ZEMLJE BIVŠE JUGOSLAVIJE TONU U ‘ŽIVO BLATO’ FINANCIJSKOG BANKROTA
‘Zapadni Balkan’ dužan čak 112 milijardi eura
Simbol financijske moći eura u Bruxellesu počeo je tamniti zbog dužničke krize
u Grčkoj
Vanjska zaduženost Hrvatske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine premašila
je 112 milijardi eura, dok je Jugoslavija uoči raspada inozemstvu dugovala
“tek” 22 milijarde dolara.
Na prvu loptu mogli bismo izvoditi računice o tome za koliko su puta ove četiri
države nasljednice uspjele nadmašiti jugoslavenski inodug ili samo za Hrvatsku
koja je rekorderka s 44 milijarde eura vanjskog zaduženja. I tako bi se
predvidjelo bitnu stavku: jugoslavenski inodug bio je potpuno državni, dok u
današnjim vanjskim dugovima njezinih nasljednica uz državu sudjeluju i svi
ostali sektori.
- Inozemni dug Jugoslavije bio je, ustvari, državni dug jer je gospodarstvo
bilo društveno i nije usporediv s današnjom strukturom duga. Okviran iznos
vanjskog duga Jugoslavije iznosio bi oko 22 milijarde dolara, no bilo kakva
aproksimacija s eurima bila bi netočna - kaže nam Sanja Madžarević-Šujster,
viša ekonomistica Svjetske banke.
Danas u 44 milijarde eura hrvatskog inozemnog duga na državu otpada 5,2
milijarde ili oko 12 posto tog zaduženja, dok gotovo polovicu čini dug
poduzeća, nebankarskih financijskih institucija, obrtnika..., a oko 23 posto
vanjskog duga napravile su banke. Slovenci su koncem prošle godine nakupili 39
milijardi eura inozemnog zaduženja, a njihovi ekonomisti ukazuju da je udio
države u tom dugu bio 34 posto ili 13,3 milijarde eura.
Upozoravaju da se lani državni inodug udvostručio i nastavi li tako rasti, za
tri bi godine Sloveniji mogao zaprijetiti grčki sindrom s padom sustava javnog
financiranja, kočenjem razvoja zbog velikog pada kreditnog rejtinga i troškova
servisiranja duga.
Dok je udio kompletnog slovenskog vanjskog duga u njezinu bruto domaćem
proizvodu (BDP) krajem prošle godine iznosio 111,4 posto, hrvatski čini 97,7
posto BDP-a. Kao kriteriji visoke zaduženosti, no ne i prezaduženosti, uzima se
veličina duga u BDP-u od preko 80 posto, te više od 220 posto izvoza. Hrvatska
je i po tom drugom kriteriju od lani u kategoriji visokozaduženih jer joj
inodug čini 273 posto izvoza koji je važan kao glavni izvor prikupljanja
sredstava za otplatu duga.
Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja
Raiffeisen Consultinga, ističe da je prezaduženost relativan pojam ovisan o
veličini gospodarstva i stupnju razvoja.
- Obično veći razvoj znači i veći udio duga u BDP-u, malo gospodarstvo znači i
veću zaduženost u odnosu na BDP. Za procjenu mogućih financijskih teškoća puno
važniji je kratkoročni dug koji je za Hrvatsku između 10 i 15 posto, što je
puno bolje u usporedbi s većinom država bivše Jugoslavije – objašnjava Živković
Matijević.
Prema njezinu mišljenju, problem bivših država Jugoslavije je rast temeljen na
domaćoj potrošnji, što u nedostatku vlastite konkurentne proizvodnje rezultira
porastom uvoza i deficita platne bilance koji se financira novim zaduživanjem.
- Za svako je gospodarstvo pogubno kanaliziranje uzetih zajmova u tekuću
potrošnju da bi se financirao rast i razvoj.
Puno veći problem od visine vanjskog duga jest usmjerenost sredstava u javnu i
osobnu, neproizvodnu potrošnju umjesto u investicijsku koja bi omogućila
stvaranje nove dodane vrijednosti te održiv rast i razvoj - kaže Živković
Matijević.
piše SANJA STAPIĆ
Strmoglavi pad BDP-a
Pad BDP-a u BiH iznosio je četiri posto, a za ovu godinu se prognozira rast od
jedan posto. Hrvatski BDP je lani pao 5,8 posto, a analitičari mu za ovu godinu
prognoziraju 0,9 posto pada. Najviše realne stope pada od 7,8 i sedam posto
zabilježene su lani u Sloveniji i Crnoj Gori. No, Slovenija je u međunarodnoj
trgovini visoko integrirana, što je platila padom izvoza i BDP-a, ali će stoga
njen oporavak biti znatno brži no u drugim državama bivše Jugoslavije, jer je
više vezan za glavne trgovinske partnere.
Smanjen priliv stranog kapitala
Kriza je države jugoistočne Europe naglo “suočila” sa smanjenim priljevom
inozemnog kapitala kojim su financirale tekuću potrošnju odnosno rast te se još
jednom pokazala velika vanjska neravnoteža i opasnost vođenja takve gospodarske
politike – veli Zrinka Živković-Matijević.
Navodi da takav model rasta treba mijenjati i temeljiti na domaćim izvorima
štednje, a inozemno zaduživanje usmjeriti u investicijsku potrošnju. No, to se
ne može postići kratkoročnim mjerama jer su problemi svih država jugoistoka
Europe strukturne prirode i zahtijevaju korjenite promjene.
Srbija i BiH pozvale MMF
Da bi lakše prebrodile krizu, lani su Srbija i BiH pozvale u pomoć Međunarodni
monetarni fond. Srbiji je prošle godine BDP pao 2,9 posto, a za ovu joj godinu
analitičari predviđaju blagi rast.
http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/96996/Default.aspx
[Non-text portions of this message have been removed]
