[sim] Dve godine od pogroma na Kosovu

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN
17.mart, 2004-2006.
Dve godine od pogroma na Kosovu

http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/P06031602.shtml
'''
http://www.politika.co.yu/cyr/tekst.asp-t=27574r=40.htm


'Pregovori', druga runda
http://www.beta.co.yu/default.asp?m=Vesti%20dana,vesj=srh=Home,srprikaz=1
379782

Veliko Kosovo
http://www.politika.co.yu/cyr/tekst.asp-t=27569r=20.htm

   Srpska Informativna Mreza

sim@antic.org

http://www.antic.org/


[sim] IZJAVA VIKTORA CERNIMIRDINA

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN



http://slobodan.info/blog/2006/03/16/cernomirdin-tribunal-nije-dosao-ni-do-cega/#more-156

Černomirdin: Tribunal nije došao ni do čega

admin at 5:33 pm on Thursday, March 16, 2006 

MOSKVA - Specijalni predstavnik predsednika Rusije za krizu u bivšoj Jugoslaviji Viktor Černomirdin izjavio je juče da bivši jugoslovenski predsednik Slobodan Milošević "prosto nije izdržao" petogodišnji boravak u zatvoru u Hagu.
Černomirdin je za Komsomolskuju pravdu rekao da će ekspertiza pokazati uzrok njegove smrti, a na pitanje da li je Moskva bila dovoljno uporna u predlogu da Milošević dođe na lečenje u Moskvu, rekao da je učinjeno i "više od mogućeg", prenosi Tanjug.
"Rusija je davala ozbiljne garancije da će se on posle lečenja vratiti u Hag. Kako je još mogla da bude uporna? U tom slučaju uradili smo sve što smo mogli, čak i više", rekao je on.Ističući da Tribunal posle pet godina nije "došao ni do čega", Černomirdin je rekao da "nije trebalo suditi Miloševiću nego onima koji su bombardovali Jugoslaviju".
Na pitanje da li je Rusija zauzela ispravnu poziciju "nagovorivši Miloševića da prihvati ultimatum Zapada" 1999. godine, Černomirdin je rekao da Rusija u "tom ratu nije učestvovala" i da nikakve ultimatume nije davala.
"Mi smo kao posrednici imali drugi zadatak - da zaustavimo bombardovanje, da postavimo za pregovarački sto suprotstavljene strane u Jugoslaviji, sačuvamo državu. Bombardovanje smo uspeli da zaustavimo, Skupština Jugoslavije je priznala autonomiju Kosova…".
"Koliko smo mi mogli da utičemo, mi smo uticali", rekao je Černomirdin, dodajući da Milošević nikada, ni u "opuštenijoj" atmosferi nije pitao za svoju bezbednost."To je bio hrabar čovek, koji je zasluživao ogromno uvažavanje", rekao je on, nazivajući besmislenim tvrdnje da je na Miloševićevo pitanje šta će se dogoditi u slučaju odbijanja ultimatuma srušio sve sa stola i rekao: "Isto će se ovo desiti sa Beogradom".
"Kakva besmislica! U vreme našeg susreta nikog nije bilo, razgovarali smo sami", rekao je on. 



[sim] Svi srpski autogolovi

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN
Kopnio je kao sneg
http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=3status=jednavest=86696datu
m=2006-03-17

Strah od prislushkivanja
http://www.politika.co.yu/cyr/tekst.asp-t=27576r=30.htm

U Den Haagu, tachno u podne
http://www.beta.co.yu/default.asp?m=Vesti%20dana,vesj=srh=Home,srprikaz=1
379676


Podrzhavam ga i chestitam mu na hrishchanskom i ljudskom potezu
http://www.danas.co.yu/20060317/hronika3.html#3


Niko nije hteo pokojnika
http://www.blic.co.yu/danas/broj/strane/tema.htm

Bolje u muzeju nego u shatoru
http://www.politika.co.yu/cyr/tekst.asp-t=27584r=30.htm

Shpalir tuge i srdzbe
http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=3status=jednavest=86697datu
m=2006-03-17


Pozharevachki nokturno
http://www.politika.co.yu/cyr/tekst.asp-t=27566r=20.htm


Smrt ponishtila srpske autogolove
http://www.politika.co.yu/cyr/tekst.asp-t=27583r=30.htm

   Srpska Informativna Mreza

sim@antic.org

http://www.antic.org/


[sim] Beta - pregled vesti

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN




Beta - pregled vesti zaPetak, 17. mart 2006. godine u 14 časova




HAG - Predsednik Haškog tribunala Fausto Pokar izjavio je u petak da je toksikološka analiza uzoraka krvi i tkiva Slobodana Miloševića pokazala da nema naznaka da je on bio otrovan.BEČ - Pregovarački timovi Beograda i Prištine u petak će u Beču, u drugoj rundi pregovora o decentralizaciji na Kosovu, izložiti stavove o finansiranju novih opština, njihovom međusobnom povezivanju i vezama sa vlastima u centralnoj Srbiji.
BEČ - Srpski pregovarački tim je u petak u Beču, pred početak pregovora o decentralizaciji Kosova, izaslaniku UN Martiju Ahtisariju uručiti protestno pismo zbog imenovanja Hašima Tačija za šefa albanske delegacije, izjavio je savetnik premijera Srbije Slobodan Samardžić.
BEOGRAD - Kraj tela Slobodana Miloševića, koje je izloženo u muzeju 25. maj, u beogradskom naselju Dedinje, do sada je u mimohodu prošlo oko 30.000 ljudi, rečeno je agenciji Beta u Socijalističkoj partiji Srbije.
POŽAREVAC - Organizacioni odbor za sahranu bivšeg predsednika Srbije i SRJ Slobodana Miloševića u Požarevcu saopštio je u petak da se očekuje da će sahrani prisustvati 50-ak stranih diplomata i 70 do 90 hiljada građana.
BEOGRAD - Predsednik ruske Komunističke partije Genadij Zjuganov koji je u petak ujutro doputovao u Beograd, kako bi prisustvovao u Požarevcu sahrani Slobodana Miloševića, nagovestio da Mirjana Marković, najverovatnije, neće doći.
BEOGRAD - Ministar pravde Srbije Zoran Stojković izjavio je u petak da je Vlada Srbije učinila sve kako bi se omogućila civilizovana sahrana Slobodana Miloševića i obezbedio mir u zemlji.BEOGRAD - Predsednik Republike Srbije Boris Tadić izjavio je u petak da pogrom nad Srbima 17. marta pre dve na Kosovu i Metohiji ne sme biti zaboravljen. Tadić je u pisanoj izjavi još jednom pozvao predsednika Kosova Fatmira Sejdiua na direktne razgovore.
BEOGRAD - Dve nakon martovskog pogroma u kome su kosovski Srbi i Romi doživeli svoju Kristalnu noć, u prisustvu više hiljada pripadnik međunarodnih snaga i međunarodne misije UN teško da se na Kosovu išta suštinski promenilo na bolje, ocenila je u petak Info služba Kosova i Metohije, sa sedištem u manastiru Visoki Dečani.
BEOGRAD - Ministar odbrane SCG Zoran Stanković negirao je u petak da je do referenduma komanda nad jedinicama Vojske SCG u Crnoj Gori predata vlastima u toj republici.BEOGRAD - Dečak iz Bajine Bašte za koga se sumnjalo da je zaražen virusom ptičjeg gripa u petak nema povišenu temperaturu i oseća se dobro, rekao je agenciji Beta načelnik odeljenja za zaštitu životinja pri Upravi za veterinu Budimir Plavšić.



[sim] 17. Mart 2006. Vijesti

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN
17. Mart 2006. Vijesti

14:54

Stankovic demantuje Vujanovica

Ministar odbrane SiCG Zoran Stankovic negirao je da je do referenduma
komanda nad jedinicama Vojske u Crnoj Gori predata vlastima u toj
republici. Stankovic je novinarima kazao da se na jucerasnjoj sjednici
Vrhovnog savjeta odbrane razgovaralo o doktrini vojske, a ne o predaji
komande nad jedinicama vojske u Crnoj Gori. Mi moramo da vidimo o
cemu se tu radi. To nije tako bilo, niko o tome nije razgovarao na
VSO, kazao je Stankovic.







14:27

Zjuganov: Mira vjerovatno nece doci

Predsjednik ruske Komunisticke partije Genadij Zjuganov, koji je
jutros doputovao u Beograd, kako bi sjutra prisustvovao u Pozarevcu
sahrani Slobodana Milosevica, nagovijestio je da Mirjana Markovic,
najvjerovatnije, nece doci. Zjuganov je rekao da Vlada Srbije nije
dala dovoljno cvrste garancije za dolazak Mirjane Markovic. Dovoljno
je sto je Marko izgubio oca. Ne treba da izgubi i majku, rekao je
Zjuganov, aludirajuci na eventualno hapsenje Miloseviceve supruge.







14:06

Pokar: Milosevic nije bio trovan

Preliminarni rezultati toksikoloskoh analiza pokazali su da nema
indikacija da je Slobodan Milosevic bio trovan, izjavio je danas
predsjednik Haskog tribunala Fausto Pokar. Pokar je na konferenciji za
novinare u Tribunalu rekao da su neki ljekovi, koji si bili prepisani
Milosevicu, nadjeni u tkivima, ali da nijedan nije bio u kolicinama
koje bi mogle da budu otrovne.

Tragovi lijeka rifanpicin nijesu nadjeni. To je lijek koji se brzo
razgradjuje, sto znaci da nije bio davan ili uziman u poslednjih
nekoliko dana prije smrti Milosevica, rekao je on, ponavljajuci da ovo
nijesu konacni rezultati toksikoloskih analiza.







13:41

Marovic da obrazlozi odluku VSO

Vlada Srbije zatrazila je danas od predsjednika SiCG Svetozara
Marovica dodatno obrazlozenje odluke Vrhovnog savjeta odbrane da
Doktrina Vojske SiCG do zavrsetka referendumskog procesa u Crnoj Gori
nece biti primjenjivana na komande, jedinice i ustanove u toj
republici, vec ce njihovu kontrolu obavljati drzavni organi Crne Gore.

Posebno je vazno da se utvrdi da li je ovakvom odlukom prekrsena
Ustavna povelja i da li je ustavno zagarantovan polozaj Vojske Srbije
i Crne Gore narusen, upozorila je Vlada Srbije i zatrazila da o ovom
pitanju od izuzetne vaznosti za funkcionisanje drzave sto prije bude
obavijestena.







13:18

Ostaje li pravda nezadovoljena?

