[sim] Olga Stojanović - Hleba i cigara

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN
Извор : Новине „ПРАВДА“, 28-29.03.2009.

 


Олга Стојановић


 


Хлеба и цигара


 

Неко је у медијима подсетио да скраћеница „СОС дословно значи „Спасите наше 
душе! Поводом отварања „сиротињског маркета у Београду, који је првог дана 
обезбеђивала полиција, уз присуство кола хитне помоћи.

Примедба с почетка текста о називу, сасвим је умесна, али сам наслов, чини се, 
није умесан, осим ако се у слободном препеву не тумачи као хитност, што 
скраћеница асоцијативно подразумева.

Но, питам се, да ли је некоме ко нема ни динара, релевантна разлика у цени од 
тридесетак посто, пошто индивидуа сто посто нема паре?! И питам се, да ли је 
иста индивидуа у прилици да купи џак кромпира, по 15 динара кило, ако у џепу 
има само тридесет, па може да купи „данас за ручак по вишој цени? И питам се, 
да ли су у овом маркету јефтинији и козметички производи и „луксузна роба, као 
што су алкохолна и, ајде, безалкохолна пића или се „пороци не стимулишу, 
одсуством марже и рабата, како су објашњене и образложене дампинг цене у 
продавници темпираној за функционисање базалног метаболизма?! Не питам се о 
злоупотребама и препродајама, што је, у нас Срба, редовна појава, без обзира на 
кризе, јер то спада у део националног фолклора, завичајни бренд и „закидање на 
мери из чистог фазона, како би се играла „игрица! Дакле, не питам о сивој 
економији, зато што нам је економија црна, па ми сиво дође као еуфемизам, 
колико да се освежимо с пролећа.

А питам се, приликом вађења „сиротињских уверења, оних која административно 
потврђују примања мања од 20 хиљада, да се у реду не поткраде плаћени 
представник неке тајкунске мајке, чији је приход одиста формално низак, па да 
сина обрадује са три литра јефтиног уља, док се овај, усред зиме, сунча на 
Сејшелима...

Али, са овога места постављам и једно научно засновано питање из области 
социјалне антропологије, да не кажем, патологије, а које гласи: колико су људи 
спремни да се понижавају и да буду транспарентна сиротиња, без обзира на кризну 
заснованост овог социјалног програма?!

Подсетило ме је то на сопствену анегдоту из живота, када ме је, ономад, врбовао 
један модни креатор да му будем „звезда на ревији „за пуније особе... Послала 
сам ra до ђавола, рекавши: „Да ли си ти нормалан, па нисам ваљда луда да се 
декларишем као дебела!

Људи из „социјалне продавнице, морају, елем, да се декларишу као сиротиња, 
само на једном нижем степену од клијената народних кухиња. Тако да ће мало који 
адолесцент послушати бабу или деду, маму или тату, радије ће нажицкати за чипс 
и кокаколу, него стајати у реду за џак лука...

Деда ми је причао да је предратни велетрговац, заправо, индустријалац Митић, 
често предузимао иницијативу за сличне програме и био познат по својој 
коректности према сопственим радницима и њиховим породицама. Зато што је стасао 
двестотињак година пошто је часовник на катедрали у Келну показао подне и тиме 
означио почетак грађанског, односно капиталистичког друштва! Тако да је и сам, 
тачно у подне, неког дана, објављивао своје распродаје, вересије и донације. И 
колико-толико, решавао питање хлеба! Али стара латинска нам каже „хлеба и 
(ц)игара, тако да у Куршумлији можете купити и три комада за све паре, као у 
време давног детињства ваше потписнице. Једна после непостојећег ручка, друга 
пред немогућу мисију вечере, а трећа - за уво!

 







[sim] Borisav Milošević prethodnica Me dvedevu

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN
http://www.blic.rs/temadana.php?id=85724

brat pokojnog Slobodana Miloševića u Vladi Srbije

Milošević prethodnica Medvedevu


Autor: B. Krivokapić | Foto:Reuters | 29.03.2009. - 00:01
Milošević prethodnica Medvedevu

Borisav Milošević, bivši ambasador Jugoslavije u Moskvi i brat pokojnog 
Slobodana Miloševića, bio je proteklog četvrtka u Vladi Srbije, na 
sastanku u Ministarstvu rudarstva i energetike, potvrdio je za „Blic 
nedelje“ izvor u Vladi Srbije.

Prema nezvaničnim informacijama, Milošević je došao kao prethodnica 
Aleksandru Medvedevu, potpredsedniku „Gasproma“. Šta je sa zvaničnicima 
u srpskom ministarstvu Milošević ugovorio, ne zna se, ali svakako 
njegova poseta nije bila zbog kafe kod ministra. Štaviše, njegova poseta 
se krije.

Na pitanje da li zna da je Bora Milošević bio u zgradi Vlade, premijer 
Mirko Cvetković je novinaru jedne TV stanice kratko odgovorio:

– Nemam komentar.

Zorana Mihajlović-Milanović, stručnjak za energetiku, kaže da javnost u 
Srbiji tek treba da sazna šta se sve događalo pre sklapanja energetskog 
sporazuma sa Rusijom.

– Poseta nekog ko lobira za ruske interese mene ne bi iznenadila. 
Poznato je da pomenuti gospodin ima jake pozicije u Moskvi, da tamo ima 
razrađene poslove, i to uglavnom u energetici. Sada kad Rusi, nakon 
preuzimanja NIS-a, sve otvorenije pokazuju interes i za Elektroprivredu 
Srbije, njegova pomoć im je verovatno dobrodošla – kaže Zorana 
Mihajlović-Milanović.
I drugog sagovornika „Blica nedelje“ iz sveta energetike, a koji nije 
želeo da ga imenujemo, poseta Bore Miloševića Ministarstvu rudarstva i 
energetike ne bi iznenadila ma koliko da to, kako kaže, liči na 
„zabadanje prsta u oko“.

