Koliko se ja secam, tacno je da su "ondasnji" istoricari, pisali da se Milos Obilic zvao "Kobilic" pa su ga zato i Siptari prisvojili adaptirajuci njegovo ime svom jeziku. Aleksandra Velikog nisu svojatali samo Makedonci ili Siptari,vec je onaj Drecun otvoreno pisao da je on bio Srbin. Obilica su usvojili i Rumini i Bugari, a Aleksandra i Australijanci. Za Karadjordja je malo teze jer od njega poticu Karadjordjevici, a cudi me da Siptari jos nisu pokusali da usvoje jednog Broza, koji bi mogao da bude Siptar, po nacinu na koji se odnosio na sve sto je bilo srpsko. Pa i Lazar Hrebeljanovic nije bio cist Srbin, jer i njega Bugari spominju kao svog kneza. Istorijsak je cinjenica da istoriju pisu i grade "pobednici", pa je tako i srpksa monarhija nestala iz srpske istorije, a probisveti, barabe i bravari su zauzeli njihva mesta.
2009/6/30 angelina markovic <[email protected]>: > > > > http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Albanci-svojatali-Aleksandra-Makedonskog-i-Karadjordja.lt.html > > Albanci svojatali Aleksandra Makedonskog i Karađorđa > > Bilo je pokušaja da se dokaže kako srpski vožd potiče od albanskog > plemena Klimenta, odnosno Keljmendi, tvrdi istoričar Predrag Marković > > Spomenik Karađorđu u Beogradu Foto D. Jevremović > > Vest da će se u Americi za nedelju dana pojaviti knjiga posvećena > pesmama o Kosovu, ali iz albanskog ugla, prema kojem je albanski vitez > Miloš Kopilik u stvari ubio sultana Murata Prvog u Kosovskom boju, > prilično je šokirala srpsku javnost. Prema rečima stručnjaka, svojatanje > kosovskog nasleđa nije baš velika novina, a interesantno je da je već > bilo pokušaja da se dokaže kako Karađorđe potiče od albanskog plemena > Klimenta, to jest Keljmendi. Prisvajanje Miloša Obilića stručnjaci > tumače kao još jednu šansu da se i kosovski mit, koji je i u Srbiji i u > svetu tumačen kao srpski, nasilno priključi isključivo albanskoj kulturi. > > Prema rečima istoričara Predraga Markovića, sličan pokušaj se dogodio i > sa prisvajanjem Aleksandra Makedonskog. > > – Albanci pokušavaju da iskoriste jednu legendu, u ovom slučaju o Milošu > Obiliću, kako bi stekli legitimitet, što je prilično komično. U našem > regionu postoje nacije koje su jako nesigurne u sebe i u postojanje > svoje istorije. Sa Obilićem je isto kao i sa prisvajanjem manastira. > Albanci su relativno skoro došli na Kosovo i nemaju mnogo veze sa > srednjim vekom – objašnjava Marković. > > Naš sagovornik ističe da je, pored povezivanja sa istorijom, Albancima > potrebno i da se povežu sa kosovskim mitom, međutim, istina je, > jednostavno, sasvim drugačija. > > – Ništa na Kosovu nije albansko, i u tome i jeste problem. Nijedna > crkva, nijedna džamija. Kada govorimo o Kosmetu, možemo da govorimo o > otomanskom i srpskom nasleđu, sve ostalo je izmišljanje. Da se razumemo, > naravno da je u to vreme bilo srpskih plemića albanskog porekla, ali > opet je to bilo srpsko plemstvo. A što se samog Boja na Kosovu tiče, zna > se ko je učestvovao u njemu. U krajnjem slučaju, drugi narodi, recimo > Hrvati, ili Bosanci, Bugari, imaju mnogo više razloga da se pozivaju na > boj na Kosovu. Katolika, učesnika u bitki, bilo je znatno više – kaže > Marković i napominje da je sigurno bio i poneki albanski plemić u boju, > ali da je to sasvim neznatno učešće u čuvenoj bici 1389. godine. > > Podsetimo, „Politika” je prekjuče objavila vest da će autorka Ana Di > Leljo 7. jula objaviti knjigu „Bitka za Kosovo 1389: albanski mit (ep)”, > u izdanju renomirane