ZAVRŠEN DVOBOJ U HAGU
Delo bez reči O stvaranju velike Srbije nije se govorilo, rekao Mesić pre nego što je odleteo u Zagreb, a da nijedna tema nije završena (Od našeg specijalnog izveštača) Hag, 3. oktobra Stjepan Mesić danas je kao svedok u Hagu na procesu nekadašnjem predsedniku Srbije, na Miloševićevo pitanje o tome da li ga je ikad čuo da govori o velikoj Srbiji, rekao da se o tome nije pominjalo, na tome se radilo. "Ali posao stvaranja velike Srbije bio je na delu u Hrvatskoj i Bosni", odgovorio je Mesić. Hrvatski predsednik pokušao je da na čitav rafal Miloševićevih pitanja razjasni stvari i oko države kojoj je sada na čelu: "Današnja Hrvatska kao nezavisna i pravna država nema nikakve veze sa nekadašnjom NDH koja nije bila ni nezavisna ni država, jer nju su stvorili kvislinzi, razjašnjavao je Stjepan Mesić, koji tvrdi da je uvek bio ubeđeni antifašista. U povezivanju ove dve države on vidi zlu nameru nečije propagande. Debata je nastavila da se vodi oko iste teme: da li su Srbi bili s pravom uplašeni, dolaskom HDZ-a na vlast, pa su se pobunili, kako tvrdi optuženi, ili su Srbe u Hrvatskoj drugi pobunili, kako je izričit Mesić, koji ne spori da je u njegovoj državi bilo pogrešnih odluka ali da su se problemi mogli rešavati mirnim putem. Milošević je ubeđen da je Mesić napustio predsedništvo da bi ga obezglavio, a predsednik Hrvatske smatra da je bio onemogućen i fizički da sednicama prisustvuje. JNA je potpisala i poštovala 14 primirja, kaže Milošević, ali vojska je ipak i dalje radila zadatak koji je dobila - da pokrije prostor koji su prethodno osvojile paravojne formacije, kaže Mesić. Kad su se već uputili u ovaj verbalni duel, koji najvećim svojim delom, kako procenjuju stručnjaci pa i sam sudija Mej, nije ni od kakve pomoći za sudijsku proceduru, bilo je čudno što su neke teme ipak bile vidno izostavljene, a neke često ponavljane. "Bljesak" i "Oluja", akcije koje su došle na samom kraju ovog sukoba, i kojima su praktično iz Hrvatske proterani Srbi, bili su sa obe strane ovog fronta tek površno dotaknuti. Što Stjepan Mesić, kao sadašnji predsednik države, za koju se zalaže da postane u potpunosti pravna i demokratska, ne insistira na ovoj teškoj i njemu svakako neprijatnoj temi, to je za razumeti. Ali optuženi, koji voli sebe da predstavi kao branitelja "napadnute Srbije i Srba", nije se ovoga puta upuštao u duži dijalog na ovu temu. Možda i zbog toga što je Mesić i ovaj egzodus, još dok je odgovarao na pitanja tužilaštva, predstavio kao deo Miloševićevog plana da naseli Kosovo i Vojvodinu i tako bitno izmeni tamošnju nacionalnu strukturu. "Srbi su Miloševiću trebali da nasele Kosovo", rekao je Mesić. No prijatelj suda Branislav Tapušković imao je svojih pola sata u koje je morao da sažme sve dileme i pitanja koji se ponovo pokreću povodom sadržaja ovog svedočenja, ali je našao mesta i za Srbe u Hrvatskoj. Tapušković je podsetio na Hitlera i bombardovanje srpskih gradova kao i da je jedino u Srbiji na jednog ubijenog čoveka bilo streljano po stotinu Srba. Prekidan ovog puta i on, od sudije Meja, Tapušković je pitao da li je poslednji predsednik predsedništva SFRJ video još neki kohezioni faktor te zemlje osim Tita, vojske i Saveza komunista. Šta sa ljudima koji su u toj zemlji živeli sedamdeset godina, šta sa zajedničkim jezikom, kulturom i da li je sve to nevažno. "Zar se ipak nije dogodilo Srbima to čega su se i bojali?" - pitao je Mesića, pominjući egzodus u vreme "Bljeska" i "Oluje". "Kad su počeli balvani da presecaju Hrvatsku, nije bilo nikakvog razloga za strah", odgovorio je Mesić. Ali hrvatski predsednik je takođe podvukao da se zalaže za pravne procese protiv svih koji su počinili zločine, uprkos tome što je izložen kritikama radikalnih struja u Hrvatskoj za koje je rekao su vrlo slične onima u Beogradu. Tapušković se vratio i na Ustav iz 1974. godine i Mesiću predočio da su vrhunski stručnjaci sa Pravnog fakulteta u Beogradu kažnjavani i izbacivani s posla kada su ukazivali da je to uvod u raspad Jugoslavije. Među njima su Koštunica, Čavoški, Đurić. Pokrajine su, na primer, imale pravo veta na nivou federacije i mogle da stopiraju