Kadije tvrdog uha
M. ZARIĆ  01.10.2004, 19:20:02

KADIJA te tuži, kadija ti postavlja branioca. Ova praksa nametanja advokata pred Haškim tribunalom, mimo volje optuženog, koja ovih dana drastično pogađa odbranu bivšeg predsednika Srbije i SRJ Slobodana Miloševića, naplaćuje svoj danak, možda duže i više bosanskom Srbinu, pukovniku Vidoju Blagojeviću, kome je upravo okončano suđenje u Hagu.
Gotovo dve godine, ovaj bivši komandant bratunačke brigade Republike Srpske, kako iznosi njegov sin Aleksandar Blagojević, pokušavao je da se otarasi svog branioca, američkog advokata grčkog porekla Majkla Karnavasa, ali u tome nije uspeo.
- Moj otac je uzaludno jasno ponavljao da ne učestvuje u svojoj odbrani, jer stavovi njegovog “advokata” nisu njegovi - kaže za “Novosti” mlađi Blagojević. - On sa svojim advokatom ne komunicira već dve godine i jednostavno nema odbranu u procesu koji se vodi protiv njega.

ODBIJENA ŽALBA
NAŠ sagovornik objašnjava da je, nakon brutalnog hapšenja i odvođenja njegovog oca u Hag, 10. avgusta 2001, nakon razgovora sa nekoliko kandidata, izbor branioca pao na advokata Karnavasa. Bio je u zrelim profesionalnim godinama, a odlično je poznavao prilike u Bosni. Ubrzo će se, tvrdi, pokazati da je sve ovo bilo greška, jer je branilac zloupotrebio poverenje okrivljenog.
Aleksandar Blagojević ne želi da ulazi u razloge zašto je Karnavas krenuo da brani njegovog oca “na svoju ruku”, već samo sumnja da je advokatovo ponašanje unapred smišljeni “morbidni plan” da bi zadovoljio svoje “koristoljubive i karijerističke” interese, uz istovremeno “morbidno žrtvovanje klijenta”. A, sve uz blagoslov tribunala i njegovih pravila o dodeljivanju advokata optuženim koji nemaju pare da sami sebi priušte pravnu pomoć.
- Ovi dokumenti naizgled dosta određuju pravila igre, ali ako se detaljno razmote, primetiće se da gotovo uopšte ne štite prava optuženog, u slučaju ako se njegov advokat “odmetne” - upozorava Blagojević. - Sva se pravila zasnivaju na pretpostavci da će, kao što je red i uobičajeno, advokat i klijent zajednički raditi na strategiji odbrane, da će branilac izveštvati optuženog o svemu što je važno za odbranu, uzimati u obzir njegove sugestije. Tribunal poverava braniocu i sva sredstva na ime pripreme odbrane.
Sin optuženog kaže da njegov otac zamera braniocu i što je ličnog prevodioca Suzanu Tomanović unapredio u “koadvokata” (funkciju koju je, u Miloševićevom slučaju, uz glavnog branioca Stivena Keja, dobila mlada advokatica DŽilijan Higins).
- Karnavas je to učinio 25. septembra 2002, bez znanja i saglasnosti mog oca - kaže mlađi Blagojević. - Kako je moguće da jedna mlada i neiskusna osoba, bez ijednog prethodnog procesa u ulozi advokata odbrane, u odsustvu glavnog branioca, preuzme i vodi odbranu za osam tačaka optužnice, od kojih svaka preti okrivljenom doživotnom robijom?
Optuženi se, prvi put na sednici suda, pre početka suđenja, a kasnije i na samom početku suđenja, 13. maja prošle godine, javno usprotivio da ga brani Karnavas. On se obratio sudskom veću da mu smeni advokata, ali je ova njegova želja odbijena. Vidoje Blagojević se žalio na ovu odluku (upravo kako sada stoje stvari u slučaju Milošević), ali je žalbeno veće tribunala odbilo žalbu 15. septembra prošle godine.

NEMA ODBRANE
U OBRAZLOŽENJU ovakve odluke, koje je stiglo naknadno, ističe sin optuženog, ocenjeno je da su neosnovane tvrdnje njegovog oca kako ne postoji njegova komunikacija sa advokatom i nepoverenje između njih dvojice. Takva odluka je značila, nastavlja Aleksandar Blagojević, da je optuženi iscrpeo sve pravne lekove koje nudi tribunal da se otarasi advokata koga ne želi i u koga nema poverenje, a koji hoće da i dalje drži čvrsto njegovu sudbinu u svojim rukama.
Sama odluka tribunala vrvi od “bisera”, kao da se, na primer, ne sme narušiti pravo optuženog na ekspeditivno suđenje, time što će se ono odložiti, a što bi se desilo, ukoliko dođe do smene advokata! Sud je rekao i da optuženi nema pravo da jednostrano otpusti advokata, kad mu se prohte, a posebno ako je proces odbrane u odmakloj fazi, što inače nije bio slučaj, jer je optuženi tražio smenu branioca daleko ranije.
Jedna od poruka iz odluke žalbenog veća bila je, dodajeAleksandar Blagojević, da pošto njegovom ocu advokata plaća tribunal, on ne bi smeo da se “tako bahato ponaša” i da bi mogao da ga zameni, tek ako bi lično platio svoju odbranu.
- Moj otac, do dana današnjeg, kad je proces praktično okončan, ostao je pri tvrdnji, koju je odmah na njegovom početku izrekao, a to je da on uopšte nema odbranu, odnosno da mu je ona nametnuta - bio je, juče kategoričan naš sagovornik, pre odlaska za Hag, gde će posetiti oca u ševeningenskom zatvoru. - Mislim da je vrhunac povrede prava na odbranu, ako advokat uporno brani klijenta, koji jednostavno ne želi da ga vidi.
Koliku štetu Majkl Karnavas nanosi odbrani Vidoja Blagojevića, sin Aleksandar ilustruje situacijom koja je, letos, nastala kad je optuženi zahtevao da u svom predmetu lično svedoči:
- Odbijen je, uz obrazloženje, da za to mora da ga pripremi njegov branilac i da taj isti branilac treba da mu u sudnici postavlja pitanja. Otac na to je jednostavno nije mogao da pristane, jer bi takvim potezom automatski dao legitimitet Karnavasu.

LAŽ O PODELI PARA
NA pitanje - otkud sukob advokata i optuženog, povodom koga zadnjih godina, u medijima, kola priča da je Blagojević navodno tražio od branioca deo honorara, a ovaj to odbio - Aleksandar Blagojević kategorično ovo demantuje.
- Novinari koji su u javnosti plasirali ovu tezu, kao izvor informacija navode “redovne hroničare u tribunalu”, “upućene” i “insajdere tribunala” ili koriste izraze “priča se”, “navodno” itd. Zašto niko, bar jednom, ne kaže ime i prezime onog ko tako nešto tvrdi?
Majkl Karnavas nikad ovako nešto nije demantovao, što mlađeg Blagojevića navodi na sumnju da upravo on lansira ili mu bar odgovaraju ovakve priče.



http://www.novosti.co.yu/vest.php?vest=32835&rubrika=Dosije


Reply via email to