B I L T E N    V E S T I
7 . JUL 2003.




SRBIJA I CRNA GORA

Marovic: Ne treba zuriti sa odlukom o americkom zahtevu
         BEOGRAD, 6. jula 2003. (Beta) - Predsednik Srbije i Crne Gore 
Svetozar Marovic ocenio je danas da "ne treba zuriti" u donosenju
zvanicne 
odluke o americkom zahtevu za neizrucivanje gradjana SADa Medjunarodnom 
krivicnom sudu, "iako nam je istekao rok za potpisivanje tog sporazuma".
         "Nas cilj je ulazak u Evropsku uniju, i na tome radimo zajedno
i 
Srbija i Crna Gora. Mi smo u poziciji da trazimo mnogo vise od manje ili

vece vojne finansijske pomoci", rekao je Marovic agenciji Beta.
         Prema njegovim recima, odluka koja ce biti doneta na sednici 
Saveta ministara SCG "mora biti odgovorna prema svakom pojedinacnom 
misljenju, ali pre svega mora biti odgovorna prema interesu gradjana
Srbije 
i Crne Gore".
         Predsednik SCG je rekao da su odluke koje je do sada donosio
Savet 
ministara podrazumevale "visoku spremnost predstavnika Srbije i Crne
Gore 
na trazenje zajednickog resenja, na uvazavanje kompromisa i potrebe za 
usaglasavanjem".
         "Ne sumnjam da ce tako biti i u ovom slucaju, kao sto ne
sumnjam 
da cemo kroz buduce razgovore sa EU i SAD naci najbolje resenje za
napredak 
Srbije i Crne Gore i njihovu punu evropsku integraciju", kazao je
Marovic.

Micunovic: Peter Sider pred Skupstinom SCG 17. jula
         BEOGRAD, 6. jula 2003. (Beta) - Predsednik Skupstine Srbije i
Crne 
Gore Dragoljub Micunovic najavio je danas da ce se predsednik
Parlamentarne 
skupstine Saveta Evrope Peter Sider 17. jula obratiti parlamentu drzavne

zajednice.
         "To ce biti gest podrske Skupstini Srbije i Crne Gore", rekao
je 
Micunovic u telefonskom razgovoru agenciji Beta. Micunovic predvodi 
delegaciju skupstine SCG na Godisnjoj skupstini OEBS-a u Roterdamu.
         Godisnja skupstina OEBSa posvecena je borbi protiv kriminala i 
dikriminacije, a kljucno mesto ima borba protiv trgovine ljudima.
         "Vazno je da postoji velika solidarnost svih zemalja OEBSa da
se 
prekinu svi lanci trgovine drogom i ljudima, i da se poostre kazne za tu

vrstu kriminala", kazao je Micunovic.
         Predsednik parlamenta SCG rekao je da je americkog kongresmena 
Kristofera Smita, koji je i predsednik Komiteta za ljudska prava
Kongresa 
SAD, "iscrpno izvestio" o borbi koju SCG vodi protiv organizovanog 
kriminala i trgovine ljudima.
         "Urucio sam mu (Smitu) izvestaje nasih policijskih i drugih
izvora 
o toj borbi, i dobio jaku podrsku za nastavak te borbe, kao i pomoc 
americkog Kongresa za izglasavanje odredjenih zakona za uspesniju borbu 
protiv te vrste kriminala", kazao je Micunovic.
         Micunovic je rekao da je razgovarao i sa americkim kongresmenom

Kardinom, "koji je svojevremeno stavio amandaman za odlaganje
normalizacije 
trgovinskih odnosa SCG i SAD".
         "On je (Kardin), medjutim, u tom pogledu izmenio misljenje i
sada 
pozdravlja nase napore u borbi protiv organizovanog kriminala i povecane

saradnje sa Haskim tribunalom, i obecao je vrlo znacajnu podrsku u
razvoju 
trgovinskih odnosa Amerike i Srbije i Crne Gore", rekao je Micunovic.
         Micunovic je kazao i da je od sefa britanske delegacije Terija 
Dejvisa dobio "punu podrsku" za saradnju SCG i Saveta Evrope.
         Predsednik Skupstine SCG rekao je da ce u naredna dva dana 
razgovarati sa sefovima ruske, italijanske i nemacke delegacije na 
zasedanju Parlamentarne skupstine OEBSa, "kao i sa nizom poslanika i 
predsednika parlamenata".
         U delegaciji parlamenta SCG su i poslanici Ljiljana Colic,
Olgica 
Kircanski i Tarzan Milosevic. Na zasedanju Parlamentarne skupstine OEBSa

ucestovace oko 250 parlamentaraca iz 45 zemalja.

Baret: Politicari da pokrenu debatu o evrointegraciji
         PODGORICA, 7. jula 2003. (Beta) - Sef delegacije Evropske
komisije 
u Srbiji i Crnoj Gori Dzefri Baret kritikovao je danas politicare
zemalja 
zapadnog Balkana jer se, prema njegovoj oceni, posle solunskog samita
nisu 
dovoljno potrudili da pokrenu debatu i aktivnost na evropskim
integracijama 
regiona jugoistocne Evrope.
         "Glavni politicari nisu mnogo ucinili posle Soluna", rekao je 
Baret na strucnom skupu u Podgorici, posvecenom solunskim preporukama za

integraciju SCG u EU.
         U siroku javnu debatu o pripremama za prikljucenje zemalja 
zapadnog Balkana EU, koju treba da pokrenu politicari, moraju se
ukljuciti 
sve drzavne i druge institucije, kazao je Baret. Dodao je da se to nije 
desilo i da su parlamenti, univerziteti, skole, sindikati i mediji
ostali 
pasivni.
         Obracajuci se ucesnicima skupa, koji su organizovali Fondacija 
Konrad Adenauer i podgoricki Centar za demokratiju i ljudska prava,
Beret 
je porucio: "Uzmite solunsku deklaraciju. Tu je sve sto treba da radite,
i 
radite po tome".
         Prema njegovim recima, poruka za samita EU i zemalja
jugoistocne 
Evrope u Solunu je postoji jasan put u Evropu, bez precica, a vreme kada
ce 
se neka zemlja prikljuciti EU zavisi od nje same.
         Baret je dodao da zemlje zapadnog Balkana treba da naprave
akcione 
planove za pridruzivanje EU.
         Crnogorski ministar za evropske integracije Slavica Milacic 
naglasila je da stabilizacija Evrope nije moguca bez clanstva zemalja 
zapadnog Balkana u EU.
         Na skupu u Podgorici predstavljena je knjiga "Evropa od A do
S", 
prirucnik za evropske integracije.

Paravac: Tuzbu protiv SRJ treba povuci
         BEOGRAD, 6. jula 2003. (Beta) - Tuzba Bosne i Hercegovine (BiH)

protiv bivse SRJ, pred medjunarodnim sudom pravde u Hagu, je nelegitimna
i 
opterecuje odnose dve zemlje i odnose unutar BiH, ocenio je, u intervjuu
za 
danasnje nedeljno izdanje "Blica", clan Predsednistva BiH Borislav
Paravac.
         Tu tuzbu treba povuci jer Evropska unija nece prihvatiti ni BiH
ni 
Srbiji i Crnu Goru "ukoliko one za sobom vuku neke neresene probleme", 
naveo je Paravac.
         "Evropska unija u svojoj porodici ne zeli videti nekoga ko bi,
na 
bilo koji nacin, mogao izazvati nestabilnost", kazao je Paravac i ocenio
da 
bi to bilo dobro i za BiH jer SCG moze da joj bude "interesantna kao 
spoljni partner".
         Paravac je rekao da izmedju BiH i njenih suseda SCG i Hrvatske,

postoji dobra saradnja, ali je i ukazao da takav odnos treba podsticati.
         "Generalno gledano, postoji dobra saradnja izmedju BiH i njenih

suseda, ali ubuduce se moramo cesce sastajati, jer postoje odredjeni 
problemi koji se sporo resavaju, u odnosima sa Hrvatskom prvenstveno", 
rekao je, pored ostalog, Paravac u intervjuu "Blicu" .

Osuda Paravceve izjave o povlacenju tuzbe BiH protiv SCG
         SARAJEVO, 7. jula 2003. (Beta) - Izjava clana Predsednistva BiH

Borislava Paravca da je "tuzba Bosne i Hercegovine protiv bivse SRJ pred

Medjunarodnim sudom pravde u Hagu nelegitimna i opterecuje odnose
izmedju 
dve zemalja i odnose unutar BiH", izazvala je danas ostre reakcije u 
Sarajevu.
         Ministar za civilne poslove u Savetu ministara BiH Safet
Halilovic 
takav stav clana Predsednistva BiH vidi kao "izokrenutu logiku" i smatra

da, kako kaze, "po takvoj logici, ne bi bilo ni kaznjavanja ratnog
zlocina, 
a ni Haga".
         "Naravno da ulazak u EU podrazumeva resavanje odnosa izmedju 
drzava, ali isto tako podrazumeva i primenu medjunarodnog prava u
resavanju 
svih problema izmedju drzava i naroda. Tuzba protiv onih kojih su
izvrsili 
agresiju nesto je sasvim legitimno, sto priznaje medjunarodno pravo i
tek 
resavanjem tih pitanja sticu se pretpostavke za ulazak u Evropsku
uniju", 
izjavio je Halilovic za sarajevski "Dnevni avaz".
         Ministar za izbeglice i ljudska prava BiH Mirsad Kebo tvrdi da
se 
tuzba ne moze povuci i da su stavovi BiH u vezi sa tuzbom vrlo jasni.
         "Tuzba je legitimna i niko nema moralno pravo da je povuce dok 
sudski organi ne rese ovaj spor", rekao je Kebo u izjavi "Dnevnom
avazu".
         I clan ratnog Predsednistva BiH Miro Lazovic je, kako navodi
isti 
izvor, protiv povlacenja tuzbe koju je BiH podnela 1993. godine protiv 
tadasnje SRJ za agresiju i genocid.
         "Mora se utvrditi odgovornost za dogadjaje iz 1992. godine, za
sve 
sto se dogadjalo na ovim prostorima. Konacno ce neko morati da se javi i
u 
Srbiji, da pogleda istini u oci i radi srpskog naroda prvenstveno i iz 
moralnih principa kaze kakva je i kolika uloga bila Milosevicevog rezima
u 
proteklom ratu", izjavio je Lazovic sarajevskom listu.

SCG-SLOVENIJA: Prilika za uspostavljanje poslovnih kontakata
         LJUBLJANA, 7. jula 2003. (Beta) - Predstojeca poseta delegacije

Srbije i Crne Gore Sloveniji bice prilika za uspostavljanje konkretnih 
poslovnih kontakata izmedju slovenackih privrednika i privredne
delegacije 
iz SCG, navodi se u saopstenju kabineta slovenackog predsednika Janeza 
Drnovseka.
         Drzavna delegacija Srbije i Crne, na celu sa predsednikom 
Svetozarom Marovicem, doputovace 9. jula u dvodnevnu posetu Sloveniji.
         Tokom Maroviceve posete u Privrednoj komori Slovenije (PKS)
bice 
organizovan poslovni forum, na kojem ce ucestvovati i brojni privrednici
iz 
SCG.
         Prema podacima te komore, robna razmena Slovenije i SCG u prva 
cetiti meseca ove godine bila je 120 miliona evra, od cega je slovenacki

izvoz bio oko 96 miliona evra.
         Predsednik Marovic ce se sresti sa domacinom predsednikom
Janezom 
Drnovsekom, a odvojeno ce razgovarati sa predsednikom Vlade Slovenije 
Antonom Ropom i predsednikom skupstine Borutom Pahorom.         U centru

paznje razgovora dva predsednika, pored bilateralnih odnosa, bice
pitanje 
sirenja Evropske unije (EU) i NATO, te situacija u regionu jugozapadne 
Evrope.
         Predsednik Marovic ce u toku posete obici staro gradsko jezgro 
Ljubljane i tom priliko se sresti sa gradonacelnicom Ljubljane Danicom 
Simsic, a u ljubljanskoj katedrali sa ljubljanskim nadbiskupom i 
slovenackim mitropolitom Francom Rodeom.
         Svetozar Marovic ce posetiti i Srpsku pravoslavnu crkvu, gde ce
ga 
primiti arhijerejski namjesnik paroh Peran Boskovic.
         U delegaciji SCG bice i ministar za ljudska i manjinska prava 
Rasim Ljajic, kao i potpredsednici vlada Srbije i Crne Gore Cedomir 
Jovanovic i Branimir Gvozdenovic.

