Ministar vera prof. dr Vojislav Milovanovi� o Bo�i�u i toleranciji
Verske slobode su temelj demokratije
Proizveden je privid u beogradskoj javnosti da su gra�ani suprotstavljeni po pitanju povratka verske nastave, kao i da su ovi postupci u suprotnosti sa nau�nim razlozima i razvojem savremenog dru�tva gospodine ministre, pred nama su nova godina i praznik Hristovog ro�enja.
Da li ste zadovoljni u�inkom Va�eg ministarstva u protekloj godini i �ta biste posebno istakli? Kakva je Va�a poruka pred najradosniji hri��anski praznik?- Poruka i vrednosti Bo�i�a kao hri��anskog praznika imaju po svojoj su�tini univerzalno va�enje za sve ljude. U tom smislu, Ministarstvo vera, iako po nazivu usmereno na vernike, ima ulogu od zna�aja za mnoge aspekte op�teg dobra svih na�ih gra�ana - standardi po�tovanja ljudskih prava, mir, tolerancija, obrazovanje u najve�im eti�kim vrednostima savremenog sveta, razumevanje i unapre�enje kulturne ba�tine samo su neki od tih aspekata. Pre osam meseci, pred Uskrs, 14. aprila 2001. god, u intervjuu Va�em listu imao sam priliku da izlo�im program Ministarstva. Sada sa rado��u mogu da ka�em da sve �to je tada re�eno do danas je i ispunjeno.
Ministarstvo je zajedno sa Saveznim sekretarijatom za vere, kroz obiman dijalog sa crkvama i verskim zajednicama i uz pomo� najpoznatijih svetskih stru�njaka ustanovilo na�ela novog zakona o pravnom polo�aju verskih zajednica, poznatijeg u javnosti kao zakon o verskoj slobodi. njegovo usvajanje tek predstoji.
Versku nastavu poha�a preko polovine �aka u prvom razredu osnovnih �kola, i preko petine �aka srednjih �kola, i to, uprkos tome �to su umesto tih �asova mogli da izaberu da ne budu u �koli. Nastava je organizovana za �est tradicionalnih crkava i verskih zajednica, �to je u evropskim razmerama veliki broj.
Zakon o vra�anju imovine svim pravnim licima, uklju�uju�i i crkve, trenutno je pred ulaskom u skup�tinsku proceduru. Duhovnici su prisutni u zdravstvenim ustanovama, vojsci i u zatvorima. Podzemna eta�a Hrama Sv. Save, predvi�ena za kriptu, riznicu, muzejski prostor i tehni�ke prostorije, zavr�ena je, a za Bo�i� �e se oglasiti nova zvona. Kroz izlo�ene konkretne rezultate verujem da se ispunjava i najop�tiji zadatak Ministarstva vera, da omogu�i da se crkve i verske zajednice ponovo integri�u u na�e dru�tvo kao njegovi ravnopravni �inioci, i da na taj na�in i u na�oj zemlji bude mogu� njihov izuzetno pozitivan uticaj na razvoj, mir i blagostanje u dru�tvu.
Poslednjih meseci televizijski spotovi, bilbordi na ulicama, plakati � nose samo jednu re�: toleranciju? Da li se tradicionalne crkve i verske zajednice i Vi, kao resorni ministar, ose�ate kao neko ko gradi jedan takav ambijent tolerantnih odnosa u dru�tvu?- Kako u savremenoj nauci, tako i politi�koj praksi najrazvijenijih zemalja insistira se na tome da je mir u globalnom dru�tvu mogu� isklju�ivo uz o�uvanje bogatstva mnogih i razli�itih duhovnih i kulturnih dostignu�a.
To je i moje li�no uverenje. Uostalom, da je zajedni�ki �ivot uz po�tovanje razli�itosti prosperitetan, a njihovo ukidanje �tetno, posebno mogu lako da uvide gra�ani na�e zemlje, posmatraju�i svoju li�nu pro�lost, pro�lost svojih porodica i dr�ave. Ekonomska, pak, stabilnost i politi�ki uticaj Kraljevine Jugoslavije bili su pra�eni sna�nom ulogom crkava i verskih zajednica u dru�tvu, �ak do te mere da je za gra�ane islamske veroispovesti po personalnom principu va�ilo �erijatsko pravo. S druge strane, re�im posle Drugog svetskog rata suzbijao je veru i odbacivao verske razlike, �to se zavr�ilo ratom, siroma�tvom, prezadu�eno��u i moralnim sunovratom.
Savremena Srbija, i pored mnogih ratova u protekla dva veka i �ezdesetogodi�njeg nenarodnog re�ima, jedan je od malobrojnih prostora u Evropi koji poseduje autenti�nu tradiciju gra�anskog dru�tva od njegovog istorijskog po�etka. Uostalom, niko ne mo�e pore�i da je srpska dr�ava nakon Prvog ustanka 1804. god. iz temelja gra�ena kao gra�anska.
