LI�NI STAV
Put bez povratka
Pi�e: Kosta �avo�ki
Septembra pro�le godine negda�nji veliki Srbin u Crnoj gori i vo�a Narodne stranke Novak Kilibarda emfati�no je izjavio: "Ja sam jedini u Crnoj Gosi spalio vlastiti politi�ki pokret". Biljana Plav�i�, drugi predsednik Republike Srpske, oti�la je korak dalje: ona je bacila u blato izdaje vlastitu li�nost i od sebe napravila obi�nu krpu.
Taj �in kona�nog preobra�anja negda�nje prekodrinske Kosovke "devojke" u moralnu ni�tariju odigrao se tokom prva tri dana pro�le nedelje na sudskoj raspravi u Hagu. Tom prilikom, pod vidom priznanja, ona je, htela to ili ne, te�ko optu�ila i svoje ratne saborce - Radovana Karad�i�a, Mom�ila Kraji�nika, koji ve� tre�u godinu �ami u Hagu, a da mu su�enje nije jo� zakazano, i generala Ratka Mladi�a, s kojim je tokom celog rata imala izvrsne odnose.
�ak je u dodatnoj, doskora poverljivoj, izjavi te�ko optu�ila i Slobodana Milo�evi�a, kome je su�enje upravo u toku, iako mu je tokom celog rata prebacivala da je nedosledan i previ�e popustljiv prema srpskim neprijateljima, da bi 19. oktobra 1997, u trenutku neo�ekivane idile s tim "jemcem Dejtonskog sporazuma i mira na Balkanu", neo�ekivano izjavila da je Milo�evi� "inteligentan i veliki politi�ar".
Posebnu pa�nju zaslu�uje izjava ha�kog tu�ioca Alena Tigera koji je, pored ostalog, Biljani Plav�i� stavio na teret i izdvajanje i obrazovanje Republike Srpske, te klju�ne tekovine otad�binskog rata. I umesto da mu odmah odgovori da je do rata u BiH do�lo zbog Izetbegovi�evog verolomnog povla�enja potpisa sa ve� skoro uglavljenog Kutiljerovog plana o podeli Bosne na tri etni�ke autonomne jedinice i poku�aja muslimana da Srbima oduzmu dr�avotvornost (tzv. konstitucionalnost) i svedu ih na obespravljenu nacionalnu manjinu, Biljana Plav�i� je, u strahu za svoju bednu i bezvrednu egzistenciju, �utke pre�la preko toga, �ime je zgazila seni svih onih koji su polo�ili svoje �ivote u temelje Republike Srpske. A bilo ih je izme�u 32 i 35 hiljada mrtvih ili 2,6 odsto od ukupnog broja Srba u BiH.
Slavni rimski besednik Ciceron jednom je rekao da "niko ne bi pristao da pogine za svoju otad�binu bez jedne mo�ne nade u besmrtnost". A ona zahteva da je besmrtno i delo za koje se �ivot daje. To, pre svega, moraju imati na umu oni koji u doba rata predvode svoj narod i svoje sunarodnike �alju u smrt. Pa zar takve vo�e, poput Milana Babi�a i Biljane Plav�i�, mogu druge svesno slati u smrt, a da sami nisu kadri da smrti gledaju pravo u o�i? I kakvi su to narodni predvodnici koji javno pljuju po onome �to su tokom rata �inili u pustoj nadi da ne�e biti optu�eni, kao u slu�aju Babi�a, ili da ne�e skon�ati u tamnici ako umesto do�ivotne robije dobiju deset godina zatvora, �emu se, izgleda, nada Biljana Plav�i�? Takvu bednu i sramnu ra�unicu mogu imati samo ni�tarije.
No, kako to veli jedna isto�nja�ka poslovica, u svakom zlu ima i ne�eg dobrog. Huda sudbina Biljane Plav�i� je pokazala da se izdaja ne isplati, budu�i da osioni gospodari sveta nemaju milosti prema svojim kolaborantima iz redova domorodaca, nego ih najpre zloupotrebe i ponize, a potom odbace i satru. A ne isplati se ni dobrovoljna predaja Hagu, po�to jednako ostaju u pritvoru kako oni koji su uhva�eni tako i oni koji su se, po nagovoru sada�njih vlastodr�aca, na veru predali, uz obe�anje da �e do su�enja biti na slobodi.
Naro�ito �e moralni sunovrat Biljane Plav�i� biti stra�no upozorenje onima koji su i ovde u Beogradu krenuli njenim putem. Nju ve� sada njeni mentori preziru, a sunarodnici proklinju. I ona nikom vi�e nije potrebna, �ak ni sebi samoj. Tako uvek zavr�ava nacionalni izdajnik, po�to je izdaja put bez povratka.