kuće „Palgrejv Makmilan” koja se, prema najavama, > bavi albanskim epskim pesmama o boju na Kosovu , u kojoj se tvrdi da je > Miloš Obilić albanski junak. Di Leljo je sociolog, novinar, politički > analitičar i zaposlena je na visokim funkcijama na Kosovu poslednjih > deset godina. Na Internetu je, za sada, dostupan još i sadržaj knjige, > sa sledećim poglavljima: „Bio jednom sultan Murat...”, „Istorijski > zapisi: albanski protagonisti u hrišćanskom kampu”, „Miloš Obilić protiv > Miloša Kopilika”, „Albanske varijante pesama o boju na Kosovu”, i „Izbor > pesama o boju na Kosovu na albanskom jeziku, koje su pevane i snimane > između 1923. i 1998. godine”. > > Zorica Tomić, predsednica kancelarije Uneska za Srbiju, za svojatanje > Miloša Obilića kaže da je još jedan dokaz da Srbija, kao i druge male > kulture, ne treba da bude uspavana i da je svaki glas, pa i najslabiji, > protiv uzurpacije činjenica, istine i istorije dobrodošao. > > – Knjige se danas čitaju manje nego pre deset godina. U pitanju je još > jedna provokacija od privilegovane, albanske strane. Polje kulture je > jedino preostalo na kojem se vodi politika, sve ostalo je puka sila – > kaže Tomićeva. > > Ona naglašava da je neophodno da Srbija, kao uostalom i sve slične male > kulture, oblikuje strategiju kulturne politike, da ne bismo stalno > dolazili u situaciju da se iznenađujemo. > > Sličan slučaj dogodio se i prilikom dogovora između Grčke i Makedonije, > oko imena ove nekadašnje jugoslovenske republike i preimenovanja > skopskog aerodroma u „Aleksandar Veliki”, 2007. godine. Razif Haliti, > potpredsednik albanske opozicione Demokratske unije za integracije, > izjavio je da nema potrebe ulaziti u rasprave jer je Aleksandar > Makedonski – Albanac. Haliti je objasnio da je „Veliki Leka” pripadnik > plemena Pelazgi (starosedeoci Grčke) i pozvao se na autoritete kao što > je Plutarh. U to vreme, spor se vodio i oko nacionalne pripadnosti > Skenderbega. Albanci su tvrdili da je njihov, dok su makedonski > istoričari navodili da je u pitanju Đorđe Katriot, alijas Skenderbeg, > Makedonac. > > ---------------------------------------------------------- > > *Bradić: Država bi mogla da reaguje* > > Nebojša Bradić, ministar kulture, kaže da Ministarstvo kulture nije > nadležno za komentarisanje novinskih naslova. > > – To je, koliko razumem, knjiga objavljena u Americi, tako da je i samo > pitanje stvar državne strategije i, pre svega, posao za istoričare i > stručnu javnost – kaže za „Politiku” Nebojša Bradić. > > ---------------------------------------------------------- > > *Kritika u „Nacionalu”* > > Zanimljivo je da je jednu od kritika knjige, koja se već prodaje na > www.amazon.com, napisao predsednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivo > Banac, a preneo ju je juče hrvatski „Nacional”, u tekstu pod naslovom > „Knjiga koja je uzbunila Srbiju”. > > – Ana Di Leljo nam je pružila retku mogućnost da pogledamo drukčiju > verziju Kosovske bitke, onu albansku. Ova vredna kolekcija, izvrsno > prevedena, predstavlja važno delo za sve one koji žele da proučavaju > prošlost Balkana – kaže Banac u svojoj recenziji, a prenosi „Nacional”. > > *S. Stamenković* > > [objavljeno: 01/07/2009] > stampanje > <http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Albanci-svojatali-Aleksandra-Makedonskog-i-Karadjordja.lt.html#> > posalji > prijatelju > <http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Albanci-svojatali-Aleksandra-Makedonskog-i-Karadjordja.lt.html#> > >