Smrt Slobodana Milosevica prekinula je sudski proces pred sudom UN
protiv politicara koga su na Zapadu cesto nazivali balkanskim
kasapinom, konstatuje Glas Amerike koji pokusava da odgovori na
pitanje da li Miloseviceva smrt znaci da je pravda ostala
nezadovoljena







12:53

Kontracitulje i baloni

Danasnja Politika, pored brojnih oprostajnih poruka u kojima se od
Slobodana Milosevica njegove pristalice oprastaju biranim rijecima,
donosi i citulju koja se po sadrzaju razlikuje od ostalih. Hvala ti
za sve obmane i kradje, za svaku kap krvi koju su zbog tebe prolile
hiljade, za strah i neizvesnost, za promasene zivote i generacije,
snove koje nismo ostvarili, za uzase i ratove koje si, ne pitajuci
nas, u nase ime vodio, za sav teret koji si nam na pleca natovario,
porucuje se u citulji, potpisanoj simbolicnim imenima Nada, Srecko,
Zivko, Sloboda i Vesela







12:29

Medojevic: Milu prijeti sudbina Milosevica

Izvrsni direktor Grupe za promjene, Nebojsa Medojevic, iako pobornik
crnogorske samostalnosti, kazao je za Vecernje Novostida Milu
Djukanovicu, ukoliko ne dobije 55 odsto na referendumu, a nastavi da
se sukobljava sa medjunarodnom zajednicom, prijeti sudbina Slobodana
Milosevica







12:02

Lajcak: Optuzbe potkrijepiti dokazima

Izaslanik EU za crnogorski referendum Miroslav Lajcak izjavio je danas
da optuzbe opozicije da vlast kupuje licne karte i vrsi pritisak na
gradjane u vezi sa glasanjem na plebiscitu moraju biti potkrijepljene
dokazima.

Bilo bi dobro da nema uzajamnih optuzbi, ali ako se vec pojavljuju,
moraju biti potkrijepljene dokazima. Optuzbe bez agrumenata ne vrijede
nista i nikome ne koriste, kazao je on. Lajcak je dodao da nema
namjeru da se mijesa u posao policije, sudova i Republicke
referendumske komisije.







11:37

Vujanovic: Vojska je pod mojom komandom

Crnogorski predsjednik Filip Vujanovic izjavio je danas da je,
usvajanjem nove vojne doktrine, Crna Gora preuzela komandovanje nad

[sim] Srbija i Crna Gora

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN
Srbija i Crna Gora
UPR:MUZEJ-UNIVERZITET-PROTEST
UNIVERZITET UMETNOSTI PRIDRUŽIO SE PROTESTU
17.3.2006 14:48 BEOGRAD (Tanjug) - Univerzitet umetnosti u Beogradu
danas se pridružio protestu kulturnih institucija Srbije zbog
izlaganja posmrtnih ostataka Slobodana Miloševića u Muzeju istorije
Jugoslavije.
U saoštenju, koje je potpisao Rektorski kolegijum Univerziteta
umetnosti, istaknuto je da je tim činom grubo narušen integritet i
autonomija kulturne institucije i kulture uopšte, a sama ustanova
zloupotrebljena u političke svrhe.




UPR:BANAT-POPLAVE
PODZEMNE VODE UZIMAJU DANAK
17.3.2006 14:41 ZRENJANIN (Tanjug) - Podzemne vode u srednjem Banatu
znatno su povećane u odnosu na višegodišnji prosek i sada su u nekim
selima na svega pola metra od površine zemlje, upozoravaju i danas
vodoprivredni stručnjaci i preporučuju meštanima da pomognu u
odvodnjavanju.
Najugroženija su naselja koja nemaju odvod kišne kanalizacije ili su
kanali zatrpani, pa su se na udaru našle stare kuće u Boki i Neuzini,
u Srpskoj Crnji, u Ečki, Lukićevu, Banatskom Despotovcu, Topolovcu i
drugim mestima.




UPR:VOJVODINA-VODE-MERE
JOŠ NEMA USLOVA ZA VANREDNE MERE ODBRANE OD POPLAVA
17.3.2006 14:37 NOVI SAD (Tanjug) - Prema najnovijim podacima iz
Javnog preduzeća ''Vode Vojvodine'', podzemne vode su poplavile oko
20.000 hektara, a natopile još oko 100.000 hektara oranica u
Pokrajini.
Najteža situacija je u srednjem Banatu, koji je lane bio zahvaćen
velikim poplavama.




UPR:NISS-SSKERO-MARKOVICH
PREDMET PROTIV MIRJANE MARKOVIĆ 'POSTOJI I POSTOJAĆE'
17.3.2006 14:37 NIŠ (Tanjug) - Predsednica Vrhovnog suda Srbije Vida
Petrović-Škero izjavila je danas u Nišu da predmet protiv Mirjane
Marković, supruge preminulog Slobodana Miloševića, ''postoji i
postojaće''.
''Ne znam što bi se sudija u ovom slučaju osećao drugačije'', rekla je
Petrović-Škero i napomenula da ''nikada ne bi mogla da kaže da pritska
na pravosuđe ima, jer ono radi svoj posao''.




UPR:CGORA-VSO-REAGOVANJE
GRAHOVAC: FORMIRATI CRNOGORSKU VOJSKU
17.3.2006 14:36 PODGORICA (Tanjug) - Savetnik predsednika crnogorskog
parlamenta za vojna pitanja Blagoje Grahovac izjavio je danas, povodom
odluke Vrhovnog saveta odbrane da se nova vojna doktrina neće
primenjivati na teritoriji Crne Gore do završetka referendumskog
procesa, da Crna Gora treba odmah da pristupi izgradnji sopstvenog
sistema odbrane.
''Siguran sam da država Crna Gora treba ozbiljno da pristupi izgradnji
sistema odbrane, a unutar njega i vojske'', rekao je Grahovac radiju
''Slobodna Evropa''.




UPR:MEDIJI-SAJAM-TANJUG
TESLA I MOKRANJAC NA SAJTU TANJUGA
17.3.2006 14:29 NOVI SAD (Tanjug) - Tanjug se pridužio obeležavanju
jubileja naših i svetskih velikana Nikole Tesle i Stevana Mokranjca,
predstavljajuć njihov život i delo na svom Internet sajtu, saopšteno
je na današnjoj prezentaciji Nacionalne novinske agencije na Sajmu
medija u Novom Sadu.
Vek i po od rođenja našeg naučnika Tesle i kompozitora Mokranjca
Tanjug je prikazao zainteresovanim korisnicima i domaćoj i svetskoj
javnosti u saradnji s beogradskim Zavodom za udžbenike i nastavna
sredstva, istakao je urednik Internet sajta Tanjuga Srđan Crnogorac.




UPR:CGORA-VSO-ODBRANA
LALEVIĆ: UVOD U FORMIRANJE VOJSKE CRNE GORE
17.3.2006 14:28 PODGORICA (Tanjug) - Načelnik crnogorske Uprave za
odbranu Borislav Lalević izjavio je danas da odluka Vrhovnog saveta
odbrane da se nova vojna doktrina neće primenjivati na teritoriji Crne
Gore do završetka referendumskog procesa predstavlja uvod u formiranje
crnogorske vojske, posle plebiscita.
''Smatram da je ova odluka VSO samo uvod u ono što očekuje Crnu Goru,
a to je da, od maja, gradi sopstveni sistem odbrane'', kazao je on.





UPR:VOJSKA-CGORA-STANKOVICH
STANKOVIĆ: NIJE SE RAZGOVARALO O RAZDVAJANJU VOJSKE
17.3.2006 14:27 BEOGRAD (Tanjug) - Ministar odbrane SCG Zoran
Stanković izjavio je danas da na jučerašnjoj sednici Vrhovnog saveta
odbrane nije razgovarano o predaji komande nad jedinicama Vojske u
Crnoj Gori zvaničnoj Podgorici, odnosno o razdvajanju oružanih snaga i
pre održavanja referenduma u toj republici.
''Ne, o tome nismo razgovarali juče na sednici Vrovnog saveta odbrane,
već samo o vojnoj doktrini, što je nešto sasvim drugo'', rekao je
Stanković novinarima u Vojnoj akademiji i najavio da će Ministarstvo
odbrane izdati saopštenje za javnost.





UPR:SOMBOR-PTICE-GRIP
SITUACIJA U BAČKOM MONOŠTORU STABILNA I POD KONTROLOM
17.3.2006 14:20 SOMBOR (Tanjug) - Situacija u Bačkom Monoštoru u vezi
sa ptičjim gripom je stabilna i pod kontrolom, zaključeno je na
današnjoj sednici Odbora Skupštine Vojvodine za urbanizam, prostorno
planiranje i zaštitu životne sredine, koja je održana u ovom mestu.
Članovi Odbora su se na licu mesta detaljno upoznali sa pojavom i
hronologijom dešavanja ptičjeg gripa u Bačkom Monoštoru koju su
izložili predstavnici mesne zajednice i veterinarskih inspekcija sa
zaključkom da ''opreznost postoji, ali ne i panika''.

''Danas je osmi dan od kako se nije zabeležen ni jedan slučaj uginuća
labuda'', 

[sim] NAJBROJNIJE EKIPE IZ BRITANIJE I SAD

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN
NAJBROJNIJE EKIPE IZ BRITANIJE I SADIzvor: Danas, 17.03.2006; Strana: 20U Beogradu akreditovana 83 predstavnika stranih medijaBeograd - Nakon smrti i dopremanja tela Slobodana Miloševića iz Haga u Beograd, veliki broj predstavnika stranih medija zatražio je akreditaciju u Direkciji za informisanje Skupštine SCG, a kako nam je saopšteno posle jučerašnjeg apela Direkcije, kompletiran je spisak od 83 predstavnika akreditovanih od 10. do 16. marta.
Najbrojniju ekipu ima britanska medijska kuća BBC, koja je akreditovala 29 članova. APTN iz SAD prijavio je ekipu od 10 članova, dok ostale medijske kuće po broju akreditovanih daleko zaostaju. Nesumnjivo veliko interesovanje pokazali su mediji iz regiona, posebno iz Hrvatske. Jutarnji list prijavio je tri člana, Slobodna Dalmacija dva, TV Nova dva, a Novi list jednog saradnika. Grčka TV Antena akreditovala je tri člana ekipe, a Grčki radio jednog. Iz bugarskih listova 24 časa i Trud u Beograd su doputovala tri novinara, koliko i iz slovenačke Mladine, koja je i jedini predstavnik medija iz nekadašnje jugoslovenske republike.
 Među akreditovanim predstavnicima medija još su i pripadnici sedme sile iz Finske, Rusije, Francuske, Češke, Mađarske i Nemačke. U Direkciji nam je rečeno da medijske ekipe i dalje, neprestano dolaze.
Kako nezvanično saznajemo, 17 stranih delegacija najavilo je za naredna dva dana svoj dolazak u Beograd kako bi posetili Muzej istorije Jugoslavije.


[sim] I zato ne pitaj za kim zvone zvona, jer...