SCG na listi FAO za hitnu pomoc u hrani
         BEOGRAD, 7. jula (Tanjug) Srbija i Crna Gora nalaze se na
listi 
Medjunarodne organizacije za hranu (FAO), medju 37 zemalja  kojima je 
potrebna hitna pomoc u hrani, pre svega u psenici i to  kao jedinoj 
evropskoj zemlji, receno je danas na konferenciji za  stampu u Institutu
za 
trzisna istrazivanja IZIT.       Istrazivac Vesna Parausic je istakla da
ce 
prema  procenama, ove godine biti 40 do 45 odsto manja proizvodnja 
psenice  nego prosle godine i rod od 1,2 do 1,3 miliona tona, koji je 
ispod  bilansnih potreba domace potrosnje, tako da je vrlo 
realna  pretpostavka da cemo psenicu morati da uvozimo. Ona je ukazala
da 
to sto Vlada Srbije nije povecala ni cenu  premiju za psenicu, niti 
namerava da otkupi vece kolicine od  palniranih, moze da znaci da racuna
na 
povoljne cene psenice iz  uvoza ili donacija, na cemu  ce vise
profitirati 
uvozni lobi nego  proizvodjaci.
         Parausiceva je ukazala i na velike probleme u stocarstvu,  jer
je 
potencijal domaceg trzista nizak, kupovna moc mala, a  domaca ponuda
stoke 
velika. Jedini izlaz je izvoz, ali se na tom  polju ne cini gotovo
nista. 
Odobreni kontigenti za izvoz junetine na trziste EU se ne realizuju, dok

izvoz preradjevina od svinjskog mesa nije moguc, jer ni jedna nasa
klanica 
ni fabrka za preradu nemaju dozvolu od Komisje  EU. One ne ispunjavaju 
fitosanitarne uslove za izvoz, a uvedene subvencije za izvoz juneceg
mesa 
od 10 odsto okrenute su pre svega  na trzista van EU.
         Za trziste EU, presudni su tehnologija, istrazivacki  centri, 
veterinarska i fitosanitarna ispravnost proizvoda, koje mi ne
posedujemo, 
a ne subvencije, ukazala je Parausiceva i napomenula da  u oblasti 
mlekarstva situacija nije nista bolja. Ni jedna nasa  mlekara nije
dobila 
sertifikate za izvoz na  trziste EU, skroman  izvoz se realizuje samo u 
Republiku Srpsku, BIH i sve manje u  Makedoniju.
         Komentarisuci odluku da se izvoz mleka subvencionise sa 20
odsto, 
ona je ukazala da te subvencije imaju smisla samo u kratkom  periodu,
dok 
se ne nadje pravo resenje za velike investicije u  tehnologiju i 
preradjivacke kapacitete koji ce ispunjavati sve  uslove EU.  Ona je
rekla 
da je kvalitet mleka u Srbiji daleko ispod  standarda EU, koja cenu 
odredjuje ma osnovu cetiri kriterijuma  mlecne masti, proteina, broja 
bakterija i broja somatskoh celija,  dok se kod nas uzimaju u obzir samo

prva dva. Nasim propisima  dozvoljeno je 500.000 somatskih celija u 
mililitru, a u EU do  250.000, nas standard je i tri miliona bakterija u

litru, a u EU  100.000.

SRBIJA

ZIVKOVIC: IZBORI KRAJEM IDUCE GODINE
         BEOGRAD, 6. jula (Tanjug) - Premijer Srbije Zoran Zivkovic
izjavio 
je danas da su najveci uspesi vlade, na cijem je celu 100 dana, ocuvanje

drzave posle atentata na Zorana Djindjica, nastavak povratka u Evropu i 
zakonodavna aktivnost koja ce omoguciti investiranje u Srbiju.
         Srpski premijer je, u emisiji BK Televizije "Nije srpski
cutati", 
istakao da ce dva datuma biti merodavni pokazatelji uspeha vlade, a to
su 
dan izbora - krajem sledece godine i dan koji ce doci kroz 20 ili 30 
godina, kada ce se videti da je ova vlada "pokrenula tocak istorije
napred".
         "Mi sprovodimo teske, ali uspesne reforme", rekao Zivkovic i
dodao 
da se vlada sada nalazi pred dilemom - da li ce budzet za sledecu godinu

biti socijalni ili razvojni. On je rekao da je za drugu varijatu, koja
bi 
donela investicije i mnoga nova radna mesta, ali i sporiji rast penzija
u 
odnosu na plate, nego sto je sada. Zivkovic je zatrazio od javnosti da
se 
izjasni o ovom pitanju.
         Komentarisuci neke najave da ce Crna Gora potpisati sporazum sa

SAD o neizrucivanju njenih gradjana Medjunarodnom krivicnom sudu,
Zivkovic 
je ocenio da se radi o neosnovanim pricama, da takve izjave mogu da daju

samo vlada ili predsednik Republike i dodao da nije bilo bilatelarnih 
razgovora SAD sa Srbijom ili Crnom Gorom po tom pitanju.
         Zivkovic je naglasio i da zelimo da imamo dobre odnose sa svim 
zemljama EU, sa svim zemljama u okruzenju i sa SAD i da necemo stati uz 
jednu ili drugu stranu. On je ocenio da 2007. godine mozemo uci u EU,
ako 
svi pocnu ozbiljno da rade svoj posao - vlada, opozicija, eksperti,
mediji 
i drugi, dodavsi da je potreban maksimalni konsenzus po tom pitanju.

         BEOGRAD, 6. jula 2003. (Beta) - Predsednik Vlade Srbije Zoran 
Zivkovic ocenio je danas da "osnovni problem oko kojeg bi nacija trebalo
da 
se izjasni" jeste dilema da li budzet za sledecu godinu da bude
"socijalni 
ili razvojni".
         Zivkovic je povodom 100 dana Vlade Srbije na cijem je celu,
rekao 
da se za penzije iz budzeta sada izdvaja 50 milijardi dinara, i dodao da
bi 
se tim sredstvima mogao obezbediti veliki broj radnih mesta, dok ce za 
razvoj iz budzeta ove godine biti izdvojeno tek dve milijarde dinara.
         "Zamislimo da u razvojnom budzetu bude 25 puta vise para, ali
bi 
to onda znacilo da penzije budu nize. Sada u Srbiji prosecna penzija
iznosi 
70 odsto prosecne plate, dok su u zemljama u tranziciji, koje bi u
Evropsku 
uniju trebalo da budu primljene 2007. godine, plate duplo vece od
penzija", 
kazao je Zivkovic.
         Dodao je da je uspeh Vlade Srbije i zakonodavna aktivnost, jer
je 
doneto nekoliko desetina zakona koji, izmedju ostalog, obezbedjuju 
osiguranje stranih investicija.
         Govoreci o Akcionom planu harmonizacije ekonomskih sistema
Srbije 
i Crne Gore, predsednik Vlade Srbije je ocenio da je usaglasavanje
carina 
za 12.000 proizvoda za nekoliko nedelja "veliki uspeh", koji ce
doprineti 
ulasku Srbije ii Crne Gore u Evropsku uniju.

COVIC: PROCENITI POZICIJU I ODNOS S GLAVNIM SUBJEKTIMA
         NOVI SAD, 6. jula (Tanjug) - Potpredsednik vlade Srbije Nebojsa

Covic ocenio je danas da, u saradnji s medjunarodnom zajednicom, moramo 
procenti svoju poziciju i odnos s glavnim subjektima u njoj - SAD i EU.
         U saradnji sa SAD, ne mozemo da budemo zaboravni, vec realni, 
izjavio je Covic novosadskom "Dnevniku", dodavsi da su oni koji u EU
ulaze 
ubrzano svoje karte "overili u Vasingtonu".
         Covic smatra da niko u EU ne treba da nam zameri sta, radi 
saradnje sa SAD, treba da uradimo. Kada budemo usli u EU, postavljacemo 
neke druge norme, a sada moramo da se oporavimo od perioda u kome je 
politika koja je vodjena u ovoj zemlji dozivela neuspeh, prokazena od
cele 
medjunarodne zajednice i domace javnosti i da na taj nacin postavimo
nasu 
strategiju i taktiku za vreme koje je pred nama, istakao je Covic.

PROFESOR VEDZVUD: U INTERESU BEOGRADA JE DA POTPISE SPORAZUM
         LONDON, 7. jula (Tanjug) - Americki profesor medjunarodnog
prava 
Rut Vedzvud izjavila je da je u interesu Beograda da potpise sporazum sa

SAD o izuzecu americkih drzavljana od izrucivanja Medjunarodnom
krivicnom 
sudu i dodao da je pozitivan stav Crne Gore doveo Vasington u cudnu 
situaciju, jer ta republika nema status nezavisne drzave.
         "Ja mislim da je to u interesu Beograda, osim ako ne preti 
opasnost da vlada zbog potpisivanja ugovora bude zbacena u ulicnim 
demonstracijama, a mislim da se to nece dogoditi. U Vasingtonu bi
pozitivan 
odgovor svakako bio protumacen kao prijateljski gest Srbije. Do 
potpisivanja ugovora je veoma stalno i americkom Ministarstvu odbrane i 
predsedniku Busu. Vasington prosto Medjunarodni sud vidi kao mehanizam
koji 
moze lako da bude zloupotrebljen u politicke svrhe protiv Amerike, kao 
mehanizam koji zemlje, poput Nemacke, Francuske i neke neodgovorne
zemlje, 
mogu da upotrebe da se osvete Amerikancima za vojne operacije u kojima,
na 
primer, Evropljani ne zele da ucestvuju, kao sto je to bio slucaj u
Iraku", 
izjavila je Bi-Si-Si-ju Vedzvud, inace profesor na Univerzitetu "Dzon
Hopkins".
         Politicke prilike u Srbiji su uvek komplikovane, pa nisam
sigurna 
da li ce u Vasingtonu biti mnogo ljuti ako odgovor bude negativan. Sto
se 
tice Haskog tribunala za bivsu Jugoslaviju, njegovoj jurisdikciji su u
ratu 
oko Kosova americke snage bile izlozene isto koliko i Milosevicevi
vojnici.
         Mislim da u odredjenoj meri postoji razumevanje da je i u
Beogradu 
i u Zagrebu, koji je vec odbio americki zahtev, situacija komplikovana. 
Mnogim zemljama ce doduse biti uskracena americka vojna pomoc. Ne
ocekujem 
neke posebno ostre mere ako Beograd kaze -ne, jer su stabilnost i razvoj

regiona i dalje u nasem interesu, ali negativan odgovor moze da stvori 
probleme u odobravanju americke pomoci.   Komentarisuci pozitivan stav
Crne 
Gore, profesor Vedzvud je podsetila da ta republika nema status
nezavisne 
drzave, dakle, ako Crna Gora sama ponudi takav sporazum, Vasington bi se

nasao u prilicno cudnoj poziciji, jer niko ne zeli razbijanje zajednice 
Srbije i Crne Gore.
         "Mogu da zamislim saopstenje Vasingtona u kome se prima k
znanju 
stav Crne Gore i izrazava zahvalnost zbog toga, ali potpisivanje 
medjunarodnog sporazuma sa entitetom koji nema status nezavisne drzave
nije 
uobicajena praksa u medjunarodnom pravu i u diplomatiji. Ponude CG
medjutim 
pojacava pritisak na Beograd".

