| 66 americkih senatora trazi priblizavanje Amerike i Srbije |
Srbija odavno nije primila
ovako jasan signal podrske iz americkog Kongresa - prosle nedelje nekoliko
desetina americkih senatora svojim pismom zatrazilo je da se sto pre usvoji
zakon koji omogucava uspostavljanje normalnih trgovinskih odnosa SAD sa nasom
zemljom.Prema stavovima senatske vecine, nema sustinskih prepreka da se SCG
dodeli status koji imaju gotovo sve druge zemlje u svetu.
Nismo vise „los
momak"
„Normalni trgovinski odnosi" ranije su se
zvali ,status najpovlascenije nacije'. Njima se omogucavao izvoz u SAD bez
dodatnih poreza i taksi. Jugoslaviji je to uskraceno 1992. Posle oktobarskih
promena, rukovodstvo SCG ocekivalo je da ce nam taj status biti odmah vracen,
ali i skoro tri godine nakon promene vlasti Srbija i Crna Gora je na istoj listi
sa Korejom, Laosom i Kubom.
| I Hilari Klinton za
povlasticu nasoj zemlji Medju senatorima koji traze uspostavljenje normalnih trgovinskih odnosa SAD i Srbije i Crne Gore, sto je zanimljivo, nalazi se i Hilari Klinton. Medju potpisnicima su i senatori koje iz ranijih vremena ne pamtimo po dobru, kao sto je, na primer, Dzordz Bajden. |
Sva je prilika, medjutim, da ce se to uskoro promeniti. U toku je zasedanje
Senata na kojem je realno moguce da se zabrana ukine (u okviru sireg akta, koji
se bavi jos nekim zemljama). Ukoliko se to dogodi tokom boravka srpske
delegacije u SAD (premijer Zivkovic ove nedelje odlazi u zvanicnu posetu
Vasingtonu), bice to znacajan gest americke dobre volje.
Sve je pokrenuo
senator Dzordz Voinovic - 14. jula uputio je Senatu pismo u kojem se trazi
uspostavljanje normalnih trgovinskih odnosa SAD i Srbije i Crne Gore. Pismo je
potpisalo jos 65 senatora. Dzordz Voinovic je, izmedju ostalog, napisao:
"Kao
sto moje kolege mozda znaju, Srbija i Crna Gora su jedna od samo cetiri drzave
sa kojima SAD nemaju normalne trgovinske odnose. Ostale zemlje u toj grupi su
Severna Koreja, Kuba i Laos. Uprkos tome sto, naravno, postoje poteskoce u
Srbiji i Crnoj Gori, koje moraju da se imaju u vidu, a o kojima smo vec govorili
pre nekog vremena, nema sumnje ni medju mojim kolegama da ova zemlja vise ne
pripada grupi ,losih aktera'."
Vreme za
normalizaciju
U pismu stoji i ovo:
"...Cilj
zakona bio je da se prekine Miloseviceva podrska snagama bosanskih Srba
odgovornim za brutalno nasilje tokom devedesetih. Nema sumnje da se situacija u
Srbiji i Crnoj Gori promenila i da je ispunjen duh postavljenih uslova. Neka
vrsta podrske bosanskim Srbima cak je i dozvoljena Dejtonskim ugovorom
potpisanim 1996... Sa Milosevicem iza haskih resetaka, sadasnja vlada preduzima
korake da unapredi demokratske reforme nakon ubistva premijera DJindjica 12.
marta 2003. Verujem da je sada vreme da se uspostave normalni trgovinski odnosi
sa Srbijom i Crnom Gorom... Potrebno je da preduzmemo i ovaj korak, kojim
unapredjujemo trgovinu, ekonomski razvoj i bolje odnose SAD i Srbije i Crne
Gore."
I Lugar
saglasan
U svemu ovome senator Voinovic nije
usamljen, kako i sam navodi:
„Vecina mojih kolega se sa ovim slaze.
Dostavljam pismo koje sam potpisao zajedno sa jos 65 mojih kolega, u kojem
pozivam Senat da usvoji ovaj zakon. Kao clan Senata koji veoma pazljivo prati
razvoj u Jugoistocnoj Evropi, spreman sam da, kao i moje kolege, ucinim sve da
ovaj bitni deo zakonodavstva bude usvojen tokom zasedanja Kongresa koje je u
toku i radicu sa svojim kolegama da to bude ucinjeno sto je pre
moguce."
Svoju saglasnost, sa obrazlozenjem, dali su, jos ranije, poznati
kriticar politike Jugoslavije, senator slovenackog porekla Ricard Lugar, senator
Carls Gresli, kao i americka Fondacija za razvoj, u cije ime je pismo potpisao
njen predsednik Majkl Miler.
Senator Lugar upozorava da zadrzavanje odredbi
koje iskljucuju Srbiju i Crnu Goru iz normalnih trgovinskih odnosa sprecava
razvoj ekonomije zemlje. Po njegovim recima, ovaj propis je zadrzan sest meseci
u proceduri zbog nejasnih razloga. Objasnio je da dopune zakona sadrze i citav
niz mera koje pomazu americkim kompanijama i radnicima.
Steta za americke
kompanije
Predsednik komiteta za finansije Senata,
senator Carls Gresli, u svom pismu podrske izrazio je cudjenje sto se predlog
zakona vec mesecima ne stavlja na glasanje "zato sto neki senatori insistiraju
da on ukljuci neke stavove kojima se suprotstavljaju drugi senatori".
Senator Gresli upozorava na stetu koju trpe americke kompanije i zaposleni,
a sve to ukazuje „ne samo na vaznost, nego i na hitnost usvajanja ovog zakona".
Komitet za finansije saglasio se jos 20. marta sa uspostavljanjem normalnih
trgovinskih odnosa sa SCG, ali, i pored toga, Senat jos nije imao priliku da se
izjasni o ovom zakonskom predlogu.
Uspostavljanje normalnih trgovinskih
odnosa dve zemlje omogucilo bi americkim kompanijama da uvoze bez poreza svoju
robu proizvedenu u Srbiji i Crnoj Gori, sto bi snizilo i troskove za americke
potrosace, stoji u pismu. Senatori na kraju upozoravaju da ce, ukoliko usvajanje
ovog akta ponovo ne uspe, americke kompanije imati znacajne stete.