– Bora Milošević je mnogim srpskim biznismenima i političarima iz raznih 
partija „otvarao“ vrata u Moskvi – kaže naš sagovornik, podsećajući da 
je Milošević januara prošle godine organizovao susret tada 
potpredsednika radikala Tomislava Nikolića sa tadašnjim vicepremijerom, 
a sada predsednikom Rusije, Dmitrijem Medvedevom. Tom prilikom Nikolić 
je Boru Miloševića nazvao „simbolom veza između Rusije i Srbije“.

Naš sagovornik takođe podseća da je Bora Milošević u odličnim odnosima 
sa Mihajlom Jeremićem, bivšim direktorom „Jugopetrola“ i ocem ministra 
inostranih poslova Vuka Jeremića. A Jeremići se pominju kao ljudi koji 
su ubedili predsednika Tadića da prihvati aranžman za NIS sa Rusima.

– Lobiranje postoji svugde u svetu i ovde je samo pitanje zašto se to u 
slučaju Bore Miloševića skriva od javnosti – kaže naš sagovornik.

Milan Budimir, PR Ministarstva rudarstva i energetike, kaže da nije 
istina da je Milošević bio u Ministarstvu jer je sastanku između 
ministra Petra Škundrića i delegacije „Gasproma“ lično prisustvovao.
– To je velika glupost – kaže Budimir.

Na pitanje da li je siguran da bi on znao da je Bora Milošević bio u 
Ministarstvu, Budimir kaže da veruje da bi znao jer mu je tu radno mesto.

– Ali to nije istina i ako takvu informaciju objavite, mi ćemo odmah 
poslati demanti.
Naši izvori ni ne tvrde da je Milošević prisustvovao sastanku ministra 
Škundrića i delegacije „Gasproma“, već da je došao kao prethodnica.

Dolazi i Radoman Božović
Bora Milošević nije jedini bivši visoki državni funkcioner koji svraća u 
Vladu Srbije. Kako smo saznali, proteklih meseci u poseti Ministarstvu 
rudarstva i energetike nekoliko puta je bio i bivši premijer Srbije 
Radoman Božović.





   Srpska Informativna Mreza

sim@antic.org

http://www.antic.org/


[sim] Novi rusko-ukrajinski gasni rat već u maju ?

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN
http://www.pressonline.rs/page/stories/sr.html?view=storyid=61744sectionId=40seriesId=158

MOSKVA, 29.03.2009

Tanjug-Ekos
Novi rusko-ukrajinski gasni rat već u maju ?

Rusija i Ukrajina već u maju mogu obnoviti gasni rat i taj sukob bi 
bio, kako ocenjuje moskovsko internet izdanje Lenta.ru, dug i krvav 
sa potpuno neizvesnim ishodom

Tema gasnog konflikta Rusije i Ukrajine je, naime, ponovo dobila 
vrhunski značaj, jer su u Moskvi ovog vikenda počeli pregovori Rusije i 
Evropske Unije (EU) oko uslova transporta ruskog gasa u Evropu.

Rusko - ukrajinski gasni spor je, inače, početkom ove sedmice dospeo u 
žižu pažnje javnosti posle potpisivanja gasne Deklaracije između Kijeva 
i Brisela, na osnovu koje bi Evropska unija (EU) praktično stekla 
monopol nad ukrajinskim cevovodima za transport prirodnog gasa.

Takav sadražaj briselske Deklaracije je odmah izazvao gnevne reakcije 
ruskih čelnih političara, a pre svih premijera Vladimira Putina. On je 
pripretio, nakon što su pre nedelju dana Brisel i Kijev usvojili 
pomenuti dokument, promenom ponašnja prema evropskim investitorima 
koji su uložili veliki kapital u ruske energetske objekte.

Putin je stavio do znanja da će zbog nerazborite energetske politike 
Brisela direktnu štetu pretrpeti evropski investitori u rusku industriju 
uglja, atomsku energiju i elektroenergetske objekte, gde su do sada 
uložili milijarde dolara.

Ograničenja u svojoj aktivnosti mogu, takođe, očekivati i evropski 
investitori u ruska nalazišta nafte i gasa, kao i objekte za transport 
tih energenata, dodao je Putin, uz napomenu da je njegova zemlja kupila 
u Evropi samo opreme za proizvodnju i prenos prirodnog gasa u vrednosti 
26 milijardi dolara.

Ruska vlada i njen čelnik su na taj način stavili do znanja Briselu da 
će EU izgubiti Rusiju kao velikog i važnog partnera, ukoliko bude sve 
karte u gasnoj igri stavili na Ukrajinu.

U slučaju da EU ne popusti i ostane pri stavu da Rusiju isključi, uz 
podršku vlade u Kijevu, iz obnove gasnotransportnog sistema Ukrajine, 
Moskva bi mogla da ide na zaoštravanje odnosa sa Briselom koji bi na 
kraju morao da se opredeli ko mu je zaista važniji partner: Rusija koja 
sada pokriva više od 30 energetskih potreba EU, ili Ukrajina kroz čiju 
teritoriju prolazi deo međunarodnog cevovoda kojim se ruska nafta i gas 
dopremaju do evropskih kupaca.

Moskva namerava u rešavanju ovog spora da zatraži pomoć i od svojih 
najvećih poslovnih partnera u Nemačkoj i Italiji koji, kako navode 
moskovska glasila, nemaju ništa protiv da se stvori međunarodni 
konzorcijum, sa obaveznim učešćem Rusije, za rekonstrukciju i 
upravljanje gasnotransportnim sistemom Ukrajine.

Generalni direktor italijanske naftne kompanije Eni Paolo Skaroni već 
je, naime, predložio da se takav međunarodni konzorcijum u kome bi bila 
i Rusija i osnuje.

Skaroni smatra da je proširenje propusne moći ukrajinskih cevovoda za 
transport gasa, a koje je predviđeno Deklaracijom koju su 23. marta u 
Briselu potpisali zvaničnici EU i ukrajinska premijerka Lidija 
Timošenko, ne samo gubitak vremena, već i gubitak novca.

Mi mislimo da i druge velike kompanije, potput E.ON -a, Gas de frans, 
takođe smatraju da je neophodan povratak na staru ideju o stvaranju 
(međunarodnog) konzorcijuma koji bi garantovao stabilne isporuke gasa, 
zaključio je Skaroni.