SRBIJA-ICG: Lajonu odobreno da ostane u Srbiji
         BEOGRAD, 6. jula 2003. (Beta) - Ministarstvo unutrasnjih
poslova 
Srbije uvazilo je zalbu pravnih zastupnika Medjunarodne krizne grupe
(ICG), 
cime je dozvoljeno regionalnom direktoru te organizacije Dzejmsu Lajonu
da 
ostane u Srbiji u narednih godinu dana, saopstila je danas advokat
Biljana 
KovacevicVuco.
         Lajon je pre dva dana u Beogradu odrzao konferenciju za
novinare 
na kojoj je saopstio da su mu srpske vlasti uskratile dalji boravak i 
nalozile da u roku od tri dana napusti teritoriju Srbije.

MINISTAR TOMICA MILOSAVLJEVIC U POSETI JAPANU
         BEOGRAD, 7. jula (Tanjug) - Ministar zdravlja Srbije prof. dr 
Tomica Milosavljevic i pomocnik ministra dr Ivan Jovanovic otputovali su
u 
Tokio gde se upravo zavrsava procedura nabavke opreme za cetiri klinicka

centra - Beograd, Novi Sad, Nis i Kragujevac, u okviru projekta pomoci 
japanskog naroda zdravstvenim ustanovama u nasoj zemlji, saopstilo je
danas 
Ministarstvo zdravlja.
         U toku boravka u Japanu, ministar Milosavljevic obavice niz 
razgovora sa zvanicnicima ministarstava inostranih poslova i zdravlja,
kao 
i s predstavnicima Agencije za medjunarodnu saradnju (JICA) o
mogucnostima 
realizacije buducih projekata u zdravstvu. Zvanicno potpisivanje ugovora
o 
pomoci japanske vlade, upucenoj zdravstvenom sektoru Srbije, ocekuje se
sutra.

BRATISLAV DJOKIC POMOCNIK MINISTRA ZA LOKALNU SAMOUPRAVU
         KRUSEVAC, 7. jula (Tanjug) Odlukom republicke vlade,
dosadasnji 
potpredsednik Skupstine opstine Krusevac Bratislav  Djokic imenovan je
za 
pomocnika republickog ministra za drzavnu  upravu i lokalnu samoupravu.
         Djokic je po profesiji advokat, a clan je Socijaldemokratske
partije.
         Duznost potpredsednika opstine obavljao je od petooktobarskih 
promena 2000.

guverner: Reformisti bez strategije i vizije razvoja
         BEOGRAD, 6. jula 2003. (Beta) - Guverner Narodne banke Srbije 
Mladjan Dinkic ocenio je da je prvo polugodje ove godine "ekonomski 
najlozije od pocetka reformi".
         "Prva polovina ove godine objektivno je najlosija u ekonomskom 
smislu od pocetka reformi u oktobru 2000. godine. Prakticno, jedinu 
nespornu pozitivnu ocenu zasluzuje odrzanje makroekonomske stabilnosti 
zahvaljujuci uskladjenoj monetarnoj i fiskalnoj politici", rekao je
Dinkic 
u intervjuu za sutrasnji beogradski dnevnik "Glas javnosti".
         On je rekao da je prvo polugodiste zavrseno sa inflacijom od
3,7 
odsto, sto je i njen najnizi rast od 1969. godine, i da je istovremeno i

deficit srpskog budzeta nizi od planiranog.
         "Svi ostali ekonomski pokazatelji su losi, a neki cak i 
alarmantni", rekao je Dinkic.
         Kao jedan od uzroka takvog ekonomskog stanja, Dinkic navodi 
donosenje Ustavne povelje i stvaranje "nefunkcionalne drzavne zajednice 
koje je potpuno zakocilo reforme u Srbiji".
         Prema njegovim recima, najveci deo kapaciteta srpske vlade 
"angazovan je u besplodnim i beskorisnim pregovorima sa crnogorskim 
predstavnicima, iako se znalo da oni ne zele zajednicku funkcionalnu
drzavu 
sa Srbijom".
         Dinkic je ocenio da Vlada Srbije hitno treba da usvoji
strategiju 
razvoja Srbije i odredi koje sektore zeli indirektno da podstice.
         "To su svakako izvozno sposobna preduzeca, koja uz suptilnu 
intervenciju mogu biti bolja", rekao je guverner NBS.
         On je primetio da ima i objektivnih razloga za slabu ekononmsku

polusezonu, jer je bilo dosta praznika i neradnih dana, kao i udrzanost 
investitora zbog ubistva premijera Srbije Zorana Djindjica.
         Kao subjektivne razloge losih ekonomskih pokazatelja istakao je

"odsustvo strategije i vizije razvoja", kao i "losu organizaciju 
administracije za sprovodjenje reformi".
         "Cak i dobri zakoni koji su doneti nisu kooordinirani, pa jedan

dobar zakon nema oslonac u drugom. Recimo, Zakon o lizingu je odlican,
ali 
on moze da da efekte tek uz izmenu poreskih propisa", rekao je Dinkic.

SARADNJA CESKE JUZNOMORAVSKE REGIJE I SUMADIJSKOG OKRUGA
         KRAGUJEVAC, 6. jula (Tanjug) - Nedavno potpisana Deklaracija o 
saradnji Juznomoravske regije Ceske i Sumadijskog okruga trebalo bi da 
postavi osnove buduce saradnje ova dva regiona u oblasti javne uprave, 
obrazovanja i privrede.
         "Deklaracija o saradnji dva regiona predstavlja formalni
nastavak 
veoma uspesne saradnje koja se do sada obavljala kroz programe 'Mostovi
za 
demokratiju' i izradu studije za izgradnju autoputa Kragujevac-Batocina,

koje je finansirala ceska vlada", izjavio je Tanjugu nacelnik
Sumadijskog 
okruga Aleksandar Vukicevic.
         Prema njegovim recima, Deklaracija predstavlja prioritetnu 
saradnju svih uzajamno, svakog prema njegovoj snazi i mogucnostima. "U 
oblasti javnog uredjenja ocekujemo redovnu razmenu iskustava iz oblasti 
reforme javnog uredjenja, finansiranja i upravljanja teritorijalnim 
celinama, staziranja i obuke u vezi s razvojnim aktivnostima i osnivanje

Regionalne agencije za razvoj", rekao je Vukicevic.
         On je dodao da se ocekuje i ukljucenje i u eventualne 
multilateralne, multifukcionalne i medjunarodne projekte koji se 
prezentiraju kod Evropske komisije, odnosno zajednicki nastup prema 
Evropskim razvojnim fondovima.
         U oblasti skolstva ocekuje se ostvarenje direktnih kontakata 
srednjih skola i organizovanja boravaka radi strucne prakse ili
studentskih 
radnih akcija, staziranja srednjoskolaca zbog sticanja jezicke 
osposobljenosti za studije na visokim skolama.
         "Kada je rec o privredi, ocekujemo pomoc u uspostavljanju 
direktnih kontakata u saradnji izmedju malih i srednjih preduzeca i 
privrednih institucija od regionalnog znacaja, aktivnu uzajamnu 
informisanost o prilikama za preduzetnike i projektima za privatizaciju,

ali i uzajamno podsticanje i pomoc u prezentaciji privrednih potencijala

putem Interneta", rekao je nacelnik Sumadijskog okruga.

KOSOVO - METOHIJA

STAJNER: Odobreni Krivicni i Zakon o krivicnom postupku na Kosovu
         PRISTINA, 6. juna 2003. (Beta) - Sef Misije Ujedinjenih nacija
na 
Kosovu Mihael Stajner je, uoci odlaska sa te funkcije, potpisao i time 
odobrio Krivicni zakon i Zakon o krivicnom postupku na Kosovu, koje je 
skupstina vec.
         Stupanjem na snagu tih zakona, okoncace se sprovodjenje propisa

bivse Jugoslavije koji su na Kosovu vazili pre marta 1989. godine.
         "Potpisivanje ova dva propisa uskladice krivicno pravo na
Kosovu 
sa medjunarodnim i evropskim standardima", rekao je Stajner.
         Krivicni zakon objasnjava i modernizuje definicije prekrsaja i 
ukljucuje propise UNMIKa, kao i medjunarodne pravne konvencije,
saopstila 
je Misija UN. "U obzir su uzeti moderni principi medjunarodnog prava i 
posebno medjunarodno humanitarno pravo", stoji u saopstenju.
         Novi Zakon o krivicnom postupku daje veca ovlascenja tuziocima,
a 
istovremeno povecava zastitu kako zrtava, tako i optuzenika, naveo je
UNMIK.
         "To su najmoderniji krivicni zakoni u bivsoj Jugoslaviji",
ocenio 
je Stajner.
         Iako su zakoni potpisani danas, njihova primena pocece tek 6. 
aprila 2004. godine. U tom periodu ce pravnici, sudije i tuzioci
prouciti 
nove propise, a sudski sistem pretrpece neophodne promene i
reorganizaciju. 
Predvidjena je i kampanja koja treba da obavesti gradjane o novim
propisima.
         U njihovoj izradi ucestvovalo je 40ak eksperata UN, Saveta
Evrope, 
OEBSa, UNICEFa, americki pravnici i dvojica eksperata sa Kosova. Posao
je 
zapocet jos u septembru 1999. godine, u vreme kada je medjunarodni 
amdinistrator Kosova bio Francuz Bernar Kusner (Bernard Koucner).
         Stajner je danas rekao da su kao polazna tacka uzeti zakoni
koji 
su bili primenjivi na Kosovu, a da su konsultovani i slicni zakoni u 
Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini.
         Najvece novine u zakonima su sto obuhvataju krivicna dela koja
su 
do sada bila regulisana pravilnicima UNMIKa, poput terorizma i trgovine 
ljudima.
         Zakon predvidja i sankcije za krivicna dela po medjunarodnim 
konvencijama u koje su uvrsteni i Statut Medjunarodnog krivicnog suda, 
Medjunarodna konvencija protiv torture i regionalne i medjunarodne 
konvencije protiv terorizma, organizovanog kriminala i korupcije.
         "Sa ovim zakonima, borba protiv kriminala bice mnogo
efikansija", 
ocenio je Stajner, koji u utorak odlazi sa Kosova.

