIF image