Kao �to znate, veliku ulogu u sprovo�enju vra�anja verske nastave odigrala je Vladina Komisija za organizovanje i ostvarivanje verske nastave, koju �ine visoki predstavnici tradicionalnih crkava i verskih zajednica, te predstavnici Ministarstva prosvete i sporta i Ministarstva vera. Kao gra�anin Srbije i dr�avni slu�benik imao sam veliku �ast da u�estvujem u radu ove komisije, jer su se visoki predstavnici SPC, Islamske zajednice, Katoli�ke crkve, protestantskih crkava i Jevrejske zajednice slo�ili da je njihov zajedni�ki rad u toj meri usagla�en, da predstavlja primer i uzor me�uverske saradnje u svetskim razmerama. To je re�eno u 3. ta�ki �Beogradske deklaracije o ulozi verskih zajednica i verskim slobodama u demokratskom dru�tvu�, usvojene 15. decembra od strane crkava i verskih zajednica i nevladinih organizacija, u�esnika na okruglom stolu ISKOMET mre�e za demokratiju, ljudska prava i za�titu pripadnika etni�kih i verskih manjina u jugoisto�noj Evropi: �Uzimaju�i u obzir da se uvo�enje verske nastave ostvaruje u izrazito multikonfesionalnom i multietni�kom dru�tvu, teorijsko i prakti�no iskustvo ste�eno tokom njene realizacije moglo bi da postane primer za re�avanje sli�nih problema u regionu�. Ovo Vas pitamo, jer se stalno u javnosti mogu �uti mi�ljenja da su vera i crkve izvor podela u dru�tvu, i da jedan takav tradicionalni pogled na svet protivre�i jednom savremenom poimanju dru�tvenih odnosa koji upravo po�iva na toleranciji razli�itosti?
- Proizveden je privid u beogradskoj javnosti da su gra�ani suprotstavljeni o pitanju povratka ravnopravnosti crkava i verskih zajednica u dru�tvu, verske nastave i sli�no, kao i da su ovi postupci u suprotnosti sa nau�nim razlozima i razvojem savremenog dru�tva. Privid proizvodi mali broj uskogrudih i agresivnih pojedinaca. Me�utim, niti me�u gra�anima, od kojih devet desetina pripadaju tradicionalnim crkvama i verskim zajednicama, niti u stru�nim krugovima, ne postoje zna�ajnija protivljenja. Sve se svodi na pojedince koji zastupaju ne�to, �to je u krajnjoj liniji produ�etak politike komunisti�kog re�ima prema crkvama, verskim zajednicama i duhovnom �ivotu gra�ana. Jedini njihov argument je verbalisti�ko zastupanje tobo�e savremenog u suprotnosti prema navodno zastarelim shvatanjima.
Va�e pitanje je odli�no postavljeno i izra�ava neopravdanost tih kritika � ako je cilj savremenog pristupa tolerancija razli�itosti, kakvu toleranciju zastupa onaj, koji bi da uskrati deci pravo da izaberu versku nastavu koju �ele, iako druga deca, koja je ne �ele, imaju pravo da je ne poha�aju, i kakvu razli�itost treba po�tovati, ako se duhovnost ne priznaje? U komunizmu su vaspitne i obrazovne vrednosti, moralno vaspitanje pre svega, isklju�ene iz obrazovnog sistema. Posledice toga ose�amo i danas, kada sa mukom gradimo dru�tvo i dr�avu koji �e imati moralni kvalitet u svojoj strukturi.
Verska sloboda, i verska nastava kao njen izraz u obrazovanju, jedan je od kamena temeljaca obnove demokratskog dru�tva.
Primera za to je mnogo, i ne moramo da idemo dalje od zemlje koje ima najve�i uticaj u savremenom svetu. Predsednik SAD Xorx Bu� skoro je versku slobodu okarakterisao kao jednu od centralnih u ameri�koj Povelji o pravima, i prvu slobodu ljudske du�e. Od inicijative za uvo�enje veronauke do danas o ulozi vere i Crkve u dru�tvu stalno se evidentiraju razli�ita mi�ljenja i nesporazumi. Kako komentari�ete najnoviji Predlog zakona o informisanju, koji Crkvi ne dozvoljava da poseduje elektronske medije na dr�avnom nivou?
- Verujem da je u tom nacrtu, kako je on do sada glasio, do�ao do izra�aja stav prema crkvama i verskim zajednicama iz prethodnih �ezdeset godina, a zabrana koju ste pomenuli je klasi�an primer diskriminacije po verskoj osnovi, koja je zabranjena Ustavom.
Visoki predstavnici svih tradicionalnih crkava i verskih zajednica, okupljeni u Vladinoj Komisiji za organizovanje i ostvarivanje verske nastave, usaglasili su zajedni�ki zahtev da Nacrt zakona bude izmenjen, a sli�an zahtev je uputio i njegova svetost u ime Svetog arhijerejskog Sinoda Srpske pravoslavne crkve.
Ukratko, zahteva se da crkve i verske zajednice mogu biti osniva�i radio i TV stanica, da zajedno sa stanicama civilnog sektora budu oslobo�ene naknade za emitovanje programa, i da ustanove javnog servisa budu du�ne da emituju odre�en broj sati programa crkava i verskih zajednica.
Srbija zna za toleranciju
Pitanje verske tolerancije u Srbiji, za razliku od mnogih drugih podru�ja u Evropi, Kraljevini Jugoslaviji i SFRJ, nikada se nije postavljalo.
To je ne�to �to danas u svetskoj javnosti nije �ire poznato � Srbija se �esto poistove�uje sa svojim okru�enjem, tako da se �esto suo�avam sa situacijom da stranci iz nevladinih organizacija dolaze da podu�avaju verskoj toleranciji velikodostojnike crkava i verskih zajednica ovde, i onda se za�ude kada se suo�e ne samo sa me�uverskom tolerancijom, ve� sa istinskim dugogodi�njim prijateljstvom i solidarno��u tih crkava i verskih zajednica.
http://blic.gates96.com/
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ This email was sent to: [email protected] EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