COVIC: NEPROMISLJENA ODLUKA STAJNERA
         PRISTINA, 6. jula (Tanjug) - Sef Koordinacionog centra za
Kosovo i 
Metohiju Nebojsa Covic izjavio je da je danasnja odluka sefa UNMIK-a 
Mihaela Stajnera da potpise Krivicni zakon na Kosovu i Metohiji 
nepromisljenja i neozbiljna i dodao da Stajner zavrsava karijeru onako
kako 
je i zapoceo.
         Nadam se da ce doci novi sef UNMIK-a s kojim cemo imati bolji 
saradnju i implementirati Rezoluciju 1244 u trouglu Beograd - Pristina -

medjunarodna zajednica, kazao je Covic Tanjugu, isticuci da je Stajner u

proteklih godinu i po dana radio na stetu Kosmeta, Srbije i svih njenih 
gradjana, bez obzira da li su Srbi ili Albanci.
         I clan Predsednistva Skupstine Kosova i Metohije Oliver
Ivanovic 
izrazio je nezadovoljstvo tim cinom i kazao da ga ne bi iznenadilo da 
Stajner i tokom sutrasnjeg, poslednjeg dana boravka na Kosovu, potpise
neke 
nove zakone.
         Stajner radi nepromisljeno i izgleda da je mnogo zaduzen od 
Albanaca te sada ishitrenim potezima gleda da im jos vise udovolji, kao
sto 
je cinio u prethodnih godinu i po dana, rekao je on u izjavi 
Tanjugu.   Ivanovic je upozorio da ce Stajner ostaviti svog naslednika u

gotovo bezizlasnoj situaciji, jer ce, ko god to bio, morati da ispravlja

Stajnerove greske.

Kosovo i Albanija sklopili sporazum o slobodnoj trgovini
         PRISTINA, 7. jula 2003. (Beta) - Zvanicnici UNMIKa, Vlade
Kosova i 
Vlade Republike Albanije potpisali su danas u Pristini sporazum o
slobodnoj 
trgovini izmedju Kosova i Albanije.
         Sporazum je potpisao odlazeci civilni administrator Mihael
Stajner 
(Micael Steiner), koji sutra napusta pokrajinu, a u ime dve vlade
kosovski 
ministar trgovine i industrije Ali Jakupi i albanski ministar privrede 
Arben Maljaj.
         Delegacija Vlade Albanije predvodjena Maljajem je juce
doputovala 
u Pristinu.
         To je prvi sporazum o slobodnoj trgovini koji su potpisale
vlasti 
na Kosovu.

Koalicija Povratak i Covic zadovoljni svojim radom
         BEOGRAD, 6. juna 2003. (Beta) - Poslanici Koalicije Povratak i 
predsednik Koordinacionog centra za Kosovo Nebojsa Covic pozitivno su na

danasnjem sastanku ocenili rad srpske koalicije u Skupstini Kosova i 
delovanje Koordinacionog centra, kao i njihovu saradnju.
         To je agenciji Beta preneo clan Predsednistva Skupstine Kosova 
Oliver Ivanovic, iako sastanak koji je u 17 sati poceo u sedistu 
Koordinacionog centra u Beogradu jos nije zavrsen.
         "U tom smislu smo se pozitivno izjasnili o radu predsednika 
Nebojse Covica", rekao je Ivanovic.
         On je dodao da nije razgovarano o najavljenom pocetku dijaloga 
vlasti u Beogradu i Pristine.
         "Pricali smo o nasim problemima, u komunikaciji izmedju
pojedinaca 
u Koaliciji Povratak i Koordinacionog centra", rekao je Ivanovic,
dodajuci 
da "nece biti promena" u koaliciji.
         "Osudili smo netacne i zlonamerne kritike i devalvacije kojih
je 
bilo u stampi u poslednje vreme. Osudili smo i clanove koalicije koji su
se 
nalazili na toj strani, smatrajuci da bi konstruktivna kritika trebalo
da 
bude upucena direktno, a ne putem stampe", kazao je on.

SPOT podrzao najavljeni dijalog Trajkovic-Taci
         GRACANICA, 6. jula 2003. (Beta) - Predsednistvo Srpskog pokreta

otpora (SPOT) sa Kosova podrzalo je odrzavanje najavljenog susreta
lidera 
te stranke Momcila Trajkovica i predsednika Demokratske partije Kosova 
(DPK) Hasima Tacija, rekao je danas, u izjavi za Betu generalni sekretar

tog pokreta Zivorad Lazic.
         Prema njegovim recima, Predsednistvo je, na sednici odrzanoj
kasno 
u subotu uvece, odlucilo da konacnu odluku o ostanku SPOTa u DOSu,
donese 
Glavni odbor stranke, buduci da celnici nisu zadovoljni statusom stranke
u 
vladajucoj koaliciji.
         Sef Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju Nebojsa Covic
rekao 
je nedavno da Trajkovic svojim izjavama obmanjuje javnost. Zatim je
odbacen 
zahtev Trajkovica da na poslednjoj sednici Predsednistva DOSa posvecenoj

Kosovu ucestvuju i tamosnji srpski predstavnici, vec samo lideri
koalicije.
         Prema recima Lazica, predsednistvo SPOTa je osudilo napade
Nebojse 
Covica i njegov pokusaj da DOS spreci najavljeni razgovor Trajkovica i 
Tacija.
         "Neodrziva je pozicija ni voda ni vino, odnosno da ova stranka 
bude clanica Predsednistva DOSa, a da se prema njoj ponasaju kao prema 
opoziciji", rekao je generalni sekretar SPOTa.

CRNA GORA

Burzan: Crna Gora moze samostalno da potpise sporazum
         PODGORICA, 6.jula 2003. (Beta) - Crnogorski ministar inostranih

poslova Dragisa Burzan ocenio je da Crna Gora moze samostalno da potpise

ugovor sa Sjedinjenim Americkim Drzavama o amnestiji americkih gradjana
od 
krivicne odgovornosti pred stalnim Medjunarodnim sudom.
         Pozivajuci se na clan 15 Ustavne povelje drzavne zajednice
Srbije 
i Crne Gore, Burzan je, kako su preneli crnogorski mediji, objasnio da
to 
ne bi bilo suprotno interesima Srbije i drzavne zajednice.
         Burzan je rekao da bi bilo "normalno" da ovaj ugovor potpise 
Srbija i Crna Gora, ali ako nema saglasnosti, to moze uciniti i Crna
Gora 
sama.
         "Pokusacemo jos da pregovaramo i postignemo dogovor, ali ako ne

usaglasimo stavove, moj predlog bice da mi potpisemo taj sporazum",
rekao 
je Burzan.
         Mediji su, takodje, preneli ocenu bivseg predsednika Ustavnog
suda 
Crne Gore Blagote Mitrica da je drzavna zajednica Srbija i Crna Gora
jedan 
subjekt medjunarodnog prava, pa ni Srbija, ni Crna Gora, niti njihovi 
organi, nisu nadlezni da samostalno pregovaraju sa bilo kojom drugom 
drzavom o preuzimanju medjunarodnopravnih obaveza.
         Mitric smatra da bi Crna Gora, ako bi samostalno potpisala 
sporazum o amnestiji americkih gradjana, prekrsila princip po kome je 
drzavna zajednica Srbija i Crna Gora prihvatila saradnju sa Haskim 
tribunalom i izrucenje tom sudu svojih drzavljana optuzenih za ratne
zlocine.
         Kako je Mitric objasnio, Crna Gora bi napravila prekrsaj "i
vise 
od toga, ako bi oslobadjala drzavljane strane drzave od slicnih ratnih 
zlocina".
Perovic: italijanska stampa ne pise o Djukanovicu
         PODGORICA, 6.jula 2003. (Beta) - Sef Crnogorske misije u Rimu 
Ljubisa Perovic rekao je danas da u italijanskoj stampi nema informacija
o 
navodnom zahtevu tuzioca u Napulju da se uhapsi predsednik Vlade Crne
Gore 
Milo Djukanovic.
         "Prema mom uvidu, ni juce u medijima o tome nije bilo nista, a
vec 
danas to je deplasirano", izjavio je Perovic dopisnistvu Bete u
Podgorici.
         Perovic je sinoc za Televiziju Crne Gore kazao da na adresu 
Crnogorske misije i ambasade Srbije i Crne Gore nije stigla zvanicna 
potvrda informacije koju je pre tri dana objavila agencija ANSA.
         Perovic je objasnio da ima saznanja o dokumentu sudije Ane Di 
Mauro, u kome neki detalji upucuju na to da navodni zahtev za hapsenjem 
Djukanovica potice jos iz vremena kada je on bio predsednik Crne Gore.
         Na osnovu toga sto je na tom dokumentu za Djukanovica navedeno
da 
je predsednik Crne Gore "koja je sastavni deo Savezne Republike 
Jugoslavije" Perovic pretpostavlja da je "eventualni dokument star
najmanje 
sest meseci, a mogao bi biti i star nekoliko godina".

KILIBARDA: AFERA UPERENA PROTIV CRNE GORE
         PODGORICA, 7.jula (Tanjug) - Sef crnogorske trgovinske misije u

Sarajevu Novak Kilibarda ocijenio je danas da je najnovija afera,
pokrenuta 
u Napulju, o umijesanosti crnogorskog premijera Mila Djukanovica u sverc

cigareta, uperena protiv Crne Gore.
         "Naucili smo da se prepreke u vidu afera javljaju uvijek kada
Crna 
Gora nesto samostalno kaze", izjavio je Kilibarda podgorickim
"Vijestima". 
On smatra da aktuelnoj aferi "ne treba pridavati preveliku paznju, bez 
obzira na to sto ona ima negativne konotacije po licnosti oko kojih se
vrti".
         "Najnovija afera je aktivirana, i to ne slucajno u Italiji,
onda 
kada Crnoj Gori treba stati na put koji vodi u punu samostalnost", rekao
je 
Kilibarda.



--=====================_-2127137252==_.ALT
Content-Type: text/html; charset="iso-8859-1"
Content-Transfer-Encoding: quoted-printable