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN
VRH PIRAMIDEIzvor: Danas, 17.03.2006; Strana: 9 Nataša B. OdalovićVostani serbieI zato ne pitaj za kim zvone zvona, jer...(Hemingvej)
 ...kad umre čovek, i moje srce rušno je.(Nastasijević)Otimanje javnih i skrivenih političkih naslednika oko kovčega pokojnog Slobodana Miloševića, uz svesrdno terciranje dela medija u patetičnom d-molu, nije nešto što nismo očekivali, pa ipak, nismo očekivali u toj meri bez mere, ne tako bez stida i dobrog ukusa. S druge strane, ravnodušnost i neoglašavanje onog dela javnosti - koji bi ovih dana trebalo da ima pune ruke posla budući da je, od Đinđićeve vlade osumnjičeni Agim Čeku, uz relevantni dokazni materijal, za ratne zločine po komandnoj i ličnoj odgovornosti, postao premijer Kosova, ako se zbilja zalažemo za ljudska prava i otvoreno društvo (Poper se, verujem, u grobu prevrće) - pred ozbiljnom verovatnoćom da u haškom Tribunalu ili vlada neregistrovana pandemija ptičjeg gripa, ili je nešto drugo po sredi, ali - nedopustivo i za seoski kazamat u kakvoj zabačenoj stepi - zatvorenici umiru, (samo)ubijaju se, rade, ukratko šta im je volja. Kao ašlamica na ovoj torti, Karla del Ponte na dan smrti svog najvažnijeg svedoka, optuženika i zatvorenika, održava najmorbidniji tok-šou u istoriji svetskog tužilaštva u vidu crnohumorne pres konferencije, dok joj u Beogradu, kao po dogovoru, pariraju radikali i ostali. Rasplet je poznat: budući da niko građanima ništa nije objasnio od dana kada je Đinđić ubijen do danas, sluđena javnost gleda jedne iste ljude, koji se deceniju i po ne skidaju sa TV ekrana, kako se međusobno pljuju i veselo podriguju. Jedni ruže druge što ne poštuju smrt Miloševiča, drugi ruže prve što ga veličaju iako je zločinac. Deo sveta nastavlja da vodi ratobornu mirovnu politiku zasnovanu na ljudskim pravima, morališući nad sudbinom žrtava isključivo na prostorima gde ta prava masovno ne ugrožavaju oni. Rekla bih - loš alibi na ovoliku skupoću. No, ovde u Srbiji ponovno suočavanje sa činjenicom da naprosto nema onih političkih niti društvenih snaga koje bi preuzele odgovornost pred građanima Srbije, pre svega racionalnim ponašanjem, uporednom strategijom za sve loše tokove, bez potcenjivanja moći rasuđivanja, ali i osećanja građana Srbije. A ako takvih snaga nema, verovatnoća da skliznemo u novo desetleće mraka postaje iz sata u sat sve realnija (sreda
 15.mart). Mrak takođe ima dve nijanse, obe pogubne po budućnost ove zemlje.Budući da je, ironijom sudbine, Miloševićeva smrt u Srbiji medijski oplakana na način šićardžijski, u kojem je svako poentirao koliko mu je trebalo (e, to nije Miloševićeva krivica), napomenuću tek, kao svoj lični utisak, da je najvećim bezdušnim monstrumom tog 11. marta medijski predstavljen Vuk Drašković, dok su svi drugi antimiloševićevci među visokim zvaničnicima predstavljeni kao milosrdni, da bi se tek sutradan, 12. marta, dosetili šta bi ono trebalo da bude njihova politika prema nasleđu milioševićevskog doba. A onda je usledilo njihovo nedopustivo i nehumano nadmetanje ko će dalje da pljune po pokojniku iz Haga. Tako je obeležavanje 12. marta, trogodišnjice ubistva jedinog srpskog demokratskog premijera, bilo u dvostrukoj senci. Jednu senku pravili su njegovi surovi kritizeri, dodatno overdozirani mržnjom. Drugu senku pravili su paceri svih fela, ofanzivno skrivajući svoje neumeće, nedostatak autentične politike i nemogućnost da konačno bla
-bla politiku pretoče u ono delatno-ključno u Đinđićevoj političkoj filozofiji i praksi. Treću godinu zaredom tzv. reformska Srbija nagomilava iste reči, iste žalopojke, sećanja sa akcentom na istim mestima, zaklinjanja u velika prijateljstva sa ubijenim premijerom - skrivajući tako neukost i gramzivost u borbi za vlast koju dele sa ostatkom srpskog političkog establišmenta, te očekivanje da joj međunarodna zajednica reši sve probleme. Ovog 12. marta, snažnije nego do sada osetilo se da Zorana Đinđića zbilja više nema i da je taj gubitak, kako god to neverovatno zvučalo, sa ovolikom političkom ponudom - fatalan po Srbiju. Tri godine posle, pokazuje se da je Đinđić morao biti ubijen delom iz razloga koje će, nadajmo se utvrditi sud, ali drugim delom i sudbinski, zbog intelektualne nadmoći, sa kojom nije bilo šanse da bude samo inferiorni posmatrač ni u jednoj svetskoj burleski. Ma koliko mu bili daleki mrzitelji Jevrope, bili su mu daleki i srpski praznoglavi halapljivi čankolizi svetskih pomija.
 Danas najjači politički igrači utemeljuju se pomoću debatnih TV kanala u rovove jalovih strančarenja iz devedesetih. Srpska politika je tako od klopke preko zamke stigla do piramide.Vrh piramide već slutite. Šta ćete preduzeti građani i građanke Srbije?


[sim] Izjava nedelje

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN



Izjava nedelje






"Smrću Miloševića, odlaskom Šešelja i ubistvom Đinđića, Srbija je ostala bez poslednjih pravih političkih ličnosti... Tu Koštunica nikako ne pripada. Ne pripadam 

ni ja, a ja sam ispred njega."

Tomislav Nikolić, 
zamenik predsednika SRS 


[sim] NIN: Dva martovska dana

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN
Dva martovska dana 

Ako je Milošević velikim delom svojom zaslugom simbol propadanja Srba krajem 20. veka, Đinđić je svakako simbol nade i novog početka, kaže istoričar Predrag Marković 

To što je Slobodan Milošević umro 11. marta, dan pre no što su se navršile tri godine od ubistva Zorana Đinđića (12. marta), liči na, pomalo morbidnu režiju „slučaja komedijanta", koji je i ovoga puta pokušao da se naruga Srbima. Pokušao, jer da se dogodilo na isti dan, i da su Miloševića odlučili da sahrane u Beogradu, umesto u Požarevcu, teško da bi dve kolone Srba, narednih godina u Beogradu, bile naoružane samo cvećem i svećama. Ovako, postoji opravdana nada da će se, simboličnim danom hoda udaljeni, sledbenici heroja Slobodana, i sledbenici reformatora Zorana – mimoilaziti.


Kosmička pravda, kazao je jedan Beograđanin kad su ga novinari pitali šta on misli o tome. Vrhunski dramaturg istorije, reče drugi Beograđanin, podsećajući da nam se dogodio i 9. mart 1991. u Beogradu, kad je Slobodan Milošević pustio tenkove na svoj narod i 17. mart 2004, pogrom Srba na Kosovu i Metohiji, i 24. mart 1999. kada je NATO bombardovao Srbiju. Treći Beograđanin kaže da u „igri martovskih datuma" ne treba zaboraviti da je prvi postmiloševićevski premijer likvidiran na rođendan Ratka Mladića (12. mart 1943), a sahranjen u Aleji velikana na rođendan prvooptuženog za ubistvo Milorada Lukovića Ulemeka Legije (15. mart 1968).


I Karla del Ponte je na konferenciji za novinare povodom smrti bivšeg predsednika SRJ podsetila prisutne da je „pre tačno tri godine ubijen u Beogradu Zoran Đinđić, čovek koji je bio dovoljno hrabar da izruči Slobodana Miloševića Hagu, kako bi pravda bila zadovoljena".


Hoće li, odista, datumska blizina ove dve smrti napraviti još jedan jaz između „dve Srbije", ako ni u čemu drugom a ono u domaćim elektronskim i štampanim medijima koji su, s jednakom posvećenošću, ali iz različitih pobuda, prošlog vikenda, merili redosled i količinu priloga o Miloševićevoj smrti i obeležavanju trogodišnjice od ubistva Zorana Đinđića?


Istoričaru Milanu St. Protiću, vrlo je indikativno da se u narodu u kojem se dugo forsirao marksizam kao objašnjenje sveta sad spominju i takve slučajnosti kao istorijski fenomeni. O podelama Protić će reći da „demokratija i jeste u tome da se delimo":


„Ideja demokratije je da u jednom narodu postoje različite političke grupe koje se međusobno sukobljavaju, ali prihvataju određena pravila igre po kojima će se sukobljavati. Ima dve, tri, četiri, pet Srbija. U ovom trenutku, postoje dva bloka, antimiloševićevski i miloševićevski blok. Ako hoćete, dvopartijski sistem, u kategorijama zapadnih demokratija. Ta priča o dve Srbije i razjedinjenim Srbima koji su plaćali kroz istoriju veću cenu nego da su bili jedinstveni, to je glupost, podmetačina koja samo ohrabruje autokratiju i jednoumlje u Srbiji."


Dragan Šutanovac, potpredsednik DS-a, rekao bi, međutim, da je Srbija jedna a dve su politike, jedna koja će se klanjati 11. martu, a druga – 5. oktobru. Tužiteljici Haškog tribunala Karli del Ponte, Milan St. Protić je poručio: "Nije tačno da je Zoran Đinđić isporučio Miloševića Hagu. To se onda svodi na privatnu priču da je Zoran Đinđić uzeo za ruku Slobodana Miloševića i poslao ga u Hag. Ne. Vlada Srbije, ako hoćete DOS, oni koji su tada nosili političku odgovornost u ovoj zemlji uradili su ono što je u tom trenutku bilo neophodno. Svi mi smo to, zajedno, odlučili. I opet bismo, da se nađemo u toj prilici, i da se u Srbiji nađe takva štetočina, kakva je bio Milošević."


Da je mart "strašno dramatičan i tragikom nabijen mesec u našoj novijoj istoriji", potvrđuje i istoričar Predrag Marković. On, za razliku od Protića, vidi istorijsku simboliku u 11. i 12. martu: "To su dva čoveka koja su predstavljala dva pola srpskog političkog života. Što se Slobodanovih pristalica tiče, njih će biti sve manje. Demografski gledano, njegove pristalice su u izumiranju, to su stariji ljudi. Pri tom, ne verujem da će smrt Slobodana Miloševića biti neki herojski datum, smrt na robiji nema taj potencijal za mit. U Đinđićevoj smrti postoji politička simbolika tragičnog heroizma. I jedan i drugi su pronašli svoje mesto u istoriji, samo na različitim stranama. Ako je Milošević velikim delom svojom zaslugom simbol propadanja Srba krajem 20. veka, Đinđić je svakako simbol nade i novog početka. Tako, 11. marta sećaćemo se našeg očaja i beznađa i tog čoveka koji je otišao kao Šekspirov junak, kao Ričard Treći, a sutradan, 12. mart je simbol nade. Ona, možda, nije u potpunosti realizovana, ali Đinđićeva sudbina može biti pozitivan mit u borbi za budućnost."


Marković zaključuje da ovaj narod ima jednu nekrofilnu crtu: "Srbi vole sahrane, ima nečeg makabrističkog u našoj kulturi, uživanja u tim ritualima vezanim za smrt, to je nekakav duboki poriv u nama." To je valjda, i ona srpska potreba da se novine listaju otpozadi, od čitulja.


A kad smo kod domaćih medija, koji su 12. marta u nedelju, izveštavali o Miloševićevoj smrti i 

[sim] I DANAS ME CUVA SLOBA

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN






VESTI iz Frankfurta, 
ob.17.mart 2006. 
 

  
  

  DŽEJMS BISET, BIVŠI 
  KANADSKI AMBASADOR U SFRJI DANAS ME UVA "SLOBA" 
  
  

  

  - Sahrana Slobodana Miloševia bie istorijski dogaaj, 
  jer se tim inom zatvara jedno poglavlje istorije. I zato bih hteo da 
  budem svedok na licu mesta - izjavio je jue DŽejms Biset, bivši kanadski 
  ambasador u Beogradu, koji uestvuje na Meunarodnom naunom skupu o 
  Kosovu i Metohiji u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti. Priseajui 
  se poznanstva i susreta sa bivšim predsednikom Srbije i SRJ, Biset je 
  ispriao jedan zanimljiv stari dogaaj iz Požarevca. Davne 1991. 
  godine bio sam Miloševiev gost u Požarevcu i tamo sam kupio štene 
  engleskog bulterijera. Šalei se, tad smo ga odmah prozvali Sloba. Tog psa 
  i danas imam u Kanadi - rekao je ambasador Biset. On je pre dve 
  sedmice svedoio u korist odbrane pred Haškim tribunalom ne zato što je, 
  kako je rekao, Miloševi njegov prijatelj, ve da brani srpski narod, koji 
  je najviše patio. Biset, meutim, nije mogao da precizira da li e u 
  subotu otii u u Požarevac, pošto to zavisi da li e skup na kojem 
  uestvuje biti završen tog dana do podne.
  

  R. L.


[sim] Lavrov:: Ukidanje Haga

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN





  
  

  
  


  Ukidanje 
Haga 
  
[11:06 / 
17.03.] 
  


  Lavrov:Tribunal bi trebalo 
  ukinuti pre 2010.godineMožda bi zatvaranje Haškog tribunala trebalo da 
  bude ranije (pre 2010. godine ) ,jer je tu previše politike,a da se sudski 
  organi bave politikom to je nedopustivo -rekao je Šef Ruske diplomatije 
  Sergej Lavrov.Lavrov je konstovao da ne želi nikoga konkretno da 
  optužuje ali upozorava da je suviše mnogo činjenica koje potvrđuju da tamo 
  ( u Haškom tribunalu ) nešto nije kako treba. Tribunala se sada boje svi 
  oni koji bi eventualno želeli da se dobrovoljno predaju i boje se s pravom 
  ili Tribunala ili njegovih lekara -kaže on. Ministar inostranih poslova 
  Ruske Federacije govorio je i o pismu Slobodana Miloševića upućnom ruskom 
  MIP-u koje je ,kako kaže , stiglo kasno,dva dana posle njegove smrti i da 
  je stiglo ranije učinili bi sve što je u našoj moći da mu pomognemo. 
  Ponovo bismo se obratili Tribunalu sa garancijama -rekao je on dodajući da 
  nakon svega o tome ne treba govoriti i život Slobodana Miloševića 
  ostaje na savesti Haškog tribunala. Lavrov je na pitanje da li 
  sumnja u Miloševiću prirodnu smrt podseto da su ruski lekari potvrdili 
  dijagnozu-infarkt miokarda,dakle prirodnu smrt .Takođe su zaključili da je 
  napravljena katastrofalna greška i da bolesnome nije ukazana pomoć i nije 
  mu dozvoljeno da se leči -rekao je on dodajući da su postojale sve šanse 
  da mu se predoži život da je dijagnostika bila detaljnija .Šef ruske 
  diplomatije u intervjuu NIN-u koji će u celini biti objavljen u narednom 
  broju izrazio je nadu da će istraga povodom smrti Miloševića koju vodi 
  Tribunal i policija Holandije biti transparentna , da će se znatinjeni 
  rezultati i da rezultati istrage neće propasti 
.

http://www.rtvpink.com/vesti/vest.php?vid=2133



[sim] NASLEDJE SLOBODANA MILOSEVICA

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN
NASLEDJE SLOBODANA MILOSEVICA 16.3.2006.
22:56
 
 NASLEDJE SLOBODANA MILOSEVICA Petar ISKENDEROV, Institut slavistike Ruske 
akademije nauka (Moskva, RIA Novosti)

 Smrt Slobodana Milosevica 11. marta u pritvorskoj celiji Medjunarodnog 
tribunala za bivsu Jugoslaviju nije samo dogadjaj medicinske ili pravne 
prirode. On ima viseplanski politicki znacaj i daje povod da se zamislimo kako 
nad samom licnoscu bivseg predsednika Srbije i Jugoslavije, tako i nad 
specificnostima politike Mdjunarodne zajednice na Balkanu. Pre stvaranja na 
osnovu rezolucije Saveta bezbednosti OUN broj 808 od 22. februara 1993. godine 
Medjunarodnom tribunalu za bivsu Jugoslaviju postavljen je zadatak da sudski 
goni lica koja su odgovorna za ozbiljna krsenja medjunarodnog humanitarnog 
prava, izvrsena na teritoriji bivse Jugoslavije od 1991. godine. Osnova za 
njegovo stvaranje, kako sledi iz teksta rezolucije, bio je izvestaj komisije 
eksperata OUN koji su vodili istragu o kontinuirano pristizalim saopstenjima o 
krupnim krsenjima odrednica medjunarodnog humanitarnog prava, koja su prisutna 
na teritoriji bivse Jugoslavije, pored ostalog saopstenjima o masovnim ubis!
 tvima i nastavljanju prakse etnickog ciscenja. U etnicko ciscenje na 
prostorima bivse Jugoslavije bile su umesane sve zaracene strane. Medjutim, 
statistika pokrenutih optuznica postala je drugacija. Medju optuzenima i u 
kolicinskom pogledu, i sa aspekta njihovog statusa, tojest, zauzimanja visokih 
drzavnih funkcija od samog pocetka preovladavali su Srbi - kako bosanski i 
hrvatski, tako i predstavnici savezne Jugoslavije. 2001. godine Haski tribunal 
uspeo je da u proces sudjenja uvede i visegodisnjeg lidera Srbije i Jugoslavije 
Slobodana Milosevica. Ako se uzme u obzir da su do tada vec bile raspisane 
poternice za bivsim liderima bosanskih Srba Radovanom Karadzicem i Ratkom 
Mladicem, a kasnije su optuznice podignute i protiv bivseg predsednika 
Republike Srpska Krajina u Hrvatskoj Milana Babica, onda je jasno da su lideri 
prakticno svih priznatih, polupriznatih i nepriznatih srpskih dzravnih 
tvorevina sumnjiceni za izvrsenje zlocina protiv covecnosti, uporedivim po 
svojoj!
  surovosti sa zlocinima nacizma. Medjutim, pretenzije da ce Ha!
 ski trib
unal postati drugo izdanje Nirnberskog suda od samog pocetka bile su neodrzive. 
U Nirnbergu je sudjeno zemlji, koja je evidentno krivac za svetski rat, 
agresiju i zlocine protiv sopstvenog i naroda okupiranih zemalja. Raspad 
jedinstvene Jugoslavije - uz sav njegov krvavi karakter - bio je rezultat ne 
agresije spolja ili trijumfa ljudske mrznje prema ideologiji nacizma, vec izraz 
slozenih centrifugalnih tendencija, delatnosti nacionalno-drzavnih elita, 
nasledja procesa i protivurecnosti koji su se razvijali i akumulirali ne jednu 
deceniju, vec stolecem. Ako bi Haski tribunal zaista zeleo da objektivno udje u 
slozene peripetije balkanske istorije kraja XX i pocetka XXI veka, onda bi 
celije Sseveningenskog zatvora trebalo da zajedno sa Slobodanom Milosevicem 
podele njegove kolege - lider muslimana Alija Izetbegovic iz Bosne i predsednik 
Hrvatske Franjo Tudjman. Kasnije bi im se mogli pridruziti lideri albanskih 
ekstremista na Kosovu, ciju je vojnu organizaciju OVK svojevremen!
 o priznavao teroristickom cak i Drzavni department SAD, koji ne gaji posebne 
simpatije prema Srbima. Glavesine oruzanih pododeljenja makedonskih albanaca, 
koji su fakticki dugli pobunu protiv vlasti zemlje (uzgred receno, vernog 
partnera NATO u operaciji Saveznicka sila 1999. godine) - takodje su 
zasluzivali da se njima natenane pozabavi Haski tribunal. Medjutim, to se nije 
dogodilo. I mozda postoji nekakav znak vise u tome sto je Milosevic otisao na 
onaj svet kao nevin covek sa medjunarodno-pravnog aspekta, kao i Tudjman, kao i 
Izetbegovic. 

Govoreci o ulozi Slobodana Milosevica u njegovim odnosima sa Zapadom, ne moze 
se nikamo pobeci od cinjenice da je upravo on bio glavni garant Dejtonskih 
mirovnih sporazuma, posto je primorao bosanske Srbe da pristanu na veoma 
nepovoljne za njih mape razgranicenja poratne Bosne i Hercegovine. Uostalom, 
mnogi od tih zapadnih posrednika, koji danas postfaktum oznacavaju pokojnika 
kao krvavog monstruma (pored ostalih Ricard Holbruk) - 1995. godine su stiskali 
ruku i Miosevicu, i Karadzicu i Mladicu, zahvaljivali im na saradnji u mirovnom 
procesu u regionu (iako su optuzbe protiv dvojice poslednjih od strane Haskog 
tribunala podignute 14. novembra 1995. godine, tojest, nedelju dana pre 
potpisivanja Dejtonskih mirovnih sporazuma i svih pratecih uz te sporazume 
dokumenata). Ako uzmemo u obzir trojicu srpskih lidera koji su odgovorni za 
najteze zlocine i napravimo analogiju sa Nirnbergom, onda su americki i 
zapadnoevropski arhitekte bosanskog sredjivanja u necemu srodni ucesnicima !
 minhenskog dogovora sa Hitlerom 1938. godine. Takvi su pravni i politicki 
aspekti Milosevicevog dela. Nista je manje pitanja i u pogledu njegove 
medicinske komponente. Odakle u njegovoj krvi 

[sim] Sutra sahrana, s vladikom Filaretom

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN





  
  

   
  B92

  Sutra sahrana, s vladikom 
  Filaretom  
  Beograd, Vašington -- Ispraćaj tela 
  Slobodana Miloševića iz Beograda, planiran je za sutra ispred Savezne 
  skupštine.
  B92 - Petak, 17. Mart 
  2006.
  Na platou ispred 
  Savezne skupštine, odakle su Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. 
  gradjani ispratili u političku istoriju, u toku su radovi na 
  postavljanju... »http://www.b92.net/info/vesti/index.php?=2006mm=03dd=17nav_id=191820


[sim] Šaćirbegović !!!! povlači potp is

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN
 


Šaćirbegović povlači potpis 17. mart 2006. | 12:02 | Izvor: Beta Njujork -- 
Bivši ministar spoljnih poslova BiH Muhamed Šaćirbegović najavio je povlačenje 
svog potpisa sa Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Svoju nameru je Šaćirbegović iz Njujorka pismeno prosledio predsedavajućem 
Predsedništva BiH Sulejmanu Tihiću, premijeru BiH Adnanu Terziću, predsedniku 
Stranke za BiH Harisu Silajdžiću, predsedniku SDP BiH Zlatku Lagumdžiji, te još 
nekoliko institucija, uključujući i američku vladu, piše sarajevski Dnevni avaz.

Šaćirbegović je objasnio da njegov je stav, pomoć svima koji žele videti 
napredniju BiH: Jednostavno, to sve treba osloboditi pogrešaka iz prošlosti, 
rekao je Šaćirbegović, kao i da je delegacija BiH u Dejtonu bila pod velikim 
pritiskom da prihvati ponuđeno rešenje kako bi se zaustavilo ubijanje nevinih 
ljudi i ugrožavanje teritorijalne celovitosti BiH.

Šaćirbegović smatra da je Dejtonski sporazum okončao rat, ali da nije doneo 
stvarni mir, te da je on danas prepreka razvoju BiH i njenom članstvu u 
evroatlantskim integracijama.

=



   Srpska Informativna Mreza

sim@antic.org

http://www.antic.org/


[sim] VN: Nece vezu sa Srbijom (razgovori u Becu)

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN
 
Vecernje novosti

Ne­će ve­zu sa Sr­bi­jom
D. SE­KU­LIĆ, 17. mart 2006

Od spe­ci­jal­nog iz­ve­šta­ča BEČ

DRU­GA run­da di­rekt­nih srp­sko-al­ban­skih pre­go­vo­ra o bu­duć­no­sti 
Ko­so­va po­če­la je u 10 ča­so­va u beč­koj pa­la­ti Auer­sperg uru­či­va­njem 
pro­te­sta srp­ske de­le­ga­ci­je zbog po­sta­vlja­nja Ha­ši­ma Ta­či­ja za 
še­fa al­ban­ske de­le­ga­ci­je. Mar­ti­ju Ah­ti­sa­ri­ju, spe­ci­jal­nom 
iz­la­sni­ku ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra UN, pre­da­to je pro­test­no pi­smo u 
ko­jem se upo­zo­ra­va da je reč o op­tu­že­nom za smrt 660 lju­di, či­je je 
ime na me­đu­na­rod­noj po­ter­ni­ci.

Iako su čla­no­vi srp­ske de­le­ga­ci­je pro­ce­ni­li da je u pit­nju 
di­rekt­na pro­vo­ka­ci­ja, s ci­ljem da oni even­tu­al­no na­pu­ste 
pre­go­vo­re, za­jed­nič­ka sed­ni­ca po­če­la je po po­zna­tom sce­na­ri­ju - 
za sto­lom u ob­li­ku pot­ko­vi­ce sa Al­ber­tom Ro­a­nom, Ah­ti­sa­ri­je­vim 
za­me­ni­kom, za­tim pred­stav­ni­ci­ma UN­MIK, Sa­ve­ta Evro­pe i SAD u 
pro­če­lju, Sr­bi­ma s nji­ho­ve de­sne, a Al­ban­ci­ma s le­ve stra­ne. 
No­vi­na­ri su ima­li pri­li­ku sa­mo da po­gle­da­ju skup a za­tim su vra­ta 
za­tvo­re­na.

Ne­zva­nič­no, na sa­mom po­čet­ku Ha­šim Ta­či po­čeo je s uobi­ča­je­nim 
go­vo­rom o ne­za­vi­sno­sti Ko­so­va i bu­du­ćoj de­mo­krat­skoj dr­ža­vi, ali 
je pre­ki­nut upo­zo­re­njem da to ni­je te­ma sku­pa, već or­ga­ni­za­ci­ja 
sa­da­šnjih i bu­du­ćih op­šti­na sa srp­skom ve­ći­nom i nji­ho­ve ve­ze sa 
Sr­bi­jom.

In­si­sti­ra­nje srp­ske stra­ne da srp­ske op­šti­ne bu­du fi­nan­si­ra­ne 
di­rekt­no iz Be­o­gra­da, Al­ban­ci od­bi­ja­ju da pri­hva­te. Dar­dan Ga­ši, 
član de­le­ga­ci­je iz Pri­šti­ne, iz­ja­vio je da oni pri­sta­ju je­di­no na 
mo­guć­nost da po­moć za srp­ske op­šti­ne bu­de u ob­li­ku do­na­ci­ja ko­je 
bi se upla­ći­va­le - u bu­džet po­kra­ji­ne. Uz to, da me­đu­op­štin­sko 
po­ve­zi­va­nje ni­ka­ko ne sme ima­ti po­li­tič­ke ob­li­ke.

- Za nas je pri­hva­tlji­va sa­mo sa­rad­nja na ni­vou ne­vla­di­nih 
or­ga­ni­za­ci­ja - re­kao je Ga­ši. Dru­gi član pri­štin­ske de­le­ga­ci­je 
Ilj­ber Hi­sa je re­kao ka­ko su Sr­bi na­gla­si­li da ne že­le po­de­lu 
Ko­so­va i stva­ra­nje kan­to­na, što njih ja­ko za­do­vo­lja­va, ali 
fi­nan­si­ra­nje mo­že bi­ti or­ga­ni­zo­va­no sa­mo na na­čin ko­ji će 
po­što­va­ti ko­sov­ske in­sti­tu­ci­je.
- Mi ina­če že­li­mo što vi­še do­na­ci­ja i iz Sr­bi­je i sa dru­gih stra­na - 
re­kao je Hi­sa.

Po­tom se po­ja­vio i Ha­šim Ta­či, ko­ji je za raz­li­ku od dvo­ji­ce 
pret­hod­ni­ka go­vo­rio sa­mo na al­ban­skom. Od­bio je da ko­men­ta­ri­še 
pro­test zbog svog pri­su­stva, na­zvav­ši to sta­rim men­ta­li­te­tom. I on 
je na­gla­sio da se raz­go­va­ra u kon­struk­tiv­noj at­mos­fe­ri.

OP­STA­NAK - CILj
- MAR­TI Ah­ti­sa­ri je bio ve­o­ma od­re­đen u sta­vu da je cilj ovih 
pre­go­vo­ra op­sta­nak Sr­ba na Ko­so­vu i da raz­go­vo­ri mo­ra­ju bi­ti na 
to usme­re­ni - re­kao je Slo­bo­dan Sa­mar­džić ne­po­sred­no pre po­čet­ka 
sed­ni­ce. - S ta­kvom di­jag­no­zom smo pot­pu­no sa­gla­sni i sla­že­mo se da 
tre­ba ta­ko raz­go­va­ra­ti.

Al­ban­ci ni­su kri­li da oče­ku­ju in­ter­vent­ni pred­log Ah­ti­sa­ri­je­ve 
eks­pert­ske gru­pe ko­ja je iz­me­đu dva su­sre­ta u Be­ču po­ku­ša­la da 
do­đe do ne­kog za obe stra­ne pri­hva­tlji­vog pred­lo­ga. Ka­ko se či­ni, 
Al­ban­ci se na­da­ju - nji­ma u ko­rist.

SA­MO NE­ZA­VI­SNO
- NI­KO ne mo­že da spre­či bu­duć­nost Ko­so­va kao ne­za­vi­sne dr­ža­ve s 
jed­na­kim pra­vi­ma za sve gra­đa­ne, iz­ja­vio je Ha­šim Ta­či. - Mrač­na 
pro­šlost Ko­so­va bi­će sa­hra­nje­na s Mi­lo­še­vi­ćem.

Dar­dan Ga­ši je ob­ja­snio da je Ta­či­je­vo po­sta­vlja­nje za še­fa 
de­le­ga­ci­je nor­mal­na ro­ta­ci­ja.
Mi se ne me­ša­mo u sa­stav be­o­grad­skog ti­ma, ne mo­gu ni oni u sa­stav 
na­šeg.

VLA­DO BUČ­KOV­SKI - AGIM ČE­KU, TE­LE­FO­NOM VRU­ĆA LI­NI­JA SKO­PLjE - 
Ma­ke­don­ski pre­mi­jer Vla­do Buč­kov­ski je te­le­fo­nom raz­go­va­rao sa 
no­vim pred­sed­ni­kom pri­vre­me­ne Vla­de Ko­so­va Agi­mom Če­ku­om, 
sa­op­šte­no je u Sko­plju, uz na­du da će do­bre sa­rad­nje i pri­ja­telj­skih 
od­no­sa bi­ti i ubu­du­će.

- Iz­ra­ža­vam svo­je za­do­volj­stvo do­sa­da­šnjoj sa­rad­njom sa Va­šim 
pret­hod­ni­ci­ma uz uve­ra­va­nje da će­mo i ubu­du­će na­sta­vi­ti 
me­đu­sob­ne od­no­se pri­ja­telj­stva iz­me­đu Ma­ke­do­ni­je i Ko­so­va.
Iskre­no ve­ru­jem da Ko­so­vo ko­ra­ča pre­ma iz­grad­nji mul­ti­et­nič­kog 
dru­štva, učvr­šću­ju­ći mir i sta­bil­nost u re­gi­o­nu. Po­red to­ga, na­dam 
se da će na­ši do­bri od­no­si pred­sta­vlja­ti osno­vu da­ljem pro­du­blje­nju 
eko­nom­skih od­no­sa Re­pu­bli­ke Ma­ke­do­ni­je i Ko­so­va, - re­kao je 
Buč­kov­ski Če­kuu, če­sti­ta­ju­ći mu na iz­bo­ru.
M. S.


   Srpska Informativna Mreza

sim@antic.org

http://www.antic.org/


[sim] VN: Vladike kod pape

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN
 

Vecernje novosti
Vla­di­ke kod pa­pe
Mir­ja­na RA­DE­TIĆ, 17. mart 2006

BE­O­GRAD - De­le­ga­ci­ja Srp­ske pra­vo­slav­ne cr­kve u ko­joj su 
mi­tro­po­lit cr­no­gor­sko-pri­mor­ski Am­fi­lo­hi­je i vla­di­ka bač­ki 
Iri­nej vra­ća se u subotu iz Ri­ma, gde je od pro­šlog utor­ka bo­ra­vi­la u 
go­sti­ma Pap­skom la­te­ran­skom uni­ver­zi­ti­tu. To­kom po­se­te - ka­ko 
sa­zna­ju No­vo­sti - na­še vla­di­ke sre­le su se i sa pa­pom Be­ne­dik­tom 
Še­sna­e­stim.

Po­vo­do za ovaj po­hod Ri­mo­ka­to­lič­koj cr­kvi bio je lanj­ski do­go­vor o 
sa­rad­nji Bo­go­slov­skog fa­kul­te­ta SPC i La­te­ran­skog uni­ver­zi­te­ta u 
Ri­mu, ko­ji pod­ra­zu­me­va raz­me­nu zna­nja, ka­dro­va i uop­šte 
una­pre­đe­nja hri­šćan­skog di­ja­lo­ga. Do­ma­ćin po­se­te na­šim 
vla­di­ka­ma, s ko­ji­ma je bio i be­o­grad­ski nad­bi­skup Sta­ni­slav 
Ho­če­var, bio je Re­no Fi­zi­ke­la, rek­tor La­te­ran­skog uni­ver­zi­te­ta, u 
či­jim am­fi­te­a­tri­ma su dvo­ji­ca epi­sko­pa odr­ža­li vr­lo po­se­će­na 
pre­da­va­nja.

Mi­tro­po­li­ta Am­fi­lo­hi­ja i vla­di­ku bač­kog Iri­ne­ja pri­mio je od 
pred­stav­ni­ka Sve­te sto­li­ce ta­ko­đe kar­di­nal Val­ter Ka­sper, 
pred­sed­nik Pap­skog ve­ća za una­pre­đe­nje je­din­stva hri­šća­na. Sam 
raz­go­vor s pa­pom Be­ne­dik­tom Še­sna­e­stim bio je kra­ći, a tom pri­li­kom 
raz­me­nje­na su mi­šlje­nja o ak­tu­el­nim pi­ta­nji­ma u hri­šćan­skoj cr­kvi 
i do­ga­đa­nji­ma u na­šoj ze­mlji.

Do­go­vor dve ver­ske vi­so­ko­škol­ske in­sti­tu­ci­je pod­ra­zu­me­va i 
sko­ra­šnju uz­vrat­nu po­se­tu ugled­nih ka­to­lič­kih te­o­lo­ga 
Bo­go­slov­skom fa­kul­te­tu Srp­ske pra­vo­slav­ne cr­kve.



   Srpska Informativna Mreza

sim@antic.org

http://www.antic.org/


[sim] Zlocin bez zlocinaca (dve godine od martovskog pogroma Srba)

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN
 

Vecernje novosti

Zločin bez zločinaca

D. DAMJANOVIĆ - I. RADULOVIĆ, 17. mart 2006

U SVIM pravoslavnim hramovima na Kosovu u petak ujutro počelo je opelo 
poginulima u martovskog pogromu od pre dve godine. U podne, tačnije u minut do 
dvanest, organiozovani su protestni skupovi u Gračanici, Štrpcu, Ranilugu i 
najveći na severu Kosmeta u Kosovskoj Mitrovici.

U Gračanici, pred oko 1.000 okupljenih, učenici osnovnih i srednjih škola, 
tekstovima i pesmama poručili su svetu kako ovde žive preostali Srbi. U isto 
vreme, stotine građana okupljenih u Štrpcu, srskoj enklavi sa oko 12.000 Srba 
podno Šar-planine, uputilo je poruku da je dosta sa skrivanjem srpskih žrtava, 
bez organizatora i zločinaca.

Na najmasovnijem protestu do sada, u Kosovskoj Mitrovici pred oko deset hiljada 
Srba sa severa Pokrajine, poručilo je Ne nezavisnom Kosovu”, pa ni po cenu 
svojih života.

- Evo, našem skupu prisustvuju i predstavnici studenata Medicinskih fakulteta 
iz Beograda i Niša, što je najbolja podrška našoj mladosi u gradu na Ibru. Ovo 
je i podrška našem pregovaračkom timu u Beču da se do rešenja budućeg statusa 
dođe kompromisom, uz poštovnje međunarodnog prava, uz priznate granice, bez 
pobednika i pobeđenih - rekao je dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Zdravko 
Vitošević.

Okupljeni su ovacijama pozdravili poruku da sve što Albanci dobiju u odnosu na 
Beograd, Srbi moraju dobiti u odnosu na Prištinu.

Nakon toga je hiljade ljudi iz centra grada pošlo prema glavnom mostu na Ibru 
gde su pre dve godine među prvima ubijeni Jana Tučev i Borivoje Spasojević. A, 
onda nastala Kristalna noć, koja ni dve godine kasnije, ne pušta ni trunku 
svetlosti na krvavo Kosovo i Metohiju.


BOMBE NA SVETINJE
DA zločinci koji su 17. marta rušili srpske svetinje, kuće, prognali 4.000 
Srba, Roma i drugih, nisu kažnjeni, svedoči i minula noć u Uroševca, kada je 
nekoliko spomenika na srpskom groblju porušeno, a na sabornom hramu razbijeno 
je nekoliko prozora.

Izvor Novosti”, blizak policiji u Prištini, kaže da je u isto vreme, pucano na 
punkt policije u selu Brnjak nedaleko od Zubinog Potoka, kao i da se čula 
eksplozija bombe.

SVETSKA BRUKA
NA mirnom protestu na administrativnom prelazu u Merdaru, više desetina 
raseljenih, smeštenih na području Toplice, u znak sećanja na martovski pogrom, 
paleći sveće odalo poštu nastradalima.

- Ovo je naša muka, a svetska bruka - rekao je Obren Anđelković, sekretar 
Udruženja raseljenih Vidovdan.


Parastos žrtvama martovskog pogroma u crkvi svetog Marka

NITI SAČUVASMO, NITI UČINISMO


U MUKLOJ tišini beogradske Markove crkve, pred okupljenom kosovskom sirotinjom 
i nevelikim brojem drugih vernika, služen je parastos žrtvama tragičnih 
kosovskih događaja od 17. marta pre dve godine. Molitveno sećanje ovaj datum, 
ali i sve druge pogrome svih ovih nesrećnih godina, izmamilo je kod mnogih 
suzu, dok su sa svećama ponavljali reči večnaja pamjat.

Parastos je sa dvanaest beogradskih sveštenika i đakona služio vladika 
hvostanski Atanasije (Rakita), a od državnih zvaničnika prisustvovali su mu 
republički ministar vera Milan Radulović, ministar energetike Radomir Naumov, 
predsednik skupštinskog Odbora za KiM Dušan Proroković i drugi. Sam Naumov 
pevao je u crkvenom horu. Svoju besedu ovim povodom, vladika Atanasije započeo 
je rečima molitve koja se najčešće peva tokom Velikog posta, a glasi: Niti 
sačuvasmo, niti učinismo ono što si nam zapovedio, Bože, otaca naših. A ova 
molitva govori o nama.

Postoje tri načina, rekao je, kako možemo da se odnosimo prema sebi: prvi je da 
čuvamo ono što nam je od predaka dato, drugi - da umnožimo ono što su nam oni 
dali, i treći način je način rasipanja i gubljenja. Mi smo rasuli. Ne samo da 
nismo umnožili, nego smo i rasuli ono što smo primili. Ovaj trenutak, adekvatno 
bi mogle opisati samo suze. Ali nećemo plakati. Ako sami nemamo dovoljno 
mudrosti, treba da pogledamo na one iz roda našega koji su imali.

- Pomolili smo se za one za koje treba da se molimo, i za one za koje je 
izlišno moliti se, za nevine žrtve, koje se već mole Bogu za nas. Njima ne 
možemo ništa pridodati. Ovde se setismo i neprijatelja naših, i molimo se Bogu 
da ih urazumi da se i oni spasu. Molimo se i za one koji nam zločine čine, i za 
one prema kojima nismo uvek uspevali da se odnosimo na hrišćanski način, zbog 
slabosti naše.

Nema te duhovne hirurgije, rekao je vladika Atanasije, koja bi mogla iz duše da 
nam iščupa Kosovo. Molimo se Bogu da nam da snage da se snađemo u ovom teškom 
trenutku - ne treba da zameramo nikome i da se ljutimo na bilo koga za njegove 
greške, već da učinimo svoj doprinos. Pomolimo se Bogu za one koji su određeni 
da nas predvode, i u državi, i u crkvi. Počnimo da se sabiramo, neka bi žrtve 
koje smo dali bile smislene.
M. RADETIĆ


PREDSEDNIK SRBIJE BORIS TADIĆ:

KRIVCI BEZ KAZNI

- POGROM nad Srbima 17. marta 2004. godine na Kosovu i Metohiji ne sme biti 
zaboravljen - izjavio je u petak predsednik Srbije Boris Tadić, ocenjujući da 

[sim] Roan trazi nezavisnost Kosmeta

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN
Roan trazi nezavisnost Kosmeta

BEOGRAD - Druga runda razgovora o decentralizaciji vlasti na Kosovu i
Metohiji protekla je u Becu u raspravi o finansiranju novih srpskih opstina,
njihovoj medusobnoj saradnju i vezama koje bi one trebalo da imaju sa
republickim organima u Beogradu.

Pregovaracki tim Beograda je, pred pocetak razgovora, urucio protestno pismo
izaslaniku UN Martiju Ahtisariju zbog imenovanja lidera opozicione DPK
Hasima Tacija za sefa pristinske delegacije, protiv koga je podignuta
optuznica Okruznog suda u Pristini 1997. godine zbog terorizma. U pismu
Ahtisariju je naglaseno da to nije dobro za buduce pregovore. Taci nije hteo
da komentarise reagovanje Beograda jer, kako je rekao novinarima u pauzi,
ne zeli da se bavi starim mentalitetom.

Razgovori su i ovoga puta vodeni iza zatvorenih vrata, ali su bili tezi nego
u februaru. Delegacija Beograda insistirala je na uspostavljanju
horizontalnih veza medu srpskim opstinama, koje nece biti teritorijalna, vec
funkcionalna celina, kao i na njihovim posebnim vezama s Beogradom. Medutim,
pristinski tim doputovao je u Bec s jasnim opredeljenjem da se usprotivi
specijalnim vezama srpskih opstina s Beogradom. Delegacija Pristine dobila
je instrukcije da moze pristati jedino na to da Beograd finansira deo javnih
aktivnosti Srba, ali kroz budzet Kosova, kao i povezivanje Beograda sa
opstinama naseljenim Srbima, ali kroz centralne institucije. Oni ne pristaju
na stvaranje etnickih horizontalnih veza medu srpskim opstinama.

Iako je pristinskom pregovarackom timu stiglo pismo specijalnog izaslanika
SAD za pregovore o statusu, ambasadora Frenka Viznera, u kome ih je pozvao
da na jucerasnjoj rundi razgovora ispolje smisao za kompromis, izgleda da su
preculi poruku. Ulazeci u zgradu u kojoj se odrzavaju pregovori, Hasim Taci
je rekao da niko ne moze da spreci demokratsku buducnost Kosova.

Pregovaracki tim Pristine u Bec je stigao s predlozima koji vec unapred
prejudiciraju status pokrajine i ne pruzaju garancije manjinama u
neposrednoj buducnosti. Oni izricito navode da se resenje o
decentralizaciji, koje bude postignuto u Becu, moze u celini sprovesti tek
posto bude postignut sporazum o prihvatljivom paketu resenja konacnog
statusa. Reformu lokalne vlasti je, prema pristinskom predlogu, moguce u
potpunosti sprovesti do 2008. godine - dve godine posle zavrsetka razgovora
u Becu i posle popisa stanovnistva u pokrajini. Razgovorima u beckoj palati
Auerpserg predsedavao je, kao i u februaru, zamenik izaslanika generalnog
sekretara UN Martija Ahtisarija Albert Roan, koji je uoci pregovora ocenio
da je drzavna samostalnost neophodna za privredni razvoj Kosova.

LJ. S.- Agencije

http://www.glas-javnosti.co.yu/





   Srpska Informativna Mreza

sim@antic.org

http://www.antic.org/


[sim] Citulje Milosevicu potpisuju i ogorceni njegovom vladavinom

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN
Citulje Milosevicu potpisuju i ogorceni njegovom vladavinom

Hvala ti za ratove i strah

Slobodanu Milosevicu, hvala ti za sve obmane i krade, za svaku kap krvi
koju su zbog tebe prolile hiljade, za strah i neizvesnost, promasene zivote
i generacije, snove koje nismo ostvarili, uzase i ratove, koje si, ne
pitajuci nas, u nase ime vodio...

Medu tri strane citulja koje su Slobodanu Milosevicu posvetile njegove
najvernije pristalice u jucerasnjoj Politici nasla se i ova. Potpisali su
je gradani Srbije simbolicnim imenima: Nada, Srecko, Zivko, Sloboda, Vesela
i Mile Curcic, podsecajuci da, za razliku od prosede Srbije  postoji i ona
druga, koja jos pamti tenkove na ulicama Beograda i krv na njegovim
plocnicima. Ali i Vukovar, Dubrovnik, Knin i Krajinu, Sarajevo, Srebrenicu,
bombardovanje, Kosovo...

Tek cemo ga pamtiti. I sanjati. Secacemo se poginulih, ranjenih,
unesrecenih, izbeglica. I svojih unistenih zivota, zavrsili su poslednji
oprostaj gradani Srbije.

Kostala ih bogastvo
Citulja je vec ujutro postala predmet foruma na Internet sajtu B92, a
ucesnici su je ocenili kao prvu i verovatno poslednju citulju kojoj su se
obradovali!, zaleci jedino sto uz nju nije objavljena slika bivseg
predsednika sa namontiranim Hitlerovim brcicima (slika je takode objavljena
na forumu). Potpisnici su morali da izbroje 38.800 dinara za oglasavanje
poslednjeg oprostaja bivsem predsedniku.

- Divno! Ima da kupim Politiku i da je sacuvam. Svaka cast onima koji su
je dali! A posebno Miletu, izgleda da je najvise prilozio, cim je potpisan
punim imenom i prezimenom, samo je jedan od brojnih komentara na ovom
sajtu.

Citulja na polovini strane dnevnog lista Vecernje novosti, objavljena
juce, takode je izazvala reagovanje, ali drugog tipa. Jer, potpisana je sa
Crvene beretke. Da, ista ona rasformirana jedinica bivseg Resora drzavne
bezbednosti, ciji su komadant Milorad Ulemek Legija i pojedini oficiri
optuzeni za ubistvo Zorana Dindica, premijera Srbije i koji su danas mahom u
zatvoru. Pokusavajuci da saznamo ko je za ovu citulju uplatio 65.000 dinara,
od bivsih clanova beretki, ogorcenih sto se svi clanovi jedinice trpaju u
isti kos nezvanicno smo saznali da o citulji nisu nista znali i da su i
sami bili zgranuti kada je osvanula u jucerasnjim novinama.

Zalost u desetercu
- Ne, nisam video citulju, ali su to budalastine. Duboko sam uveren da niko
od Crvenih beretki nije potpisao tu citulju i da je to podmetacina nekoga
ko zeli da im stoji za vratom - prokomentarisao je Nenad Vukasovic, advokat
Zvezdana Jovanovica. Aleksandra Ivanovic, Legijina supruga, nije zelela da
komentarise citulju.

- Nemam komentar - rekla je pre nego sto je prekinula telefonsku vezu.
A cituljama i oglasima posvecenim Milosevicu preplavljen je bio juce i
podgoricki list Dan. Cak osam strana citulja uglavnom je sroceno u
desetercu, a u jednoj je Milosevic oslovljen kao Milosko. U oglasu, koji
su potpisali bratstvo Milosevic, Udruzenje Vasojevica i Udruzenja boraca
ratova od 1990. godine pozivaju se gradani kojima su na srcu istina,
pravda i covekoljublje da u subotu dodu ispred Hrama Hristovog vaskresenja
u Podgorici, i zapale svece za pokoj duse Milosevica. Prisetili su se,
pritom, da poneku svecu, onako usput, pripale i za pokoj dusa svih
postradalih u NATO agresiji 1999. godine.

A. KLARIC-ZAK

http://www.glas-javnosti.co.yu/





   Srpska Informativna Mreza

sim@antic.org

http://www.antic.org/


[sim] Vujanovic izveo vojni puc?

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN
Vujanovic izveo vojni puc?

BEOGRAD - Crnogorski predsednik Filip Vujanovic izjavio je da je usvajanjem
nove Vojne doktrine Crna Gora preuzela komandovanje nad Vojskom SCG na
svojoj teritoriji.

- Nova Vojna doktrina primenjivace se samo u Srbiji, a Vojska na teritoriji
Crne Gore je pod mojom komandom, u skladu sa ustavnom funkcijom, i u
nadleznosti vlade u delu koji se odnosi na organizaciona pitanja i
finansiranje - rekao je Vujanovic. I nacelnik crnogorske Uprave za odbranu
Borislav Lalevic smatra da ta odluka predstavlja uvod u formiranje
crnogorske vojske, posle plebiscita.S druge strane, ministar odbrane SCG
Zoran Stankovic tvrdi da na sednici VSO u cetvrtak nije bilo ni reci o
predaji komande nad jedinicama u Vojske u Crnoj Gori zvanicnoj Podgorici,
odnosno razdvajanju oruzanih snaga i pre odrzavanja referenduma u toj
Republici. Nismo o tome razgovarali, vec samo o vojnoj doktrini, sto je
nesto sasvim drugo, - kaze Stankovic.

I u saopstenju iz kabineta predsednika Srbije Borisa Tadica, koji je bio
prisutan na sednici VSO, tvrde da je tema bila usvajanje nove Vojne
doktrine, a ne komandovanje nad VSCG koje je i dalje u nadleznosti VSO. I
Vlada Srbije zahteva od predsednika SCG Svetozara Marovica da objasni ovu
odluku, za cije je usvajanje, kako naglasava, saznala iz medija.

Posebno je vazno da se utvrdi da li je ovakvom odlukom prekrsena Ustavna
povelja i da li je ustavno zagarantovan polozaj Vojske SCG narusen., istice
se u pismu vlade. U saopstenju iz kabineta predsednika SCG kaze se da je VSO
na predlog ministra odbrane usvojio novu Vojnu doktrinu i uvazio Stankovicev
predlog da se ona ne primenjuje u CG do zavrsetka referendumskog procesa, da
ce kontrolu jedinica i ustanova VSCG lociranih u toj republici vrsiti
drzavni organi Crne Gore u koordinaciji sa Ministarstvom odbrane i VSO i da
je nova Vojna doktrina u skladu sa Ustavnom poveljom.

S. V - Agencije  

http://www.glas-javnosti.co.yu/





   Srpska Informativna Mreza

sim@antic.org

http://www.antic.org/


[sim] Милошевић и ратови

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN
КО ЈЕ ОДГОВОРАН ЗА ОРУЖАНЕ СУКОБЕ
НА ПРОСТОРУ БИВШЕ СФРЈ? 


Милошевић и ратови 


Третирати Србе у Хрватској као „политичку децу”, коју је, ето, 
иструментализовао Милошевић јесте неозбиљно 
 
Да ли је Слободан Милошевић заиста био одговоран за четири балканска рата, као 
што то тврде неке светске медијске агенције, политичка јавност у неким бившим 
југословенским републикама, али и део интелектуалног естаблишмента у Србији, 
или је, као што се каже у званичном саопштењу Стеjт департмента поводом његове 
смрти, „најодговорнији за распад Југославије укључујући и два страшна рата у 
БиХ и на Косову”? Зашто, дакле, америчко саопштење не спомиње рат у Словенији и 
Хрватској? 

Рат у Словенији између тадашње ЈНА и територијалне одбране Словеније и није био 
прави рат. Наиме, после проглашења независности Словеније и преузимања државне 
границе од стране словеначке ТО, интервенцију јединица ЈНА 26. јуна 1991. 
године наредио је тадашњи председник Савезног извршног већа Анте Марковић и на 
том документу-наредби постоји његов потпис. Слободан Милошевић са том одлуком 
нема везе, штавише он се на тајном састанку са Миланом Кучаном од 24. јануара 
1991. године договорио да Словенија може несметано да оде из Југославије. Суко�!
 � у Словенији и није био рат Србије, јер ни једном припаднику ЈНА није на 
шлему писало које је националности. Прва жртва тог сукоба на страни ЈНА био је 
Словенац, пилот хеликоптера „газела” који је оборен изнад Љубљане, док у 
националној структури погинулих припадника ЈНА има и Словенаца, Срба, Хрвата, 
Црногораца, Муслимана, Албанаца, Македонаца... У време тог сукоба политичари из 
Србије обилазили су касарне ЈНА у Словенији и апеловали на старешине „да децу 
пусте кућама”. 