Takav stav čelnika italijanske državne naftne kompanije je rado citiran 
u Moskvi, jer Deklaracija iz Brisela predviđa modernizaciju i proširenje 
propusne moći ukrajinskog gasovodnog sistema sredstvima EU, čije bi 
kompanije za uzvrat dobile udeo u podzemnim gasnim skladištima u 
Ukrajini, kao i u sistemu cevovoda kojim se energent transportuje ka 
evropskim kupcima.

Realizacija programa predviđenog gasnom Deklaracijom iz Brisela bi 
značila, kako navodi Lenta. ru, slom izgradnje Sevrnomorskog gasovoda, 
kao i realizacije projekta Južni tok, jer bi Moskva zapala u zavisnost 
od jedinog tranzitera, uz dodatnu štetu u vidu onemogućavanja Gasproma 
da da plasira svoju robu na evropskom malorpdajnom tržištu.

O problemima nastalim nakon pokušaja Brisela i Kijeva da Moskvu odvoje 
i potpuno isključe od rešavanja problema ukrajinskog cevovoda za prenos 
gasa, razgovaraće u utorak ruski predsednik Dmitrij Medvedev i nemačka 
kancelarka Angela Merkel.

Pitanje Deklaracije iz Brisela sada ima za Rusiju prvostepeni značaj, 
potvrdio je predstavnik ruskog ministarstva inostranih poslova, 
izražavajući istovremeno nadu da će i zvanični Berlin shvatiti takvu 
poziciju Moskve.

Nemačka podrška u rešavanju tog pitanja je veoma bitna i mogla bi, kako 
se procenjuje u Moskvi, da podigne ruski ulog u nastojanjima da se 
pomenuta Deklaracija iz Brisela promeni i Rusija ponovo vrati u veliku 
gasnu igru na teritoriji Ukrajine.





   Srpska Informativna Mreza

sim@antic.org

http://www.antic.org/


[sim] Osiromašeni uranijum kosi jug Sr bije

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN
http://www.blic.rs/drustvo.php?id=85712

Deceniju od bombardovanja sve više obolelih od raka
Osiromašeni uranijum kosi jug Srbije

Autor: S. Tuvić | Foto:S. Đali | 29.03.2009. - 00:01
Osiromašeni uranijum kosi jug Srbije

Svake godine u Pčinjskom okrugu registruje se 500 do 600 novoobolelih od 
raka. Najviše je obolelih od karcinoma pluća, kože, krvno-limfnog 
sistema, organa za varenje. Samo u Vranju 2005. registrovano je dvanaest 
puta više novoobolelih od raka nego deceniju ranije. Lekare ne čudi 
ovakav podatak jer je tokom NATO bombardovanja 1999. na ovim područjima 
korištena municija sa osiromašenim uranijumom.

Još se precizno ne zna koliko je projektila sa osiromašenim uranijumom 
ispaljeno na područje Srbije. Podaci NATO-a govore da je ispaljena 
31.000 projektila, Vojska da je naša zemlja zasuta sa oko 50.000, dok 
Rusi tvrde da ispaljeno čak 90.000 projektila. Gađane su četiri lokacije 
u jugoistočnoj Srbiji, jedna u Crnoj Gori i 107 na Kosovu. Posledice 
upotrebe ovakve municije su nesagledive, a posebno zabrinjava činjenica 
da država nije obezbedila sredstva za redovno praćenje i ispitivanje 
ugroženosti zdravlja rizičnih grupa stanovništva, kao ni za praćenje 
podzemnih voda, ugroženog biljnog i životinjskog sveta.
Dr Radomir Kovačević, toksikolog iz Instituta za medicinu rada i 
radiološku zaštitu „Dr Dragomir Karajović“, kaže da je tokom 2002. 
godine ispitivano 29 ljudi koji žive u mestima koja su bombardovana 
osiromašenim uranijumom i kod većine je potvrđeno prisustvo uranijuma u 
urinu. Kod svih su pronađene i genetske promene i oštećenja na 
bubrezima, krvnim sudovima, a u jednoj porodici zabeležene su ozbiljne 
genetske anomalije na potomstvu.

Naš sagovornik kaže da ni dekontaminacija ovih područja nije urađena 
kako treba.

– Kod nas je samo pokupljena neeksplodirana municija na površini, ali 
nije zemlja očišćena. Trebalo je da se podigne površinski sloj zemlje 
(najmanje pola metra), da se smesti na sigurno, kako uranijum ne bi ušao 
u lanac ishrane i kako bi ljudi bili bezbedni – objašnjava dr Kovačević.

On kaže da je u stalnom kontaktu sa lovcima sa juga Srbije i već su 
primećene genetske promene na fazanima, divljim svinjama, jelenima.

– Zapažene su brojne mutacije, tako da se pojavljuju pacovi sa ogromnim 
repovima, kao kod veverice, ribe sa tri repa, životinje sa dve glave, 
što do sada nije bilo. Sve to ukazuje da problem postoji, ali se njim 
niko ozbiljno ne bavi – dodaje dr Kovačević.

Koliko je problem s osiromašenim uranijumom ozbiljan, najbolje govori 
podatak da je od 225 italijanskih vojnika koji su boravili u sastavu 
Kfora na Kosovu, njih 45 umrlo od malignih bolesti, dok su kod 25 rođena 
deca sa genetskim anomalijama. Municija s osiromašenim uranijumom 
najviše je korišćena u okolini Prizrena i Peći, gde su stacionirane 
nemačke i italijanske snage Kfora. Zbog ovog slučaja pokrenuta je 
istraga u italijanskom parlamentu, a vlada je odlučila da izdvoji pet 
miliona evra za vojnike žrtve osiromašenog uranijuma.

Koliko je osiromašeni uranijum uništio zdravlje srpskih vojnika, 
policajaca, starešina, dobrovoljaca i civila, ne zna se. Za razliku od 
italijanskih vojnika koji su pod stalnim nadzorom, naši su prepušteni 
sami sebi. Tako je Vojnomedicinska akademija samo prvih pet godina posle 
bombardovanja pratila zdravstveno stanje oko 4.000 vojnika, starešina i 
dobrovoljaca koji su boravili na područjima gde je korišćena municije s 
osiromašenim uranijumom, kao i onih koji su kasnije učestvovali u 
čišćenju ugroženih područja.