<html>
<b><i><x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab><x-
tab>=
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>B
I L T E N&nbsp;&nbsp;&nbsp; V E S T I <br>
</b><div align=3D"center">7 . JUL 2003.<br><br>
<br><br>
<br>
<u>SRBIJA I CRNA GORA<br><br>
</u></div>
<b>Marovic: Ne treba zuriti sa odlukom o americkom zahtevu&nbsp; <br>
</b><x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>BEOGR
AD,
6. jula 2003. (Beta) - Predsednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marovic
ocenio je danas da &quot;ne treba zuriti&quot; u donosenju zvanicne
odluke o americkom zahtevu za neizrucivanje gradjana SADa Medjunarodnom
krivicnom sudu, &quot;iako nam je istekao rok za potpisivanje tog
sporazuma&quot;.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Nas
cilj je ulazak u Evropsku uniju, i na tome radimo zajedno i Srbija i
Crna Gora. Mi smo u poziciji da trazimo mnogo vise od manje ili vece
vojne finansijske pomoci&quot;, rekao je Marovic agenciji Beta.&nbsp;
<br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Prema
njegovim recima, odluka koja ce biti doneta na sednici Saveta ministara
SCG &quot;mora biti odgovorna prema svakom pojedinacnom misljenju, ali
pre svega mora biti odgovorna prema interesu gradjana Srbije i Crne
Gore&quot;.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Predsedni
k
SCG je rekao da su odluke koje je do sada donosio Savet ministara
podrazumevale &quot;visoku spremnost predstavnika Srbije i Crne Gore na
trazenje zajednickog resenja, na uvazavanje kompromisa i potrebe za
usaglasavanjem&quot;.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Ne
sumnjam da ce tako biti i u ovom slucaju, kao sto ne sumnjam da cemo
kroz buduce razgovore sa EU i SAD naci najbolje resenje za napredak
Srbije i Crne Gore i njihovu punu evropsku integraciju&quot;, kazao je
Marovic.&nbsp; <br><br>
<b>Micunovic: Peter Sider pred Skupstinom SCG 17. jula&nbsp; <br>
</b><x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>BEOGR
AD,
6. jula 2003. (Beta) - Predsednik Skupstine Srbije i Crne Gore Dragoljub
Micunovic najavio je danas da ce se predsednik Parlamentarne skupstine
Saveta Evrope Peter Sider 17. jula obratiti parlamentu drzavne
zajednice.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;To
ce biti gest podrske Skupstini Srbije i Crne Gore&quot;, rekao je
Micunovic u telefonskom razgovoru agenciji Beta. Micunovic predvodi
delegaciju skupstine SCG na Godisnjoj skupstini OEBS-a u
Roterdamu.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Godisnja
skupstina OEBSa posvecena je borbi protiv kriminala i dikriminacije, a
kljucno mesto ima borba protiv trgovine ljudima.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Vaz
no
je da postoji velika solidarnost svih zemalja OEBSa da se prekinu svi
lanci trgovine drogom i ljudima, i da se poostre kazne za tu vrstu
kriminala&quot;, kazao je Micunovic.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Predsedni
k
parlamenta SCG rekao je da je americkog kongresmena Kristofera Smita,
koji je i predsednik Komiteta za ljudska prava Kongresa SAD,
&quot;iscrpno izvestio&quot; o borbi koju SCG vodi protiv organizovanog
kriminala i trgovine ljudima.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Uru
cio
sam mu (Smitu) izvestaje nasih policijskih i drugih izvora o toj borbi,
i dobio jaku podrsku za nastavak te borbe, kao i pomoc americkog
Kongresa za izglasavanje odredjenih zakona za uspesniju borbu protiv te
vrste kriminala&quot;, kazao je Micunovic.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Micunovic
je rekao da je razgovarao i sa americkim kongresmenom Kardinom,
&quot;koji je svojevremeno stavio amandaman za odlaganje normalizacije
trgovinskih odnosa SCG i SAD&quot;.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;On
je (Kardin), medjutim, u tom pogledu izmenio misljenje i sada pozdravlja
nase napore u borbi protiv organizovanog kriminala i povecane saradnje
sa Haskim tribunalom, i obecao je vrlo znacajnu podrsku u razvoju
trgovinskih odnosa Amerike i Srbije i Crne Gore&quot;, rekao je
Micunovic.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Micunovic
je kazao i da je od sefa britanske delegacije Terija Dejvisa dobio
&quot;punu podrsku&quot; za saradnju SCG i Saveta Evrope.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Predsedni
k
Skupstine SCG rekao je da ce u naredna dva dana razgovarati sa sefovima
ruske, italijanske i nemacke delegacije na zasedanju Parlamentarne
skupstine OEBSa, &quot;kao i sa nizom poslanika i predsednika
parlamenata&quot;.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>U
delegaciji parlamenta SCG su i poslanici Ljiljana Colic, Olgica
Kircanski i Tarzan Milosevic. Na zasedanju Parlamentarne skupstine OEBSa
ucestovace oko 250 parlamentaraca iz 45 zemalja.&nbsp; <br><br>
<b>Baret: Politicari da pokrenu debatu o evrointegraciji&nbsp; <br>
</b><x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>PODGO
RICA=
,
7. jula 2003. (Beta) - Sef delegacije Evropske komisije u Srbiji i Crnoj
Gori Dzefri Baret kritikovao je danas politicare zemalja zapadnog
Balkana jer se, prema njegovoj oceni, posle solunskog samita nisu
dovoljno potrudili da pokrenu debatu i aktivnost na evropskim
integracijama regiona jugoistocne Evrope.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Gla
vni
politicari nisu mnogo ucinili posle Soluna&quot;, rekao je Baret na
strucnom skupu u Podgorici, posvecenom solunskim preporukama za
integraciju SCG u EU.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>U siroku
javnu debatu o pripremama za prikljucenje zemalja zapadnog Balkana EU,
koju treba da pokrenu politicari, moraju se ukljuciti sve drzavne i
druge institucije, kazao je Baret. Dodao je da se to nije desilo i da su
parlamenti, univerziteti, skole, sindikati i mediji ostali
pasivni.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Obracajuc
i
se ucesnicima skupa, koji su organizovali Fondacija Konrad Adenauer i
podgoricki Centar za demokratiju i ljudska prava, Beret je porucio:
&quot;Uzmite solunsku deklaraciju. Tu je sve sto treba da radite, i
radite po tome&quot;.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Prema
njegovim recima, poruka za samita EU i zemalja jugoistocne Evrope u
Solunu je postoji jasan put u Evropu, bez precica, a vreme kada ce se
neka zemlja prikljuciti EU zavisi od nje same.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Baret je
dodao da zemlje zapadnog Balkana treba da naprave akcione planove za
pridruzivanje EU.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Crnogorsk
i
ministar za evropske integracije Slavica Milacic naglasila je da
stabilizacija Evrope nije moguca bez clanstva zemalja zapadnog Balkana u
EU.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Na skupu
u Podgorici predstavljena je knjiga &quot;Evropa od A do S&quot;,
prirucnik za evropske integracije.&nbsp; <br><br>
<b>Paravac: Tuzbu protiv SRJ treba povuci&nbsp; <br>
</b><x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>BEOGR
AD,
6. jula 2003. (Beta) - Tuzba Bosne i Hercegovine (BiH) protiv bivse SRJ,
pred medjunarodnim sudom pravde u Hagu, je nelegitimna i opterecuje
odnose dve zemlje i odnose unutar BiH, ocenio je, u intervjuu za
danasnje nedeljno izdanje &quot;Blica&quot;, clan Predsednistva BiH
Borislav Paravac.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Tu tuzbu
treba povuci jer Evropska unija nece prihvatiti ni BiH ni Srbiji i Crnu
Goru &quot;ukoliko one za sobom vuku neke neresene probleme&quot;, naveo
je Paravac.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Evr
opsk=
a
unija u svojoj porodici ne zeli videti nekoga ko bi, na bilo koji nacin,
mogao izazvati nestabilnost&quot;, kazao je Paravac i ocenio da bi to
bilo dobro i za BiH jer SCG moze da joj bude &quot;interesantna kao
spoljni partner&quot;.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Paravac
je rekao da izmedju BiH i njenih suseda SCG i Hrvatske, postoji dobra
saradnja, ali je i ukazao da takav odnos treba podsticati.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Gen
eral=
no
gledano, postoji dobra saradnja izmedju BiH i njenih suseda, ali ubuduce
se moramo cesce sastajati, jer postoje odredjeni problemi koji se sporo
resavaju, u odnosima sa Hrvatskom prvenstveno&quot;, rekao je, pored
ostalog, Paravac u intervjuu &quot;Blicu&quot; .&nbsp; <br><br> <b>Osuda
Paravceve izjave o povlacenju tuzbe BiH protiv SCG&nbsp; <br>
</b><x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>SARAJ
EVO,
7. jula 2003. (Beta) - Izjava clana Predsednistva BiH Borislava Paravca
da je &quot;tuzba Bosne i Hercegovine protiv bivse SRJ pred
Medjunarodnim sudom pravde u Hagu nelegitimna i opterecuje odnose
izmedju dve zemalja i odnose unutar BiH&quot;, izazvala je danas ostre
reakcije u Sarajevu.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Ministar
za civilne poslove u Savetu ministara BiH Safet Halilovic takav stav
clana Predsednistva BiH vidi kao &quot;izokrenutu logiku&quot; i smatra
da, kako kaze, &quot;po takvoj logici, ne bi bilo ni kaznjavanja ratnog
zlocina, a ni Haga&quot;.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Nar
avno
da ulazak u EU podrazumeva resavanje odnosa izmedju drzava, ali isto
tako podrazumeva i primenu medjunarodnog prava u resavanju svih problema
izmedju drzava i naroda. Tuzba protiv onih kojih su izvrsili agresiju
nesto je sasvim legitimno, sto priznaje medjunarodno pravo i tek
resavanjem tih pitanja sticu se pretpostavke za ulazak u Evropsku
uniju&quot;, izjavio je Halilovic za sarajevski &quot;Dnevni
avaz&quot;.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Ministar
za izbeglice i ljudska prava BiH Mirsad Kebo tvrdi da se tuzba ne moze
povuci i da su stavovi BiH u vezi sa tuzbom vrlo jasni.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Tuz
ba
je legitimna i niko nema moralno pravo da je povuce dok sudski organi ne
rese ovaj spor&quot;, rekao je Kebo u izjavi &quot;Dnevnom
avazu&quot;.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>I clan
ratnog Predsednistva BiH Miro Lazovic je, kako navodi isti izvor, protiv
povlacenja tuzbe koju je BiH podnela 1993. godine protiv tadasnje SRJ za
agresiju i genocid.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Mor
a
se utvrditi odgovornost za dogadjaje iz 1992. godine, za sve sto se
dogadjalo na ovim prostorima. Konacno ce neko morati da se javi i u
Srbiji, da pogleda istini u oci i radi srpskog naroda prvenstveno i iz
moralnih principa kaze kakva je i kolika uloga bila Milosevicevog rezima
u proteklom ratu&quot;, izjavio je Lazovic sarajevskom listu.&nbsp;
<br><br>
<b>SCG-SLOVENIJA: Prilika za uspostavljanje poslovnih kontakata&nbsp;
<br>
</b><x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>LJUBL
JANA=
,
7. jula 2003. (Beta) - Predstojeca poseta delegacije Srbije i Crne Gore
Sloveniji bice prilika za uspostavljanje konkretnih poslovnih kontakata
izmedju slovenackih privrednika i privredne delegacije iz SCG, navodi se
u saopstenju kabineta slovenackog predsednika Janeza Drnovseka.&nbsp;
<br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Drzavna
delegacija Srbije i Crne, na celu sa predsednikom Svetozarom Marovicem,
