http://www.glas-javnosti.co.yu/clanak/dosije/glas-javnosti-17-10-2008/plan-za-kupovinu-vojvodine

Plan za kupovinu Vojvodine


Prva faza u odvajanju severne pokrajine, prema zaključcima sa sastanka 
obaveštajnih službi u Briselu, trebalo da bude promena vlasničke 
strukture zemljišta privatizacijom velikih poljoprivrednih kombinata

Ključna poluga za odvajanje Vojvodine od Srbije treba da bude ekonomija, 
zaključak je donet na sastanku vrha obaveštajnih službi Sjedinjenih 
Američkih Država, Velike Britanije i Nemačke održanom u junu 2003. 
godine u Briselu, saznaje Kurir, a Glas prenosi od dobro obaveštenih 
izvora bliskih obaveštajnim krugovima.

Prema rečima Kurirovih izvora, koje Glas prenosi, na ovom sastanku donet 
je niz zaključaka koji su u nastupajućem periodu predstavljali konkretne 
smernice za politiku zapadnih zemalja prema konačnom statusu severne 
srpske pokrajine. Naši izvori, koji su imali uvid u zapisnike sa ovog 
sastanka, a koje je načinila druga strana obaveštajna služba 
zainteresovana za ovaj prostor, tvrde da je ipak najveća važnost pridata 
ekonomskom momentu.

- Pored svih mera koje su predložene na ovom sastanku i koje se tiču 
političkog konteksta odvajanja Vojvodine, ipak je najveći značaj dat 
nizu ekonomskih mera, koje su sprovođene u tišini od 2001. godine do 
danas - kaže sagovornik Kurira, a Glas prenosi.

- Plan odvajanja Vojvodine i restauracije granica Austrougarske 
monarhije odvijao se u dve faze. Prva faza, koja je sprovođena u tišini 
skoro sedam godina, upravo je ta ekonomska komponenta. Ona je 
uključivala pre svega promenu vlasničke strukture nad zemljištem kroz 
privatizaciju velikih poljoprivrednih kombinata. Prema planovima 
zapadnih obaveštajnih službi, privatizaciju ovih velikih preduzeća 
trebalo je da sprovedu hrvatske kompanije potpomognute nemačkim 
kapitalom. Tako je izvršena privatizacija zrenjaninskog giganta 
„Dijamant“. U toj privatizaciji hrvatski „Agrokor“ je pored uljare 
postao i vlasnik više od 200.000 hektara najkvalitetnije zemlje u Srbiji 
- tvrde sagovornici Kurira, a Glas prenosi.
Autor:

Одговори путем е-поште