– Tokom petogodišnjeg praćenja kod njih nismo našli oboljenja od 
karcinoma. Bilo je degenerativnih promena na jetri i bubrezima, ali se 
oni sa sigurnošću nisu mogli povezati s osiromašenim uranijumom. 
Naravno, pretogodišnje praćenje je nedovoljno, jer se posledice javljaju 
tek posle deset do petnaest godina. Nažalost, sa praćenjem se prestalo 
zbog nedostatka materijalnih sredstava, iako smo mi tražili da se ono 
nastavi – priča pukovnik dr Milan Mišović, načelnik Instituta za 
medicinu rada u VMA.

Žrtve i izveštači
Iv En Prentis, engleska novinarka i dugogodišnji izveštač sa prostora 
bivše Jugoslavije, umrla je prošle godine od karcinoma kostiju. Ona je 
tvrdila da je glavni krivac za njenu bolest osiromašeni uranijum. Na 
ispitivanjima u Londonu utvrđeno je da se u organizmu Iv En nalaze teški 
metali koji ne mogu da dospeju u organizam slučajno ili prirodnim putem. 
Ubrzo posle incidenta ona je izgubila glas i imuni sistem joj je 
ozbiljno narušen. Tri i po godine kasnije dijagnostikovan joj je 
sekundarni rak kostiju. Slična sudbina zadesila je i Toma Vokera, koji 
je umro u 44. godini od raka.




   Srpska Informativna Mreza

sim@antic.org

http://www.antic.org/


[sim] U novim članicama EU i poljopriv reda u teškoj krizi

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN
http://www.blic.rs/svet.php?id=85717

U novim članicama EU i poljoprivreda u teškoj krizi
Bugarski seljaci na rubu siromaštva


Autor: Tanjug | Foto:AFP | 29.03.2009. - 00:01

Bugarski seljaci na rubu siromaštva

Bugarski seljaci, prezaduženi i opterećeni visokim troškovima 
proizvodnje i niskom cenom svojih proizvoda, odlučili su da konačno 
zbiju redove u borbi za opstanak svoje privredne grane koja je i dosad, 
pre no što je u svetu buknuo sveobuhvatan požar krize, jedva preživljavala.

Seljaci su gnevni zato što endemska korupcija i birokratija u Bugarskoj 
blokiraju subvencije „teške“ 6,5 milijardi evra, koje je Evropska unija 
namenila razvoju bugarskog sela u periodu 2007–2013. godina. Mnogi su se 
do grla zadužili da bi svoja gazdinstva uskladili s evropskim 
standardima, ali to im nije mnogo pomoglo. Zato danas poljoprivredna 
proizvodnja bugarskih seljaka čini svega pet do šest odsto bruto domaćeg 
proizvoda, a to je gotovo pet puta manje nego u deceniji 90-ih.
Posledica drastičnog pada proizvodnje je vrlo neprijatna – Bugarska, 
zemlja sa 7,6 miliona stanovnika, za kratko vreme se preobrazila od 
izvoznika u uvoznika hrane! Niske cene mleka i jeftina uvozna hrana su 
kap koja je prevršila meru u ovom ionako tmurnom vremenu globalne krize, 
pa su bugarski seljaci organizovali seriju protesta, uključujući 
jednodnevnu blokadu graničnih prelaza s Rumunijom.

„Dogorelo nam je do nokata... Ja sam, u principu, protiv ekstremnih 
akcija, ali ni ja više ne vidim drugi izlaz“, izjavio je, tim povodom 
Rojtersu Bojko Sinapov, predsednik Udruženja stočara. Valentin Dimitrov, 
vlasnik malog stada u Svobodi, selu na Rodopskim planinama, kaže da mu 
hitno treba pomoć da bi preživeo. On je već žrtvovao klanici trećinu 
stada, a uskoro bi mogao da ostane i bez ostatka, jer banka traži da 
odmah plati dug. „Ovo gazdinstvo je moj život, ali ne mogu više da 
izdržim“, kaže Dimitrov, vlasnik 400 ovaca i 50 krava. „Da se ne bih 
mučio još 20 godina, dođe mi da od svega dignem ruke, da banci ostavim 
svoje gazdinstvo i kažem zbogom“, ističe ovaj 45-godišnjak, koji je od 
banke uzeo kredit u visini 150.000 leva (76.000 evra) da bi svoju farmu 
uskladio s evropskim standardima.

Analitičari ističu da pritisak seljaka na vladu raste ne samo u 
Bugarskoj, već i u drugim bivšim komunističkim zemljama i da će 
situacija biti još gora ako svetska kriza bude dalje napredovala. 
Protest seljaka je u februaru oborio vladu Letonije, a u Grčkoj seljaci 
su serijom protesta naterali vladu da odobri novih 500 miliona evra za 
subvencije poljoprivredi.
U Pragu, glavnom gradu Češke, proizvođači mleka i mlečnih proizvoda iz 
nekoliko evropskih zemalja protestovali su početkom marta zbog niskih 
cena mleka.

Analitičari ocenjuju da protesti u Bugarskoj nisu u stanju da neposredno 
ugroze vladu koja ima ogromnu većinu u parlamentu, ali mogu da je 
nateraju da, pre izbora planiranih za jun, više pomogne poljoprivredi. 
Među najugroženijima su stočari jer su se prezadužili u nastojanju da 
modernizuju svoje farme i ispune evropske standarde. Njih pritiska i sve 
skuplja stočna hrana, te činjenica da su primorani da meso prodaju po 
nižoj ceni – zato što im država pravi konkurenciju, uvozeći jeftinije 
meso iz drugih članica EU.

U Bugarskoj litar mleka na farmi košta 0,30 do 0,40 leva (1 lev vredi 
0,50 evra), a u prodavnici 1,60 do dva leva. Istovremeno, stočari 
plaćaju kilogram stočne hrane 0,50 do 0,60 leva! Posledica ovog apsurda 
je pad broja grla goveda sa 700.000 u 2004. na 577.000 u ovoj godini. 
Poređenja radi, Bugarska je u vreme socijalizma imala 1,6 miliona 
goveda. Broj ovaca je, u istom periodu, opao sa 2,1 milion na 1,8 
miliona, dok ih je u deceniji 80-ih bilo više od 10 miliona.