doputovace 9. jula u dvodnevnu posetu Sloveniji.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Tokom
Maroviceve posete u Privrednoj komori Slovenije (PKS) bice organizovan
poslovni forum, na kojem ce ucestvovati i brojni privrednici iz
SCG.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Prema
podacima te komore, robna razmena Slovenije i SCG u prva cetiti meseca
ove godine bila je 120 miliona evra, od cega je slovenacki izvoz bio oko
96 miliona evra.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Predsedni
k
Marovic ce se sresti sa domacinom predsednikom Janezom Drnovsekom, a
odvojeno ce razgovarati sa predsednikom Vlade Slovenije Antonom Ropom i
predsednikom skupstine Borutom Pahorom.&nbsp;
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>U centru paznje
razgovora dva predsednika, pored bilateralnih odnosa, bice pitanje
sirenja Evropske unije (EU) i NATO, te situacija u regionu jugozapadne
Evrope.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Predsedni
k
Marovic ce u toku posete obici staro gradsko jezgro Ljubljane i tom
priliko se sresti sa gradonacelnicom Ljubljane Danicom Simsic, a u
ljubljanskoj katedrali sa ljubljanskim nadbiskupom i slovenackim
mitropolitom Francom Rodeom.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Svetozar
Marovic ce posetiti i Srpsku pravoslavnu crkvu, gde ce ga primiti
arhijerejski namjesnik paroh Peran Boskovic.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>U
delegaciji SCG bice i ministar za ljudska i manjinska prava Rasim
Ljajic, kao i potpredsednici vlada Srbije i Crne Gore Cedomir Jovanovic
i Branimir Gvozdenovic.&nbsp; <br><br> <b>SCG na listi FAO za hitnu
pomoc u hrani</b>&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>BEOGRAD,
7. jula (Tanjug) Srbija i Crna Gora nalaze se na&nbsp; listi
Medjunarodne organizacije za hranu (FAO), medju 37 zemalja&nbsp; kojima
je potrebna hitna pomoc u hrani, pre svega u psenici i to&nbsp; kao
jedinoj evropskoj zemlji, receno je danas na konferenciji za&nbsp;
stampu u Institutu za trzisna istrazivanja IZIT.&nbsp;
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Istrazivac Vesna Parausic
je istakla da ce prema&nbsp; procenama, ove godine biti 40 do 45 odsto
manja proizvodnja psenice&nbsp; nego prosle godine i rod od 1,2 do 1,3
miliona tona, koji je ispod&nbsp; bilansnih potreba domace potrosnje,
tako da je vrlo realna&nbsp; pretpostavka da cemo psenicu morati da
uvozimo. Ona je ukazala da to sto Vlada Srbije nije povecala ni
cenu&nbsp; premiju za psenicu, niti namerava da otkupi vece kolicine
od&nbsp; palniranih, moze da znaci da racuna na povoljne cene psenice
iz&nbsp; uvoza ili donacija, na cemu&nbsp; ce vise profitirati uvozni
lobi nego&nbsp; proizvodjaci.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Parausice
va
je ukazala i na velike probleme u stocarstvu,&nbsp; jer je potencijal
domaceg trzista nizak, kupovna moc mala, a&nbsp; domaca ponuda stoke
velika. Jedini izlaz je izvoz, ali se na tom&nbsp; polju ne cini gotovo
nista. Odobreni kontigenti za izvoz junetine na trziste EU se ne
realizuju, dok izvoz preradjevina od svinjskog mesa nije moguc, jer ni
jedna nasa klanica ni fabrka za preradu nemaju dozvolu od Komisje&nbsp;
EU. One ne ispunjavaju fitosanitarne uslove za izvoz, a uvedene
subvencije za izvoz juneceg mesa od 10 odsto okrenute su pre svega&nbsp;
na trzista van EU. <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Za
trziste EU, presudni su tehnologija, istrazivacki&nbsp; centri,
veterinarska i fitosanitarna ispravnost proizvoda, koje mi ne&nbsp;
posedujemo, a ne subvencije, ukazala je Parausiceva i napomenula
da&nbsp; u oblasti mlekarstva situacija nije nista bolja. Ni jedna
nasa&nbsp; mlekara nije dobila sertifikate za izvoz na&nbsp; trziste EU,
skroman&nbsp; izvoz se realizuje samo u Republiku Srpsku, BIH i sve
manje u&nbsp; Makedoniju.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Komentari
suci
odluku da se izvoz mleka subvencionise sa 20&nbsp; odsto, ona je ukazala
da te subvencije imaju smisla samo u kratkom&nbsp; periodu, dok se ne
nadje pravo resenje za velike investicije u&nbsp; tehnologiju i
preradjivacke kapacitete koji ce ispunjavati sve&nbsp; uslove EU.&nbsp;
Ona je rekla da je kvalitet mleka u Srbiji daleko ispod&nbsp; standarda
EU, koja cenu odredjuje ma osnovu cetiri kriterijuma&nbsp; mlecne masti,
proteina, broja bakterija i broja somatskoh celija,&nbsp; dok se kod nas
uzimaju u obzir samo prva dva. Nasim propisima&nbsp; dozvoljeno je
500.000 somatskih celija u mililitru, a u EU do&nbsp; 250.000, nas
standard je i tri miliona bakterija u litru, a u EU&nbsp;
100.000.&nbsp;&nbsp; <br><br> <div align=3D"center"><u>SRBIJA<br><br>
</u></div>
<b>ZIVKOVIC: IZBORI KRAJEM IDUCE GODINE</b> <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>BEOGRAD,
6. jula (Tanjug) - Premijer Srbije Zoran Zivkovic izjavio je danas da su
najveci uspesi vlade, na cijem je celu 100 dana, ocuvanje drzave posle
atentata na Zorana Djindjica, nastavak povratka u Evropu i zakonodavna
aktivnost koja ce omoguciti investiranje u Srbiju.
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab><br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Srpski
premijer je, u emisiji BK Televizije &quot;Nije srpski cutati&quot;,
istakao da ce dva datuma biti merodavni pokazatelji uspeha vlade, a to
su dan izbora - krajem sledece godine i dan koji ce doci kroz 20 ili 30
godina, kada ce se videti da je ova vlada &quot;pokrenula tocak istorije
napred&quot;. <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Mi
sprovodimo teske, ali uspesne reforme&quot;, rekao Zivkovic i dodao da
se vlada sada nalazi pred dilemom - da li ce budzet za sledecu godinu
biti socijalni ili razvojni. On je rekao da je za drugu varijatu, koja
bi donela investicije i mnoga nova radna mesta, ali i sporiji rast
penzija u odnosu na plate, nego sto je sada. Zivkovic je zatrazio od
javnosti da se izjasni o ovom pitanju.
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab><br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Komentari
suci
neke najave da ce Crna Gora potpisati sporazum sa SAD o neizrucivanju
njenih gradjana Medjunarodnom krivicnom sudu, Zivkovic je ocenio da se
radi o neosnovanim pricama, da takve izjave mogu da daju samo vlada ili
predsednik Republike i dodao da nije bilo bilatelarnih razgovora SAD sa
Srbijom ili Crnom Gorom po tom pitanju.
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab><br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Zivkovic
je naglasio i da zelimo da imamo dobre odnose sa svim zemljama EU, sa
svim zemljama u okruzenju i sa SAD i da necemo stati uz jednu ili drugu
stranu. On je ocenio da 2007. godine mozemo uci u EU, ako svi pocnu
ozbiljno da rade svoj posao - vlada, opozicija, eksperti, mediji i
drugi, dodavsi da je potreban maksimalni konsenzus po tom pitanju.
<br><br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>BEOGRAD,
6. jula 2003. (Beta) - Predsednik Vlade Srbije Zoran Zivkovic ocenio je
danas da &quot;osnovni problem oko kojeg bi nacija trebalo da se
izjasni&quot; jeste dilema da li budzet za sledecu godinu da bude
&quot;socijalni ili razvojni&quot;.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Zivkovic
je povodom 100 dana Vlade Srbije na cijem je celu, rekao da se za
penzije iz budzeta sada izdvaja 50 milijardi dinara, i dodao da bi se
tim sredstvima mogao obezbediti veliki broj radnih mesta, dok ce za
razvoj iz budzeta ove godine biti izdvojeno tek dve milijarde
dinara.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Zam
isli=
mo
da u razvojnom budzetu bude 25 puta vise para, ali bi to onda znacilo da
penzije budu nize. Sada u Srbiji prosecna penzija iznosi 70 odsto
prosecne plate, dok su u zemljama u tranziciji, koje bi u Evropsku uniju
trebalo da budu primljene 2007. godine, plate duplo vece od
penzija&quot;, kazao je Zivkovic.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Dodao je
da je uspeh Vlade Srbije i zakonodavna aktivnost, jer je doneto nekoliko
desetina zakona koji, izmedju ostalog, obezbedjuju osiguranje stranih
investicija.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Govoreci
o Akcionom planu harmonizacije ekonomskih sistema Srbije i Crne Gore,
predsednik Vlade Srbije je ocenio da je usaglasavanje carina za 12.000
proizvoda za nekoliko nedelja &quot;veliki uspeh&quot;, koji ce
doprineti ulasku Srbije ii Crne Gore u Evropsku uniju.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&nbsp;
<br>
<b>COVIC: PROCENITI POZICIJU I ODNOS S GLAVNIM SUBJEKTIMA</b> <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>NOVI SAD,
6. jula (Tanjug) - Potpredsednik vlade Srbije Nebojsa Covic ocenio je
danas da, u saradnji s medjunarodnom zajednicom, moramo procenti svoju
poziciju i odnos s glavnim subjektima u njoj - SAD i EU. <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>U
saradnji sa SAD, ne mozemo da budemo zaboravni, vec realni, izjavio je
Covic novosadskom &quot;Dnevniku&quot;, dodavsi da su oni koji u EU
ulaze ubrzano svoje karte &quot;overili u Vasingtonu&quot;. <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Covic
smatra da niko u EU ne treba da nam zameri sta, radi saradnje sa SAD,
treba da uradimo. Kada budemo usli u EU, postavljacemo neke druge norme,
a sada moramo da se oporavimo od perioda u kome je politika koja je
vodjena u ovoj zemlji dozivela neuspeh, prokazena od cele medjunarodne
zajednice i domace javnosti i da na taj nacin postavimo nasu strategiju
i taktiku za vreme koje je pred nama, istakao je Covic. <br><br>
<b>PROFESOR VEDZVUD: U INTERESU BEOGRADA JE DA POTPISE SPORAZUM</b>=20
<br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>LONDON,
7.=  jula (Tanjug) - Americki profesor medjunarodnog prava Rut Vedzvud
izjavila=  je da je u interesu Beograda da potpise sporazum sa SAD o
izuzecu americkih=  drzavljana od izrucivanja Medjunarodnom krivicnom
sudu i dodao da je=  pozitivan stav Crne Gore doveo Vasington u cudnu
situaciju, jer ta=  republika nema status nezavisne drzave. <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Ja=
 mislim da je to u interesu Beograda, osim ako ne preti opasnost da
vlada=  zbog potpisivanja ugovora bude zbacena u ulicnim
demonstracijama, a mislim=  da se to nece dogoditi. U Vasingtonu bi
pozitivan odgovor svakako bio=  protumacen kao prijateljski gest Srbije.
Do potpisivanja ugovora je veoma=  stalno i americkom Ministarstvu
odbrane i predsedniku Busu. Vasington=  prosto Medjunarodni sud vidi kao
mehanizam koji moze lako da bude=  zloupotrebljen u politicke svrhe
protiv Amerike, kao mehanizam koji zemlje,=  poput Nemacke, Francuske i
neke neodgovorne zemlje, mogu da upotrebe da se=  osvete Amerikancima za
vojne operacije u kojima, na primer, Evropljani ne=  zele da ucestvuju,
kao sto je to bio slucaj u Iraku&quot;, izjavila je=  Bi-Si-Si-ju
Vedzvud, inace profesor na Univerzitetu &quot;Dzon=  Hopkins&quot;.<br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Politicke
=
 prilike u Srbiji su uvek komplikovane, pa nisam sigurna da li ce u=
Vasingtonu biti mnogo ljuti ako odgovor bude negativan. Sto se tice
Haskog=  tribunala za bivsu Jugoslaviju, njegovoj jurisdikciji su u ratu