svaki predlog iz Srbije, podsetio je Tapušković da bi svedok konstatovao kako je tako bilo uređeno ustavom. Sasvim bi bilo svejedno, rekao je Mesić, da li je Srbin sa jedne ili druge strane granice, ili Hrvat, da se nisu "drugima tenkovima nametala tuđa rešenja". Bio je to odgovor na Tapuškovićevo pitanje, kako to da se Hrvatska odlučila na osamostaljivanje, u trenutku kad su se druge države integrisale. Mesić je, posle tri dana u Hagu, svojim avionom odleteo u Zagreb, a Milošević je odveden natrag u ševeningenski pritvor, i to je rečiti epilog ove drame koja je nekoliko dana potresala sudnicu, i desetak godina čitav prostor Balkana. Ostale su samo priče među novinarima koji biraju pobednika u ovom duelu. A suđenje teče dalje. Zorana Šuvaković ------------------------------------------------------------------------ -------- Dokumenti o puču Kako novinari iz različitih republika ocenjuju verbalni duel između Miloševića i Mesića? Emir Suljagić iz sarajevskih "Dana" kaže da je "za sam predmet važan samo prvi dan Mesićevog svedočenja, kad je gomila dokumenata uvedena u dokazni materijal koja svedoči o faktičkom puču koji je izvršio optuženi preko kontrole nad srpskim blokom u predsedništvu". Ovaj stalni dopisnik iz Haga za magazin "Dani" dodaje da za šest meseci, koliko prati ovaj proces, nije video Miloševića tako pometenog kao ovoga puta. Goran Rotim koji izveštava za Hrvatsku televiziju smatra da je "Mesićevo svedočenje bilo maestralno". "A kad je reč o verbalnom duelu dvojice političkih kapitalaca, uveren sam da je Mesić ovde u Hagu prvi koji je Miloševiću začepio usta nadigravši ga istinom naspram laži, dodaje za "Politiku" novinar Hrvatske televizije. Z. Š. ------------------------------------------------------------------------ -------- NOVI OBRT U HAGU C-037 menja svoj iskaz Hag, 3. oktobra (Beta) Zaštićeni svedok optužbe C-037 rekao je danas na suđenju Slobodanu Miloševiću u haškom tribunalu da ne zna da li su Milošević ili vlasti u Srbiji bili povezani sa zločinima nad hrvatskim civilima koji su se 1991. dogodili u zapadnoj Slavoniji. Milošević je tokom unakrsnog ispitivanja pitao svedoka da li zna jesu li on (Milošević) ili vlada u Beogradu bili povezani s tim zločinima navedenim u optužnici. "Ne znam da ste vi lično počinili nijedan zločin. Ne znam da li ste vi ili Srbija imali nešto s tim zločinima. Činjenica je samo da sam u svom svedočenju govorio o zločinima koji su počinjeni", odgovorio je C-037 koji iskaz daje skrivenog lika i uz elektronsku izmenu glasa. Za svedoka je poznato da je bio jedan od vodećih članova Srpske demokratske stranke u zapadnoj Slavoniji, a kasnije i član vlade samoproglašene Republike Srpske Krajine. Na pitanje sudije O Gon Kvona da li zna za zločine, uključene u optužnicu, koje su počinili drugi Srbi, svedok je danas odgovorio: "Govorio sam o tim zločinima, desili su se u zapadnoj Slavoniji na pojedinim lokacijama". U glavnom iskazu, u ponedeljak, svedok je rekao da su srpske snage 1991. zločine nad hrvatskim civilima u zapadnoj Slavoniji, u selima Donji Čaglić, Četakovica, Belinci, Voćin i Bučje, počinili pripadnici lokalne teritorijalne odbrane i "Šešeljevi radikali". "Te ljude su, po pričama lokalnih Srba, ubili Šešeljevi radikali i domaći ekstremisti", kazao je C-037. Tvrdeći da su zločini počinjeni u "vašem međusobnom sukobu" i tokom "namirivanja računa među vama", Milošević je danas pitao svedoka: "Šta Srbija ima s tim ". "Ja nikada nisam rekao da je Srbija bila povezana", odgovorio je C-037. On je na pitanje optuženog potvrdio da nije bio očevidac zločina, već da je čuo da su se dogodili. Na tvrdnju Miloševića da je JNA tada "štitila hrvatska sela", svedok je odgovorio da je to bio slučaj oko Pakraca, ali da je u mešovitom selu Donji Čaglić bilo sukoba i da su "neki Hrvati ubijeni, a neki proterani". Dok ga je Milošević ispitivao, svedok je rekao da ne zna da li su vlasti Srbije bile uključene u formiranje, naoružavanje i finansiranje TO u zapadnoj Slavoniji. Kazao je da, dok je bio na funkciji, nije znao da je tamo stizala pomoć ministarstava iz Srbije. http://www.politika.co.yu/2002/1004/indexdan.htm