U Češkoj, gde je cena mleka najniža od 2004. godine, kada je ta zemlja 
postala članica EU, seljaci zahtevaju da litar mleka košta 0,40 evra – 
dvostruko više nego sada.

U Bugarskoj, kažu funkcioneri EU u Briselu, za sve je kriva duboko 
ukorenjena korupcija, koja kao rak-rana razara celu zemlju. EU je lane 
bila primorana da, zbog malverzacija i zloupotrebe para iz Brisela, 
zamrzne subvencije u visini 140 miliona evra, namenjenih bugarskoj 
poljoprivredi. Transparensi internešenel, globalna mreža za borbu protiv 
korupcije, ocenila je prošle godine da je Bugarska ubedljivo 
najkorumpiranija članica EU.





   Srpska Informativna Mreza

sim@antic.org

http://www.antic.org/


[sim] NATO kampanja na godišnjicu bomb ardovanja -- Branko Radun

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN
http://www.nspm.rs/srbija-i-nato/nato-kampanja-na-godisnjicu-bombardovanja.html

NATO kampanja na godišnjicu bombardovanja   

Branko Radun   
subota, 28. mart 2009.


Sve smo mogli očekivali kad je u domaćim medijima obeležavana 
desetogodišnjica bombardovanja: i ignorisanje i minimiziranje značaja 
ove bolne teme, i romantične individualne priče (o pilotima) i priče o 
„Miloševićevoj krivici“ i nemušto-kukavne izjave o „avio-kampanji“ i o 
„intervenciji koja se mogla izbeći“ i štošta drugo, ali ne i otvoreno 
zagovaranje ulaska u NATO od strane domaćih NATO lobista. Očekivali smo 
i kampanju NVO sektora o zločinima srpskih formacija nad „nevinim 
pripadnicima OVK“ kao i različite vrste spinovanja s ciljem da se skrene 
pažnja sa prave teme: ko je odgovoran za bombardovanje, koji su bili 
povodi i uzroci tog rata i šta se zapravo dešavalo iza medijskih kulisa 
„humanitarne intervencije“? Ali, ipak, promocija NATO pakta i njegovih 
„vrednosti“ na desetogodišnjicu NATO bombardovanja Srbije prevazilazi 
sve ove zamene teza i manipulacije. To nije samo bezobrazluk, već i prst 
u oko našem narodu, to je otvoreno potcenjivanje inteligencije i povreda 
traumatizovanih (o)sećanja.

NATO linija podele

NATO lobisti su bez imalo osećaja za vreme i mesto propagirali svoju 
„firmu“ u momentu kad smo se svi prisećali užasa i poniženja koji nam je 
NATO priredio 1999. (ali i ranije, bombama na Republiku Srpsku i 
logistikom proterivanja Srba iz Hrvatske). Njihovi argumenti su bili u 
stilu: svi idu u NATO, pa moramo i mi, a ubrzo ćemo biti okruženi 
zemljama koje pripadaju ovom vojnom paktu. Sličan argument se mogao čuti 
i 1941, oko ulaska u Trojni pakt: „svi oko nas su u paktu“, „velika je 
to sila zapadna“, „ne treba ih ljutiti“ i tome slično. To što su druge 
zemlje u okruženju ušle u NATO ne znači da i mi moramo, naročito stoga 
što se to od nas i ne traži zvanično, niti je to uslov za status 
„večitog kandidata za ulazak u EU“, čemu naša vlast toliko revnosno 
teži. Postoje zemlje koje su u EU, a nisu u NATO-u, kao i one koje su, 
poput Švajcarske, neutralne i okružene NATO zemljama, pa im to nimalo ne 
smeta da budu bogate i napredne. Danas, voditi neutralnu politiku je 
znak mudrosti.

Drugi argument je još slabiji: ulaskom u NATO, bićemo bezbedniji i manje 
ćemo morati da ulažemo u vojsku. Bezbednost unutar ovog vojnog saveza je 
prilično diskutabilna u turbulentnom svetu u kome NATO redefiniše svoju 
ulogu, to jest od defanzivnog saveza ide u pravcu intervencionizma. Ući 
sada u NATO znači ući baš u fazu kad ovaj vojni savez može ući u 
različite konflikte na Istoku, a to znači i obaveza učestvovanja u 
njima. Da li iko pametan danas na samom pragu velike ekonomske krize 
(koje po pravilu rađaju konflikte) može da garantuje da naši momci neće 
učestvovati u vojnim operacijama po imperijalnim ratištima zapadne vojne 
alijanse. O nekom ovakvom „aranžmanu“ bi se eventualno moglo razmišljati 
ako bi se došlo u poziciju da se „trguje“ oko statusa Kosova i Republike 
Srpske. No, kako o tome nema ni reči, mi i nemamo nikakav politički ili 
strateški interes da razmišljamo o ulasku u NATO.

Naprotiv, imamo mnogo razloga da budemo protiv ulaska u vojni savez koji 
nas je žestoko bombardovao. Pre svega, reč je o očuvanju minimuma 
nacionalnog dostojanstva koje bi pred sobom, precima i potomcima, 
izgubili takvim servilnim ponašanjem. Da mi molimo njih koji su nas 
zasipali bombama da nas prime i da i time potvrdimo prihvatanje svoje 
krivice za bombardovanje i gubitak Kosova je dno dna i moralno i 
ljudsko. Takav akt vlasti bi u većem delu javnosti bio, s pravom, 
dočekan kao akt kolaboracije sa okupatorima Kosova i doveo bi do velike 
podele. Tako bi se produbili stari i generisali novi srpski raskoli, što 
nam sigurno nije potrebno. Čak i da su zagovornici Nato-integracija u 
pravu: da bi ulazak u ovaj vojni savez popravio naše šanse za ulazak u 
EU i da bi nam nešto značio u smislu bezbednosti, u šta ne verujemo, on 
bi doneo veliki osećaj stida i ogorčenje javnosti. Rane nisu još 
zaceljene. A svaka politika koja potiskuje istinu i generiše raskole, 
naročito one nepotrebne, jeste loša i neproduktivna. Ona Srbiju blokira 
i ne može nikako voditi napretku i dobru.

Povodi i uzroci rata

Da bismo bili svesni svoje pozicije u odnosu prema NATO-u i prema 
Americi koja ga kontroliše, moramo razumeti uzroke rata 1999. Uzroke 
treba odvojiti od povoda, uči nas prva lekcija istorijskog znanja. Kao 
povod, više ne figurira onaj inscenirani Račak. Ostalo je u zapadnim 
medijima prilično široko postavljena teza o represiji srpskih organa 
vlasti nad „nedužnim Albancima“. Da bi se ta teza ojačala i Haški sud 
presuđuje drakonski srpskim oficirima i vojnicima, a amnestira albanske 
teroriste. U tu kampanju dokazivanja srpske krivice, preko denunciranja 
srpskih policajaca, ovih meseci se uključilo i nekoliko pronatovski 
orijentisanih NVO organizacija i medija.

No, bez obzira na sve, to nikako ne predstavlja uzrok rata. 

[sim] VESTI DANA

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN

VESTI DANA


 
http://www.beta.co.yu/default.asp?m=Vesti%20dana,vesj=srh=Home,srprikaz=2069452
 Dačić: Od 1990. godine poginulo 800 policajaca


Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je u nedelju u Novom Sadu da 
je od 1990. godine oko 800 policajaca izgubilo život obavljajući dužnost u 
borbi protiv kriminala i u toku održavanja javnog reda i mira.  
http://www.beta.co.yu/default.asp?m=Vesti%20dana,vesj=srh=Home,srprikaz=2069452
 http://www.beta.co.yu/images/strC.gif


http://www.beta.co.yu/images/kocvesti.gif 
http://www.beta.co.yu/default.asp?m=Vesti%20dana,vesj=srh=Home,srprikaz=2069451
 Jeremić u ponedeljak u poseti Austriji 
http://www.beta.co.yu/default.asp?m=Vesti%20dana,vesj=srh=Home,srprikaz=2069451
 http://www.beta.co.yu/images/strm12.gif
http://www.beta.co.yu/images/kocvesti.gif 
http://www.beta.co.yu/default.asp?m=Vesti%20dana,vesj=srh=Home,srprikaz=2069429
 Ministarstvo pravde pozdravilo efikasnu akciju policije 
http://www.beta.co.yu/default.asp?m=Vesti%20dana,vesj=srh=Home,srprikaz=2069429
 http://www.beta.co.yu/images/strm12.gif
http://www.beta.co.yu/images/kocvesti.gif 
http://www.beta.co.yu/default.asp?m=Vesti%20dana,vesj=srh=Home,srprikaz=2069419
 Tadić:Potrebno smanjiti administraciju 
http://www.beta.co.yu/default.asp?m=Vesti%20dana,vesj=srh=Home,srprikaz=2069419
 http://www.beta.co.yu/images/strm12.gif
http://www.beta.co.yu/images/kocvesti.gif 
http://www.beta.co.yu/default.asp?m=Vesti%20dana,vesj=srh=Home,srprikaz=2069415
 Ljajić:Traženje rešenja za krizu najveći patriotizam 
http://www.beta.co.yu/default.asp?m=Vesti%20dana,vesj=srh=Home,srprikaz=2069415
 http://www.beta.co.yu/images/strm12.gif

 

http://www.beta.co.yu/






attachment: image001.gif
attachment: image002.gif
attachment: image003.gif


[sim] Kosovo i Metohija

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN

Aktuelno


Gracijani: Kfor će ostati spreman da obavi zadatke


11:10 PRIŠTINA, 29. marta (Tanjug) - Portparol Kfora, italijanski pukovnik 
Adrijano Gracijani, izjavio je danas da je smanjenje broja međunarodnih vojnika 
na Kosovu, o kojem se ovih dana spekuliše u javnosti, političko pitanje, ali da 
će Kfor ostati spreman da obavi svoje zadatke. Gracijani je rekao Tanjugu da je 
na Kosovu raspoređeno oko 14.500 vojnika te međunarodne misije. (Kraj) 


Jakšić traži sednice skupštine i vlade na Kosovu


15:29 KOSOVSKA MITROVICA, 28. marta (Tanjug)- Potpredsednik Skupštine zajednica 
opština Kosova i Metohije Marko Jakšić zatrazio je danas da Skupština i Vlada 
Srbije održe sednice na teritoriji svoje južne pokrajine i tako pošalju jasnu 
poruku međunarodnoj i domaćoj javnosti da je Kosovo deo Srbije. Jakšić je 
povodom objavljivanja spiska sa preko sto imena nepoželjnih Srba, među kojima 
je i njegovo- a kojima treba zbog učešća u paralelnim strukturama zabraniti 
ulazak na Kosovo- ocenio da spisak obavezuje predstavnike naše države a 
naročito zvanični Beograd da nastave da brane svoj teritorijalni intergitet i 
celovitost. (Kraj) 


I Kosovo traži liberalizaciju viznog režima


15:29 HLUBOKA, 28. marta (Tanjug) - Ministar inostranih poslova u privremenoj 
kosovskoj vladi Skender Hiseni zatražio je danas, na sastanku šefova 
diplomatija EU u češkom dvorcu Hluboka nad Vltavom, da se liberalizacija viznog 
režima primeni i na Kosovo. Podneo sam zahtev da se liberalizacija viznog 
režima primeni i na Kosovo i to istovetno kao i na ostale zemlje zapadnog 
Balkana, izjavio je Hiseni novinarima posle završetka sednice. (Kraj)

 

http://www.tanjug.rs/

 



[sim] Srbija

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN
 


Srbija


Štedi se smanjenjem administracije, a ne broja ministara


16:13 BEOGRAD, 29. marta (Tanjug) - Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je 
danas da se uštede u državnoj upravi ne mogu obezbediti smanjenjem broja 
ministarstava, već smanjenjem i racionalizacijom administracije. Nema dileme 
da je moj stav i stav svakog racionalnog čoveka da vlada treba da bude što 
manja, ali vlada ima svoju veličinu koja je definisana izborima, odnosno 
glasovima građana, izjavio je Tadić novinarima posle izborne skupštine 
Sandžačke demokratske partije za grad Beograd, kojoj je prisustvovao kao gost. 
(Kraj) 