oko Kosova=  americke snage bile izlozene isto koliko i Milosevicevi
vojnici. <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Mislim da
u=  odredjenoj meri postoji razumevanje da je i u Beogradu i u Zagrebu,
koji je=  vec odbio americki zahtev, situacija komplikovana. Mnogim
zemljama ce=  doduse biti uskracena americka vojna pomoc. Ne ocekujem
neke posebno ostre=  mere ako Beograd kaze -ne, jer su stabilnost i
razvoj regiona i dalje u=  nasem interesu, ali negativan odgovor moze da
stvori probleme u odobravanju=  americke pomoci.
<x-tab>&nbsp;&nbsp;</x-tab>Komentarisuci pozitivan stav=  Crne Gore,
profesor Vedzvud je podsetila da ta republika nema status=  nezavisne
drzave, dakle, ako Crna Gora sama ponudi takav sporazum,=  Vasington bi
se nasao u prilicno cudnoj poziciji, jer niko ne zeli=  razbijanje
zajednice Srbije i Crne Gore. <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Mog
u da=  zamislim saopstenje Vasingtona u kome se prima k znanju stav Crne
Gore i=  izrazava zahvalnost zbog toga, ali potpisivanje medjunarodnog
sporazuma sa=  entitetom koji nema status nezavisne drzave nije
uobicajena praksa u=  medjunarodnom pravu i u diplomatiji. Ponude CG
medjutim pojacava pritisak=  na Beograd&quot;. <br><br>
<b>SRBIJA-ICG: Lajonu odobreno da ostane u Srbiji&nbsp; <br>
</b><x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>BEOGR
AD,=
 6. jula 2003. (Beta) - Ministarstvo unutrasnjih poslova Srbije uvazilo
je=  zalbu pravnih zastupnika Medjunarodne krizne grupe (ICG), cime je=
dozvoljeno regionalnom direktoru te organizacije Dzejmsu Lajonu da
ostane u=  Srbiji u narednih godinu dana, saopstila je danas advokat
Biljana=  KovacevicVuco.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Lajon je
pre=  dva dana u Beogradu odrzao konferenciju za novinare na kojoj je
saopstio da=  su mu srpske vlasti uskratile dalji boravak i nalozile da
u roku od tri=  dana napusti teritoriju Srbije.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab> <br>
<b>MINISTAR TOMICA MILOSAVLJEVIC U POSETI JAPANU</b> <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>BEOGRAD,
7.=  jula (Tanjug) - Ministar zdravlja Srbije prof. dr Tomica
Milosavljevic i=  pomocnik ministra dr Ivan Jovanovic otputovali su u
Tokio gde se upravo=  zavrsava procedura nabavke opreme za cetiri
klinicka centra - Beograd, Novi=  Sad, Nis i Kragujevac, u okviru
projekta pomoci japanskog naroda=  zdravstvenim ustanovama u nasoj
zemlji, saopstilo je danas Ministarstvo=  zdravlja. <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>U toku=
boravka u Japanu, ministar Milosavljevic obavice niz razgovora sa=
zvanicnicima ministarstava inostranih poslova i zdravlja, kao i s=
predstavnicima Agencije za medjunarodnu saradnju (JICA) o mogucnostima=
realizacije buducih projekata u zdravstvu. Zvanicno potpisivanje ugovora
o=  pomoci japanske vlade, upucenoj zdravstvenom sektoru Srbije, ocekuje
se=  sutra. <br><br> <b>BRATISLAV DJOKIC POMOCNIK MINISTRA ZA LOKALNU
SAMOUPRAVU&nbsp; <br>
</b><x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>KRUSE
VAC,=
 7. jula (Tanjug) Odlukom republicke vlade,&nbsp; dosadasnji
potpredsednik=  Skupstine opstine Krusevac Bratislav&nbsp; Djokic
imenovan je za pomocnika=  republickog ministra za drzavnu&nbsp; upravu
i lokalnu samoupravu.&nbsp;=  <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Djokic je
po=  profesiji advokat, a clan je Socijaldemokratske partije. <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Duznost=
 potpredsednika opstine obavljao je od petooktobarskih promena=
2000.<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab> <br> &nbsp;<br>
<b>guverner: Reformisti bez strategije i vizije razvoja&nbsp; <br>
</b><x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>BEOGR
AD,=
 6. jula 2003. (Beta) - Guverner Narodne banke Srbije Mladjan Dinkic
ocenio=  je da je prvo polugodje ove godine &quot;ekonomski najlozije od
pocetka=  reformi&quot;.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Prv
a=
 polovina ove godine objektivno je najlosija u ekonomskom smislu od
pocetka=  reformi u oktobru 2000. godine. Prakticno, jedinu nespornu
pozitivnu ocenu=  zasluzuje odrzanje makroekonomske stabilnosti
zahvaljujuci uskladjenoj=  monetarnoj i fiskalnoj politici&quot;, rekao
je Dinkic u intervjuu za=  sutrasnji beogradski dnevnik &quot;Glas
javnosti&quot;.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>On je
rekao=  da je prvo polugodiste zavrseno sa inflacijom od 3,7 odsto, sto
je i njen=  najnizi rast od 1969. godine, i da je istovremeno i deficit
srpskog budzeta=  nizi od planiranog.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Svi
=
 ostali ekonomski pokazatelji su losi, a neki cak i alarmantni&quot;,
rekao=  je Dinkic.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Kao jedan
od=  uzroka takvog ekonomskog stanja, Dinkic navodi donosenje Ustavne
povelje i=  stvaranje &quot;nefunkcionalne drzavne zajednice koje je
potpuno zakocilo=  reforme u Srbiji&quot;.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Prema=
 njegovim recima, najveci deo kapaciteta srpske vlade &quot;angazovan je
u=  besplodnim i beskorisnim pregovorima sa crnogorskim predstavnicima,
iako se=  znalo da oni ne zele zajednicku funkcionalnu drzavu sa
Srbijom&quot;.&nbsp;=  <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Dinkic
je=  ocenio da Vlada Srbije hitno treba da usvoji strategiju razvoja
Srbije i=  odredi koje sektore zeli indirektno da podstice.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;To
su=  svakako izvozno sposobna preduzeca, koja uz suptilnu intervenciju
mogu biti=  bolja&quot;, rekao je guverner NBS.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>On je=
primetio da ima i objektivnih razloga za slabu ekononmsku polusezonu,
jer=  je bilo dosta praznika i neradnih dana, kao i udrzanost
investitora zbog=  ubistva premijera Srbije Zorana Djindjica.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Kao=
 subjektivne razloge losih ekonomskih pokazatelja istakao je
&quot;odsustvo=  strategije i vizije razvoja&quot;, kao i &quot;losu
organizaciju=  administracije za sprovodjenje reformi&quot;.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Cak
i=  dobri zakoni koji su doneti nisu kooordinirani, pa jedan dobar zakon
nema=  oslonac u drugom. Recimo, Zakon o lizingu je odlican, ali on moze
da da=  efekte tek uz izmenu poreskih propisa&quot;, rekao je
Dinkic.&nbsp;=  <br><br> <b>SARADNJA CESKE JUZNOMORAVSKE REGIJE I
SUMADIJSKOG OKRUGA</b> <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>KRAGUJEVA
C,=
 6. jula (Tanjug) - Nedavno potpisana Deklaracija o saradnji
Juznomoravske=  regije Ceske i Sumadijskog okruga trebalo bi da postavi
osnove buduce=  saradnje ova dva regiona u oblasti javne uprave,
obrazovanja i privrede.=  <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Dek
lara=
cija o saradnji dva regiona predstavlja formalni nastavak veoma uspesne=
saradnje koja se do sada obavljala kroz programe 'Mostovi za
demokratiju' i=  izradu studije za izgradnju autoputa
Kragujevac-Batocina, koje je=  finansirala ceska vlada&quot;, izjavio je
Tanjugu nacelnik Sumadijskog=  okruga Aleksandar Vukicevic. <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Prema=
 njegovim recima, Deklaracija predstavlja prioritetnu saradnju svih=
uzajamno, svakog prema njegovoj snazi i mogucnostima. &quot;U oblasti=
javnog uredjenja ocekujemo redovnu razmenu iskustava iz oblasti reforme=
javnog uredjenja, finansiranja i upravljanja teritorijalnim celinama,=
staziranja i obuke u vezi s razvojnim aktivnostima i osnivanje
Regionalne=  agencije za razvoj&quot;, rekao je Vukicevic. <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>On je
dodao=  da se ocekuje i ukljucenje i u eventualne multilateralne,
multifukcionalne=  i medjunarodne projekte koji se prezentiraju kod
Evropske komisije, odnosno=  zajednicki nastup prema Evropskim razvojnim
fondovima.<br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>U
oblasti=  skolstva ocekuje se ostvarenje direktnih kontakata srednjih
skola i=  organizovanja boravaka radi strucne prakse ili studentskih
radnih akcija,=  staziranja srednjoskolaca zbog sticanja jezicke
osposobljenosti za studije=  na visokim skolama. <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Kad
a je=  rec o privredi, ocekujemo pomoc u uspostavljanju direktnih
kontakata u=  saradnji izmedju malih i srednjih preduzeca i privrednih
institucija od=  regionalnog znacaja, aktivnu uzajamnu informisanost o
prilikama za=  preduzetnike i projektima za privatizaciju, ali i
uzajamno podsticanje i=  pomoc u prezentaciji privrednih potencijala
putem Interneta&quot;, rekao je=  nacelnik Sumadijskog okruga. <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&nbsp;
<br> <div align=3D"center"><u>KOSOVO - METOHIJA<br><br> </u></div>
<b>STAJNER: Odobreni Krivicni i Zakon o krivicnom postupku na
Kosovu&nbsp;=  <br>
</b><x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>PRIST
INA,=
 6. juna 2003. (Beta) - Sef Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu Mihael=
Stajner je, uoci odlaska sa te funkcije, potpisao i time odobrio
Krivicni=  zakon i Zakon o krivicnom postupku na Kosovu, koje je
skupstina vec.&nbsp;=  <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Stupanjem
na=  snagu tih zakona, okoncace se sprovodjenje propisa bivse
Jugoslavije koji=  su na Kosovu vazili pre marta 1989. godine.&nbsp;
<br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Pot
pisi=
vanje ova dva propisa uskladice krivicno pravo na Kosovu sa
medjunarodnim i=  evropskim standardima&quot;, rekao je Stajner.&nbsp;
<br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Krivicni=
 zakon objasnjava i modernizuje definicije prekrsaja i ukljucuje
propise=  UNMIKa, kao i medjunarodne pravne konvencije, saopstila je
Misija UN.=  &quot;U obzir su uzeti moderni principi medjunarodnog prava
i posebno=  medjunarodno humanitarno pravo&quot;, stoji u
saopstenju.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Novi
Zakon o=  krivicnom postupku daje veca ovlascenja tuziocima, a
istovremeno povecava=  zastitu kako zrtava, tako i optuzenika, naveo je
UNMIK.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;To
su=  najmoderniji krivicni zakoni u bivsoj Jugoslaviji&quot;, ocenio je=
Stajner.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Iako su=
zakoni potpisani danas, njihova primena pocece tek 6. aprila 2004.
godine.=  U tom periodu ce pravnici, sudije i tuzioci prouciti nove
propise, a sudski=  sistem pretrpece neophodne promene i reorganizaciju.
Predvidjena je i=  kampanja koja treba da obavesti gradjane o novim
propisima.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>U
njihovoj=  izradi ucestvovalo je 40ak eksperata UN, Saveta Evrope,
OEBSa, UNICEFa,=  americki pravnici i dvojica eksperata sa Kosova. Posao
je zapocet jos u=  septembru 1999. godine, u vreme kada je medjunarodni
amdinistrator Kosova=  bio Francuz Bernar Kusner (Bernard
Koucner).&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Stajner
je=  danas rekao da su kao polazna tacka uzeti zakoni koji su bili
primenjivi na=  Kosovu, a da su konsultovani i slicni zakoni u
Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni=  i Hercegovini.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Najvece=
 novine u zakonima su sto obuhvataju krivicna dela koja su do sada bila=
regulisana pravilnicima UNMIKa, poput terorizma i trgovine
ljudima.&nbsp;=  <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Zakon=
 predvidja i sankcije za krivicna dela po medjunarodnim konvencijama u
koje=  su uvrsteni i Statut Medjunarodnog krivicnog suda, Medjunarodna
konvencija=  protiv torture i regionalne i medjunarodne konvencije
protiv terorizma,=  organizovanog kriminala i korupcije.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Sa
ovim=  zakonima, borba protiv kriminala bice mnogo efikansija&quot;,
ocenio je=  Stajner, koji u utorak odlazi sa Kosova.&nbsp; <br><br>
<b>COVIC: NEPROMISLJENA ODLUKA STAJNERA<br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab></b>PRIST
INA,=
 6. jula (Tanjug) - Sef Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju
Nebojsa=  Covic izjavio je da je danasnja odluka sefa UNMIK-a Mihaela
Stajnera da=  potpise Krivicni zakon na Kosovu i Metohiji nepromisljenja
i neozbiljna i=  dodao da Stajner zavrsava karijeru onako kako je i
zapoceo. <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Nadam se
da=  ce doci novi sef UNMIK-a s kojim cemo imati bolji saradnju i
implementirati=  Rezoluciju 1244 u trouglu Beograd - Pristina -
medjunarodna zajednica,=  kazao je Covic Tanjugu, isticuci da je Stajner
u proteklih godinu i po dana=  radio na stetu Kosmeta, Srbije i svih
njenih gradjana, bez obzira da li su=  Srbi ili Albanci. <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>I clan=
Predsednistva Skupstine Kosova i Metohije Oliver Ivanovic izrazio je=
nezadovoljstvo tim cinom i kazao da ga ne bi iznenadilo da Stajner i
tokom=  sutrasnjeg, poslednjeg dana boravka na Kosovu, potpise neke nove
zakone.=  <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Stajner
radi=  nepromisljeno i izgleda da je mnogo zaduzen od Albanaca te sada
ishitrenim=  potezima gleda da im jos vise udovolji, kao sto je cinio u
prethodnih=  godinu i po dana, rekao je on u izjavi Tanjugu.=
<x-tab>&nbsp;&nbsp;</x-tab>Ivanovic je upozorio da ce Stajner ostaviti
svog=  naslednika u gotovo bezizlasnoj situaciji, jer ce, ko god to bio,
morati da=  ispravlja Stajnerove greske. <br><br> <b>Kosovo i Albanija
sklopili sporazum o slobodnoj trgovini&nbsp; <br>
</b><x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>PRIST
INA,=
 7. jula 2003. (Beta) - Zvanicnici UNMIKa, Vlade Kosova i Vlade
Republike=  Albanije potpisali su danas u Pristini sporazum o slobodnoj
trgovini=  izmedju Kosova i Albanije.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Sporazum
je=  potpisao odlazeci civilni administrator Mihael Stajner (Micael
Steiner),=  koji sutra napusta pokrajinu, a u ime dve vlade kosovski
ministar trgovine=  i industrije Ali Jakupi i albanski ministar privrede
Arben Maljaj.&nbsp;=  <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Delegacij
a=
 Vlade Albanije predvodjena Maljajem je juce doputovala u
Pristinu.&nbsp;=  <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>To je
prvi=  sporazum o slobodnoj trgovini koji su potpisale vlasti na
Kosovu.&nbsp;=  <br><br> <b>Koalicija Povratak i Covic zadovoljni svojim
radom&nbsp; <br>
</b><x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>BEOGR
AD,=
 6. juna 2003. (Beta) - Poslanici Koalicije Povratak i predsednik=
Koordinacionog centra za Kosovo Nebojsa Covic pozitivno su na danasnjem=
sastanku ocenili rad srpske koalicije u Skupstini Kosova i delovanje=
Koordinacionog centra, kao i njihovu saradnju.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>To je=
agenciji Beta preneo clan Predsednistva Skupstine Kosova Oliver
Ivanovic,=  iako sastanak koji je u 17 sati poceo u sedistu
Koordinacionog centra u=  Beogradu jos nije zavrsen.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;U
tom=  smislu smo se pozitivno izjasnili o radu predsednika Nebojse
Covica&quot;,=  rekao je Ivanovic.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>On je
dodao=  da nije razgovarano o najavljenom pocetku dijaloga vlasti u
Beogradu i=  Pristine.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Pri
cali=
 smo o nasim problemima, u komunikaciji izmedju pojedinaca u Koaliciji=
Povratak i Koordinacionog centra&quot;, rekao je Ivanovic, dodajuci da=
&quot;nece biti promena&quot; u koaliciji.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Osu
dili=
 smo netacne i zlonamerne kritike i devalvacije kojih je bilo u stampi
u=  poslednje vreme. Osudili smo i clanove koalicije koji su se nalazili
na toj=  strani, smatrajuci da bi konstruktivna kritika trebalo da bude
upucena=  direktno, a ne putem stampe&quot;, kazao je on.&nbsp; <br><br>
<b>SPOT podrzao najavljeni dijalog Trajkovic-Taci&nbsp; <br>
</b><x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>GRACA
NICA=
, 6. jula 2003. (Beta) - Predsednistvo Srpskog pokreta otpora (SPOT) sa=
Kosova podrzalo je odrzavanje najavljenog susreta lidera te stranke
Momcila=  Trajkovica i predsednika Demokratske partije Kosova (DPK)
Hasima Tacija,=  rekao je danas, u izjavi za Betu generalni sekretar tog
pokreta Zivorad=  Lazic.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Prema=
 njegovim recima, Predsednistvo je, na sednici odrzanoj kasno u subotu=
uvece, odlucilo da konacnu odluku o ostanku SPOTa u DOSu, donese Glavni=
odbor stranke, buduci da celnici nisu zadovoljni statusom stranke u=
vladajucoj koaliciji.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Sef=
 Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju Nebojsa Covic rekao je
nedavno=  da Trajkovic svojim izjavama obmanjuje javnost. Zatim je
odbacen zahtev=  Trajkovica da na poslednjoj sednici Predsednistva DOSa
posvecenoj Kosovu=  ucestvuju i tamosnji srpski predstavnici, vec samo
lideri koalicije.&nbsp;=  <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Prema
recima=  Lazica, predsednistvo SPOTa je osudilo napade Nebojse Covica i
njegov=  pokusaj da DOS spreci najavljeni razgovor Trajkovica i
Tacija.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Neo
drzi=
va je pozicija ni voda ni vino, odnosno da ova stranka bude clanica=
Predsednistva DOSa, a da se prema njoj ponasaju kao prema
opoziciji&quot;,=  rekao je generalni sekretar SPOTa.&nbsp; <br><br>
<div align=3D"center"><u>CRNA GORA<br><br> </u></div>
<b>Burzan: Crna Gora moze samostalno da potpise sporazum&nbsp; <br>
</b><x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>PODGO
RICA=
, 6.jula 2003. (Beta) - Crnogorski ministar inostranih poslova Dragisa=
Burzan ocenio je da Crna Gora moze samostalno da potpise ugovor sa=
Sjedinjenim Americkim Drzavama o amnestiji americkih gradjana od
krivicne=  odgovornosti pred stalnim Medjunarodnim sudom.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Pozivajuc
i se=  na clan 15 Ustavne povelje drzavne zajednice Srbije i Crne Gore,
Burzan je,=  kako su preneli crnogorski mediji, objasnio da to ne bi
bilo suprotno=  interesima Srbije i drzavne zajednice.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Burzan
je=  rekao da bi bilo &quot;normalno&quot; da ovaj ugovor potpise Srbija
i Crna=  Gora, ali ako nema saglasnosti, to moze uciniti i Crna Gora
sama.&nbsp;=  <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Pok
usac=
emo jos da pregovaramo i postignemo dogovor, ali ako ne usaglasimo
stavove,=  moj predlog bice da mi potpisemo taj sporazum&quot;, rekao je
Burzan.&nbsp;=  <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Mediji
su,=  takodje, preneli ocenu bivseg predsednika Ustavnog suda Crne Gore
Blagote=  Mitrica da je drzavna zajednica Srbija i Crna Gora jedan
subjekt=  medjunarodnog prava, pa ni Srbija, ni Crna Gora, niti njihovi
organi, nisu=  nadlezni da samostalno pregovaraju sa bilo kojom drugom
drzavom o=  preuzimanju medjunarodnopravnih obaveza.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Mitric
smatra=  da bi Crna Gora, ako bi samostalno potpisala sporazum o
amnestiji americkih=  gradjana, prekrsila princip po kome je drzavna
zajednica Srbija i Crna Gora=  prihvatila saradnju sa Haskim tribunalom
i izrucenje tom sudu svojih=  drzavljana optuzenih za ratne
zlocine.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Kako je=
Mitric objasnio, Crna Gora bi napravila prekrsaj &quot;i vise od toga,
ako=  bi oslobadjala drzavljane strane drzave od slicnih ratnih=
zlocina&quot;.&nbsp; <br>
<b>Perovic: italijanska stampa ne pise o Djukanovicu&nbsp; <br>
</b><x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>PODGO
RICA=
, 6.jula 2003. (Beta) - Sef Crnogorske misije u Rimu Ljubisa Perovic
rekao=  je danas da u italijanskoj stampi nema informacija o navodnom
zahtevu=  tuzioca u Napulju da se uhapsi predsednik Vlade Crne Gore
Milo=  Djukanovic.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Pre
ma=
 mom uvidu, ni juce u medijima o tome nije bilo nista, a vec danas to
je=  deplasirano&quot;, izjavio je Perovic dopisnistvu Bete u
Podgorici.&nbsp;=  <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Perovic
je=  sinoc za Televiziju Crne Gore kazao da na adresu Crnogorske misije
i=  ambasade Srbije i Crne Gore nije stigla zvanicna potvrda informacije
koju=  je pre tri dana objavila agencija ANSA.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Perovic
je=  objasnio da ima saznanja o dokumentu sudije Ane Di Mauro, u kome
neki=  detalji upucuju na to da navodni zahtev za hapsenjem Djukanovica
potice jos=  iz vremena kada je on bio predsednik Crne Gore.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>Na
osnovu=  toga sto je na tom dokumentu za Djukanovica navedeno da je
predsednik Crne=  Gore &quot;koja je sastavni deo Savezne Republike
Jugoslavije&quot; Perovic=  pretpostavlja da je &quot;eventualni
dokument star najmanje sest meseci, a=  mogao bi biti i star nekoliko
godina&quot;.&nbsp; <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&nbsp;
<br>
<b>KILIBARDA: AFERA UPERENA PROTIV CRNE GORE</b> <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>PODGORICA
,=
 7.jula (Tanjug) - Sef crnogorske trgovinske misije u Sarajevu Novak=
Kilibarda ocijenio je danas da je najnovija afera, pokrenuta u Napulju,
o=  umijesanosti crnogorskog premijera Mila Djukanovica u sverc
cigareta,=  uperena protiv Crne Gore. <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Nau
cili=
 smo da se prepreke u vidu afera javljaju uvijek kada Crna Gora nesto=
samostalno kaze&quot;, izjavio je Kilibarda podgorickim=
&quot;Vijestima&quot;. On smatra da aktuelnoj aferi &quot;ne treba=
pridavati preveliku paznju, bez obzira na to sto ona ima negativne=
konotacije po licnosti oko kojih se vrti&quot;. <br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab>&quot;Naj
novi=
ja afera je aktivirana, i to ne slucajno u Italiji, onda kada Crnoj
Gori=  treba stati na put koji vodi u punu samostalnost&quot;, rekao je=
Kilibarda.<br>
<x-tab>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</x-tab> <br><br>
</i></div> </html>

--=====================_-2127137252==_.ALT--



                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште