Hadzipopovac je kraj Beograda na opstini Palilula. Granici se sa Bulbuderom, i pocinje gledno od Vuka ka Groblju (Ruzveltovom), na levoj strani Ruzveltove u visini podvoznjaka. Tacnije, Dimitrija Tucovica (desno od Ruzveltove (ispod podvoznjaka)) se ka ul. 29. novembra - po novom Bulevar Despota Stefana, nastavlja pod imenom Cvijiceva. Na zapadu granica Hadzipopovca je Cvijiceva, na jugo- istoku Ruzveltova, na severu Despota Stefana, a sevroistocna granica je krivudava i ide nekako oko ulice Carli Caplina, ... pa pored Profesorske kolonije....
I Hadzipopvac i Profesorska kolonija jedva da uspevaju da sacuvaju svoje lice. Besomucna seca zelenila, rusenje provatnih kuca i zidanje nakaza od po 7+ spratova u ulicicama koje su projektovane najvise za jednospratnice pravi ruglo od mog grada, a ljudima koji tu, navodno, treba da zive stvara uslove za bolestan i kratak zivot. (Kazu, da su posle Rata bile cuvene tuce mangupa iz kraja s Bulbudera i Hadzipopovca. Urbana legenda navodi da su najcesci povod tih tuca bile "otmice" lepih devojaka...) Hadzipovac i Profesorska kolonija su lepi delovi Beograda, u okjima je ziveo cestit svet, u kucama sa divnim zelenim i cvetnim bastama, i kao u drugim slicnim delovima grada, Cubura, Neimar, Lekino brdo.... stvarao kulturu zajednickog zivota, komsijske solidarnosti, ali i brige jednih za druge.Po nekad i prekih sukoba. Ali bio je to Beograd za ljude, ne za potrosace zivota. Beograd, stari, lezi na vodi. I cela padina gledano od Bulevara kralja Aleksandra (Bulevar revolucije) i dalje Terazijskog grebena na sevroistok, istog i jugositok je pogodna za gradnju kuca kave su tvec i nalaze, najvise dvospratnica, sa normalnim t emeljima, a ne ukopane po tri sprata ispod zemlje. Padina na suprotnoj strani je bezvodna, i tu je uvek bilo problema sa bunarima i prirodnim vodotocima, ako izuzmemo onih nekoliko jezeraca / bara -- oko danasnje Beogradjanke i dalje oko Slavije (Slavija i okolina, dobar deo Englezovca , ... je bara, u kojoj su rasli sas , trska i travuljina... prepuna barskih ptica... tu se islo u lov pocetkom 20. veka). Juce sam isla do prijatelja u Mirjevo (novo naselje, sela vise nema). Danas se to naselje zove Mirjevo III ! a u medjuvremenu, od 2000/2001. u delu od Calija i Rospi cuprije do naslje Mirjevo sazidana su dva nova Mirjeva. Posecen je deo Zvezdare (zvezdarske sume), podignuti su trzni centri i benzinske pumpe.... Izgleda zastrasujuce, okovano u asfalt. ... a u daljini se vidi Ada Huja, suma je posecana do poslednje travke, tu navodno Miskovic zida bescarinsku zonu. Izgleda da posto nismo uspeli da u komunizmu svi zivimo u Beogradu, to ce verovatno uspeti u kapitalizmu. Zaista ne vidim zbog cega susedima ne bismo za pare ustupili ostatak zemlje, da ga ne otimaju dzabe... (ovo bi trebalo da bude cinizam). --n. boba dojcin wrote: > Zna li neko gde je Hadjipopovac? > > BV > > > > ----- Original Message ---- > From: angelina markovic <[Е-ПОШТА > ЗАШТИЋЕНА]> > To: sorabia <[email protected]> > Sent: Tuesday, September 30, 2008 4:43:29 PM > Subject: [sorabia] Danas: Šta to beše Bulbulder > > > <> Na teritoriji današnjih ulica Dimitrija Tucovića i Cvijićeve nekada > je tekao potok, koji je nazivan Bulbulderski potok. Po ovom potoku i > čitav kraj dobio je naziv. > > Pojam je nastao od turskih reči bulbul što znači slavuj i dere koja > označava potok ili dolinu. Još u 18. veku, za vreme austrijske > okupacije, ovaj deo bio je jedno od gradskih izletišta, a smatra se da > je to ostao i tokom narednog veka. Takođe, u okolini nalazile su se i > stambene kuće. <> > > Ovaj kraj danas se zove Slavujev venac... a jedna od ulica u podnozju > obronaka Zvezdare nosi i to ime. Vliko kliziste o kome je Politika > prethodnih nedelja pisala, nalazi se na "obali" Bulbudera surotnoj od > brada Zvezdara. Tokom prethodne decneije kraj je unisten nedopustenom > gradnjom, pa sam tako prekoputa dobila nakazu od 7 pratova koja je > zidana 11 godina, a vec cetiri leta je neuseljena. Zidana je tik uz > D.Tucovica, na samom potoku i temeljni ispod 2/3 zgrade su losi, a voda > kulja iz podruma (temelja) zgrade pri svakoj velikoj kisi. Na tom mestu > su se ranije nalazile jednospratnica i prizemna vila, obe podignute u > stilu kasne secesija (u Beogradu su ostale jos svega dve zgrade u ovom > stilu, jedna u Ruzveltovoj, ove godine renovirana, i jedna u Kralja > Petra, koju je jos pre desetak godina Cepter unistio prepravljajuci joj > procelje da napravi banku)...... ....... > > http://www.mtsmondo .com/news/ vesti/text. php?vest= 110942 > > Danas: Šta to beše Bulbulder > Ponedeljak, 29. septembar 2008. 09:40 > > Kroz istoriju Beogradu se menjao izgled, način života, različiti ljudi > su prolazili, a ni nazivi delova grada nisu oduvek bili isti. Naime, > mnogi stari nazivi održali su se i do danas, ali pojedini delovi grada > nekada nosili su drugačije nazive od današnjih. Neki od ovih starih > toponima otišli su u zaborav, a neki se i danas pominju, piše "Danas". > > Međutim, malo ko zna koji su današnji delovi grada nosili nazive Varoš > kapija, Zerek, Bulbulder, zatim Grantovac i Englezovac. > > Varoš kapija, svakako, jedan je od onih naziva koji nisu potpuno > zaboravljeni danas. Ovaj pojam odnosio se na prostor oko današnje > Pop-Lukine ulice, sve do Kosančićevog venca. U ovom delu nalazila se > nekadašnja Varoš kapija, jedna od kapija na utvrđenju koje su > Austrijanci izgradili za vreme okupacije Beograda od 1717. do 1739. godine. > > Ime je dobila po tome što se kroz nju ulazilo u srpsku Savsku varoš. > Kapija je srušena tokom borbi na ulicama grada 1862. godine, posle > turskog bombardovanja Beograda sa tvrđave. Međutim, ovaj deo grada ostao > je i nakon toga još dosta godina poznat kao Varoš kapija. > > Na ovom mestu stanovala je uglavnom srpska inteligencija, a podignuto je > i nekoliko javnih zgrada u okolini. To su Saborna crkva, Konak kneginje > Ljubice, Pošta, Bogoslovija, Osnovna škola, Licej, a u blizini se > nalazilo i srpsko groblje koje je 1828. godine izmešteno na Tašmajdan. > > Na teritoriji današnjih ulica Dimitrija Tucovića i Cvijićeve nekada je > tekao potok, koji je nazivan Bulbulderski potok. Po ovom potoku i čitav > kraj dobio je naziv. > > Pojam je nastao od turskih reči bulbul što znači slavuj i dere koja > označava potok ili dolinu. Još u 18. veku, za vreme austrijske > okupacije, ovaj deo bio je jedno od gradskih izletišta, a smatra se da > je to ostao i tokom narednog veka. Takođe, u okolini nalazile su se i > stambene kuće. > > Isto tako, Zerek je predstavljao stambeni deo grada koji se prostirao u > delu Dorćola, oko Bajrakli džamije. Turski naziv, koji znači lep izgled > ili vidik, zadržao se sve do Prvog svetskog rata. U ovom kraju > stanovništvo su činili većinom bogatiji trgovci i zanatlije. > > Međutim, postoje i stari toponimi koji nisu nastali od turskih reči. > Jedan od njih je i Englezovac, kako se nazivao prostor današnjeg Trga > Slavija i okoline. > > Prvobitno ovaj deo nazivao se Simićev majur, po političaru Đorđu Simiću > koji je bio vlasnik ovog prostranog i močvarnog zemljišta. U drugoj > polovini 19. veka, ovo imanje kupuje Škotlanđanin Fransis Makenzi, koji > je pravilno isparcelisao imanje, prosekao i nivelisao ulice. > > Narod pogrešno protumačivši njegovu nacionalnost nazvao je ovu gradsku > oblast Englezovac, kako je i ostalo neko vreme. Kada je počeo da se > izgrađuje i naseljava, ovaj kraj nastanjivali su srednje imućni građani. > U ovoj okolini danas i jedna ulica nosi naziv po Makenziju. > > U blizini nekadašnjeg Englezovca, nekada se nalazio i Grantovac. Ovaj > naziv označavao je prostor između današnjih ulica Beogradske, Njegoševe, > Molerove i Proleterskih brigada. Ime je dobio prema Edvardu Maksfeldu > Grantu, koji je bio generalni vicekonzul SAD u Beogradu. > > (MONDO) > > > > > > > [Non-text portions of this message have been removed] > > > ------------------------------------ > > =============== > Group Moderator: [Е-ПОШТА > ЗАШТИЋЕНА] > page at http://magazine.sorabia.net > for more informations about current situation in Serbia > http://www.sorabia.net > Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only) > http://radio.sorabia.net > Yahoo! Groups Links > > > > >