Tadić:Popularne mere neće obezbediti prevazilaženje krize


14:27 BEOGRAD, 29. marta (Tanjug) - Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je 
danas da popularne mere ne mogu da obezbede prevazilaženje posledica ekonomske 
krize, i istakao da je spreman da preuzme odgovornost za rešavanje problema 
koji predstoje državi. Moraćemo da donosimo teške odluke zbog kojih ćemo 
gubiti popularnost, ali uveren sam da će, kada sve ovo prođe, građani reći da 
smo zaslužili njihovu podršku, rekao je Tadić na drugoj izbornoj skupštini 
Sandžačke demokratske partije za grad Beograd. (Kraj) 


Osumnjičeni za ubistvo u Knjaževcu sutra pred sudijom


12:17 BEOGRAD, 29. marta (Tanjug) - Ljubiši Tošiću osumnjičenom za ubistvo 
Radice Lukić, supruge starešine Opštinskog prekršajnog veća u Knjaževcu 
Velimira Lukića, određeno je zadržavanje od 48 sati i on će sutra biti izveden 
pred istražnog sudiju Okružnog javnog tužilaštva u Zaječaru, izjavio je danas 
Tanjugu portparol Republičkog tužilaštva Tomo Zorić. Okružno javno tužilaštvo u 
Zaječaru podneće zahtev za sprovođenje istrage protiv Tošića zbog krivičnog 
dela teško ubistvo izvršeno na svirep i podmukao način, kazao je Zorić. (Kraj) 


Uhapšen ucenjivač koji je ranio policajca


12:09 NOVI SAD, 29. marta (Tanjug) - Inspektor novosadske kriminalističke 
policije Darko V. (33) uboden je nožem u stomak dok je hapsio Elvira J. (37) 
osumnjičenog za iznudu, ali je uspeo da savlada napadača. U akciji je juče 
uhapšena i Novosađanska Jovana I. (29), za koju se pretpostavlja da je bila 
saučenik ucenjivača. Povređeni inspektor je odmah prebačen na Urgentnu kliniku 
Pokrajinskog kliničkog centra, gde je ustavovljeno da mu nisu povređeni vitalni 
organi, pa je posle saniranja rane pušten na kućno lečenje. (Kraj) 


Vozač lakše povređen, cisterna uspravljena


10:52 BEOGRAD, 29. marta (Tanjug) - Vozač cisterne sa benzinom, koja se prošle 
noći prevrnula na putu Zaječar-Negotin, i koja je uspravljena, je lakše 
povređen, izjavio je danas Tanjugu načelnik sektora MUP-a Srbije za zaštitu i 
spašavanje Predrag Marić. Marić je istakao da prevrtanje cisterne sa benzinom 
nije izazvalo nikakve teže posledice, već je samo manja količina benzina 
iscurela, a na mestu prevrtanja sve vreme su bile vatrogasno-spasilačke 
jedinice. (Kraj) 


Srbija još nema ustanovu za čuvanje matičnih ćelija


10:39 BEOGRAD, 29. marta (Tanjug) - Srbija još nema referentnu ustanovu za 
čuvanje fetalnih stem ćelija izdvojenih iz pupčane vrpce, čijim se kasnijim 
korišćenjem oboleli pacijenti mogu lečiti od leukemije, limfoma, mijeloma, 
nemalignih bolesti krvi, autoimunih bolesti... Privatne ili državne banke 
matičnih ćelija postoje u razvijenim zemljama - Belgiji, Velikoj Britaniji, 
SAD, izjavio je Tanjugu dr Marko Banović iz Kliničkog centra Srbije, dodajući 
da se u svetskim laboratorijama, po želji, taj genetski materijal odlaže, čuva 
i u slučaju potrebe odmrzava za lečenje donora i njegovih najbližih krvnih 
srodnika. (Kraj) 


Uhapšen Ljubiša Tošić


10:08 BEOGRAD, 29. marta (Tanjug) - Pripadnici Kriminalištičke policije MUP-a 
Srbije uhapsili su Ljubišu Tošića (68) iz Knjaževca zbog osnovane sumnje da je 
25. marta u 6.30 sati ubio Radicu Lukić (57), suprugu starešine Opštinskog 
prekršajnog veća u Knjaževcu Velimira Lukića, tako što je postavio bombu na 
ulazu u njihov stan, izjavio je Tanjugu direktor policije Milorad Veljović. 
Radi se na rasvetljavanju motiva ovog kriminalnog dela, rekao je Veljović. 
(Krak) 


Blokada saobraćaja u znak protesta


18:21 BEOGRAD, 28. marta (Tanjug) - Drugovi Djorđa Zarića, koji je pre deset 
dana smrtno stradao prilikom intervencije pripadnika Inteventne jedinice 
policije danas su oko jedan sat, u znak protesta, blokirali saobraćaj u ulici 
Omladinskih brigada na Novom Beogradu gde je nesrećni mladić stradao. Učenisci 
protesta, koji je protekao bez incidenta, nosili su Zarićeve slike a tokom 
okupljanja saobarćaj je usmeravan na okolne ulice. (Kraj)

 

http://www.tanjug.rs/

 

 



[sim] Srbija - Svet

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN
 


Srbija - Svet


Malovićeva u Briselu o napretku Srbije i reformi pravosuđa


10:10 BEOGRAD, 29. marta (Tanjug) - Ministarka pravde Snežana Malović sutra 
putuje u Brisel gde će podneti izveštaj o dosadašnjem napretku Srbije u pogledu 
evropskih integracija, prvenstveno reforme pravosuđa. Malovićeva će predstaviti 
sve korake koje je država do sada preduzela, kao i što namerava da preduzme u 
budućnosti, a u Ministarstvu najavljuju i razgovore o viznoj liberalizaciji. 
(Kraj) 