Историчари ће, наравно, оценити улогу Слободана Милошевића у рату у Хрватској. 
Чињеница јесте да он није био против независности Хрватске, али без територија 
на којима је живео српски народ, сматрајући да суверенитет и право на 
самоопредељење припада народима бивше СФРЈ, а не и републикама. Хрватски, али 
не само хрватски правници рећи ће да су по Уставу СФРЈ из 1974. републике бивше 
Југославије биле конституисане као државе које су део своје државности пренеле 
на Федерацију и да је у Хрватској око изласка из Југославије био спроведен реф�!
 �рендум. Наравно, да је Милошевић подржавао побуну Срба у Хрватској, али било 
би историјски неозбиљно и једнострано игнорисати колико је тадашња политика 
ХДЗ-а и челних људи Хрватске допринела тој побуни. Избацивање Срба као 
конститутивног народа из устава Хрватске, избацивање Срба с посла, довођење из 
емиграције оних људи који су били високи службеници Павелићеве НДХ и њихово 
постављање, и поред позних година, на почасне дужности у Сабору Хрватске, све 
то није могло остати непримећено од Срба у Хрватској. Третирати Србе у 
Хрватској к�!
 �о „политичку децу”, коју је, ето, !
 истр
�
�ментализовао Милошевић такође је неозбиљно, јер једног Јована Рашковића 
сигурно није створио Милошевић. Уосталом, садашњи председник Хрватске Стипе 
Месић рекао је пре неколико година, „како је политика ХДЗ-а почетком 
деведесетих година антагонизирала српски народ у Хрватској против нове хрватске 
државе”. 

Милошевић је свакако погрешио што Србима у Хрватској није на време предочио да 
они морају да се договоре са Загребом око заједничког живота и да нема тог 
политичара у Хрватској који ће пристати да Книн оде из Хрватске. Да ли је могао 
да утиче на Бабића, Мартића и остале? Наравно да је могао, он је то морао да 
уради. Зашто није? У томе и јесте разлика између политичара и државника. 
Покојни Фрањо Туђман рекао је неколико дана после међународног признања 
Хрватске почетком 1992. године „да је Хрватској требао рат, јер без њега не би 
била међунаро!
 дно призната”. 

Што се тиче рата у БиХ, одлука о независности те бивше југо-републике изгласана 
је на превару, у октобру 1991. без кворума и без присуства и знања српских 
посланика у Скупштини БиХ. Рат у БиХ био је само наставак Другог светског рата 
на тим просторима и све оно што се догађало, од „Исламске декларације” Алије 
Изетбеговића и „немогућности суживота ислама и хришћанства”, Алијине изјаве да, 
„ако је цена независности БиХ рат, онда идемо у рат”, преко Лисабонске 
декларације и касније Дејтона, показује, заправо, релативан утицај Милошевића 
на !
 босанске Србе. У ствари, између њега и Радована Караџића стално је тињао сукоб 
око лидерске позиције свих Срба. Караџић и Младић нису много веровали 
Милошевићу, али ни он њима. Разни Милошевићеви емисари током рата у БиХ били су 
дочекивани од стране босанских Срба с великим сумњама и однос према председнику 
Србије био је врло амбивалентан. 

Део српског интелектуалног и политичког естаблишмента не може Милошевићу да 
опрости „за све оно што је Србији направио”. Тачније, године изолације, 
немаштине, инфлације... 

О оним комунистима из Србије који су пристали на Устав СФРЈ из 1974. који је 
конфедерализовао Југославију и поставио темеље свих каснијих ратова – ни речи...


[sim] О БЕСЕДНИШТВУ МАТИЈЕ БЕЋ КОВИЋА

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN


О БЕСЕДНИШТВУ
МАТИЈЕ БЕЋКОВИЋА 


Његошевски дух 


Бећковић је јединствена појава у српском песништву, личност ретког дара која 
уме да повеже националну историју са поезијом 
  
У Народном позоришту у Београду јуче је Завод за уџбенике и наставна средства 
свечано представио своју најновију књигу – „Беседе” академика Матије Бећковића. 
Јучерашњи датум, 17. март, историјски је упамћен по страдању Срба на Косову и 
великим немирима који су се одиграли 2004. године. Није случајно што је и овај 
културни догађај био обележен сећањем на косовско страдалништво о којем је 
академик Бећковић више пута беседио.

Радош Љушић, директор Завода за уџбенике и наставна средства, поздравио је 
бројне угледне званице из света културе и политике, и у свом обраћању између 
осталог рекао:

– Светски политички и ратни вртлог који нас је захватио, Гордијев чвор у који 
су нас везали, несреће које су из тога произилазиле, трагедија једног народа 
која дуго и интензивно траје и чији се свршетак не види, давали су, и дају 
поводе многим догађајима, а они су када је реч о данашњем дану, 17. марту, 
двогодишњици последњег погрома албанских терориста над малобројним и 
незаштићеним српским народом на Косову и у Метохији, нашли место и у књизи коју 
данас представљамо.

Говорећи о академику Бећковићу као оратору, Љушић је истакао да је он својим 
беседама одушевљавао и надахњивао све који су га слушали, али је умео и друге 
да саслуша и послуша и то узајамно поштовање издвојило га је у ред наших 
највећих живих беседника. 

За академика Љубомира Тадића, Матија Бећковић је својеврсна и јединствена 
појава у савременом српском песништву, личност ретког дара која уме да повеже 
националну историју са поезијом. 

– Српска народна песма је извориште Матијине поезије, као и Његошеве. Он је 
зелена грана на стаблу српске његошевске традиције и поезије. Ко га је читао 
није могао остати неутралан и равнодушан. Ни ја нисам. За Матију сам и онда 
када се не слажем са свим његовим идејама, а то је ретко – рекао је академик 
Тадић, издвојивши као посебну одлику Бећковићевих беседа бриљантну иронију и 
неодољив подсмех. 

Песник Рајко Петров Ного придружио се похвалама говорничкој вештини Матије 
Бећковића и његовом јединственом осећају за језик, назвавши га златоустим 
песником и беседником који је разгласио прећутане и опојао безгробне.

– Бећковић је оратор који је у беседама раскошних парадокса и реторичких 
каскада у корицама држао свој „мач уста”, свагда се опомињући да златоусти 
немају право на охолост, јер за свој дар, за свој орган језика, имају мало 
сопствених заслуга. То је дар са неба – рекао је Рајко Петров Ного.

Академик Матија Бећковић је јуче био у улози почасног слушаоца. А када је 
заузео говорничко место захвалио се присутнима и рекао да неће ништа беседити, 
већ да ће изрецитовати своју песму, примерену датуму и прилици, песму о Косову. 
Уосталом, како је рекао академик Бећковић, беседништво и није ништа друго до 
усмено песништво.
 
Ј. Николић 



http://www.politika.co.yu/






   Srpska Informativna Mreza

sim@antic.org

http://www.antic.org/


[sim] Лажна читуља ...CEO TEKST

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN
 
 
Лажна читуља 


Новине објављују вести, али обично не воле да и саме постану вест. „Политика” 
ту није никакав изузетак, али је јуче наш лист и против своје воље доспео у 
центар пажње других медија. На нашим огласним странама, на простору 
резервисаном за читуље, објављен је текст у коме шест грађана Србије оптужује 
Слободана Милошевића за своје уништене животе, за ужасе и ратове и сва друга 
зла која су погодила наш део света у последњих петнаест и кусур година. Један 
од бројних читалаца „Политике” који су се јуче из протеста јављали редакцији 
назвао је !
 тај текст „лажном читуљом” бившем председнику СРЈ. 

Управо у томе и јесте проблем. Тај оглас није био читуља у „Политикином” смислу 
те речи. Била је то лажна читуља.

Као и у већини других редакција, огласни простор у „Политици” не спада у 
надлежност редакцијског колегијума. То значи да га не уређују уредници у листу, 
већ друге службе у компанији. Јучерашња тобожња читуља Слободану Милошевићу 
натераће и ову редакцију да помно преиспита досадашњи начин одлучивања о 
огласном простору у листу и да донесе одговарајућа решења како се простор 
предвиђен за помен мртвима не би могао користити за скрнављење осећања 
ожалошћених, односно за политички мотивисане нападе на покојнике. Главни 
уредник и редакц�!
 �јски колегиј жале што је до тога дошло у јучерашњем броју „Политике”. Потпуно 
независно од тога ко је коме на овим просторима упропастио живот, простор 
резервисан за читуље требало би користити онако како се то увек у „Политици” 
чинило: за жаљење мртвих. Неко ће, с правом, рећи да су и читуље у којим се 
Милошевић оплакује такође дубоко политичке читуље. И заиста, у јучерашњој 
„Политици” објављена је, примера ради, читуља у којој се Милошевић назива 
„првим човеком који се супротставио страном окупатору”. Наравно да је реч о 
дубоко пол!
 итичкој поруци и наравно да не мож!
 е би�
�
и говора о томе да се, у свету чињеница, Милошевић „први” било коме 
супротставио. Али такав је свет читуља, пун најбољих деда на свету, 
најплеменитијих мајки и најбољих синова и кћери. О мртвима се у читуљи лепо 
говори. 

А у „Политици” данас постоји и те како много простора за изражавање 
најразличитијих политичких ставова. Историја ће тек изрећи суд о Милошевићевој 
ери, али то не значи да ми данас морамо да чекамо суд историје. Наш суд наћи 
ћете на предњим страницама листа. Не у читуљи. 

Љиљана Смајловић
главни и одговорни
уредник „Политике”


http://www.politika.co.yu/


,
.







   Srpska Informativna Mreza

sim@antic.org

http://www.antic.org/


[sim] [ujedinjeno_srpstvo] Slobodan Milošević 1941-2006

2006-03-17 Прати разговор ANTIC.org-SNN








http://www.rtvpink.com/vesti/vest.php?vid=2138INFOTOP specijalPoštovani 
gledaoci,obaveštavamo Vas da je specijalna emisija Infotopa (Slobodan 
Milošević 1941-2006) na programu u subotu 18. marta od 14.00 i da će biti 
prenošena i putem interneta.




  
  
SPONSORED LINKS
  
  
  

View binder
  
  
View credit report online
  
  
Yugoslavia phone card
  
  


Clear view
  
  
Conservative politics
  
  
Ocean view
  
  

   
  







  
  
  YAHOO! GROUPS LINKS



  Visit your group "ujedinjeno_srpstvo" on the web.
  To unsubscribe from this group, send an email to:[EMAIL PROTECTED]
  Your use of Yahoo! Groups is subject to the Yahoo! Terms of Service.