D. Pak:Srbija u EU za pet godina


16:39 BEČ, 28.marta (Tanjug) - Obustava prijema do 2014. godine ne znači i 
obustavu faza procesa integracija, ocenila je za frankfurtske « Vesti » Doris 
Pak poslanik nemačke Demohrišćanske stranke (CDU) u Evropskom parlamentu. Ono 
što dokument CDU kaže to je da neće biti novih proširenja narednih pet godina. 
Za Srbiju se ništa ne menja. Obustava prijema do 2014. godine ne znači i 
obustavu predstojećih faza procesa evropske integracije koje za Srbiju ne mogu 
da potraju manje od pet godina kao što je to bio slučaj i sa Hrvatskom. (Kraj) 


Spasojević i Kosiga o vojnoj saradnji


15:17 BEOGRAD, 28. marta (Tanjug) - Državni sekretar Ministarstva odbrane 
Srbije Dušan Spasojević i podsekretar za odbranu Ministarstva odbrane Italije 
Djuzepe Kosiga razgovaraće 30. marta u Beogradu o bilateralnoj vojnoj saradnji 
i bezbednosno-političkoj situaciji u regionu. Kosiga će boraviti u zvaničnoj 
poseti Ministarstvu odbrane Srbije, 30. i 31. marta na Spasojevićev poziv, 
saopštilo je danas srpsko ministarstvo odbrane. (Kraj)

 

http://www.tanjug.rs/

 

 



[sim] Političke partije

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN
 


Političke partije


Ljajić:Izlazak iz krize najveći patriotizam


17:02 BEOGRAD, 29. marta (Tanjug) - Predsednik Sandžačke demokratske partije 
(SDP) Rasim LJajić izjavio je danas da je traženje odgovora na ekonomsku krizu 
najveći patriotizam i poručio da ćemo imati antikriznu vladu koja će imati 
hrabrosti da sprovodi mere da bi se nastalo stanje prevazišlo. Običan čovek je 
tema politike koja će se u Srbiji voditi, a prevazilaženje krize je politički 
prioritet ove vlade, rekao je Ljajić na drugoj izbornoj Skupštini SDP-a za 
Beograd.On je ocenio da je kriza idealan teren za populiste, demagoge i 
političke profitere. (Kraj) 


Popović: Vlada teret krize prebacuje na građane i privredu


10:10 BEOGRAD, 29. marta (Tanjug) - Donošenjem odluke o povećanju poreza na 
plate, vlada prebacuje sav teret ekonomske krize na, ionako siromašne, građane 
i privredu Srbije, ocenio je danas predsednik Ekonomskog saveta Demokratske 
stranke Srbije Nenad Popović. On je istakao da većina evropskih zemalja 
smanjuje poreze za građane i privredu, dodajući da jedino vlada Srbije radi 
potpuno suprotno - povećava poreze i time dodatno ugrožava položaj građana i 
privrede u uslovima krize. (Kraj) 


DSS najavljuje mogućnost tužbe protiv ministarke pravde


15:56 NOVI SAD, 28. marta (Tanjug) - Demokratska stranka Srbije podneće tužbu 
protiv ministarke pravde Snežane Malović, ako javno ne saopšti koje je krivično 
delo ta stranka počinila isticanjem transparenta na Varadinskom mostu, povodom 
obeležavanja 10. godišnjice početka bombardovanja, saopštio je danas Gradski 
odbor DSS u Novom Sadu. Povodom izjave Malovićeve da je transparent 1999. 
Bombe tada - Statut sada 2009. - Cilj ne bira počinioce skandalozan i da 
očekuje da nadležni organi razotkriju počinioce, DSS je istakla da se počinioci 
tog krivičnog dela znaju i da ga čine svi članovi DSS u Vojvodini. (Kraj)

 

http://www.tanjug.rs/

 

 



[sim] Ekonomija

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN
 


Ekonomija


Tadić posetio Salon automobila


16:14 BEOGRAD, 29. marta (Tanjug) - Predsednik Srbije Boris Tadić posetio je 
danas na Beogradskom sajmu 47. međunarodni Salon automobila. Predsednik Tadić 
je razgledao ponudu na ovogodišnjem sajmu, na kome izlaže nekoliko stotina 
kompanija i razgovarao s posetiocima te popularne sajamske manifestacije. Na 
sajmu se ove godine okupilo više od 500 izlagača, na prostoru od 40.000 
kvadratnih metara, a prvi put su zauzete sve četiri najveće sajamske 
hale.Prisutno je svih 38 brendova automobilske industrije, koliko ih danas ima 
u svetu, a posetioci sajma imaju priliku da vide 48 premijera, od kojih tri 
svetske, kao i 35 modela koji se prvi put pojavljuju na našem tržištu. (Kraj) 


Dinar i sutra u blagom porastu prema evru


14:15 BEOGRAD, 29. marta (Tanjug) - Dinar će sutra nastaviti da jača prema evru 
i to minimalno, za tri pare, tako da će zvanični srednji kurs biti 94,5953 
dinara, objavila je Narodna banka Srbije. NBS ni u petak, 27. marta, nije 
intervenisala na Međubankarskom deviznom tržištu, a poslednji put je to učinila 
25. februara ove godine. (Kraj) 


Za Kablove zainteresovani Rusi, Švajcarsci, Austrijanci..


13:22 JAGODINA, 29. marta (Tanjug) - Za kupovinu Industrije kablova u Jagodini 
zainteresovane su tri kompanije iz Rusije, kao i firme iz Švajcarske i 
Austrije, izjavio je danas Tanjugu predsednik sindikata Kablova Dragan Rajić. 
Reč je o Irkutskabelu, Sibkabelu i Energokompletu iz Rusije, Minecku iz 
Švajcarske i ATEK-u iz Austrije, precizirao je Rajić, koji je i član tenderske 
komisije Agencije za privatizaciju. (Kraj) 


Struja najverovatnije neće poskupeti, gas će pojeftiniti


10:09 UPR:STRUJA-KRIZA-ŠKUNDRIĆ (RPT) BEOGRAD, 29. marta (Tanjug) - Ministar 
rudarstva i energetike Petar Škundrić izjavio je da struja do kraja godine, 
najverovatnije, neće poskupeti, dok će gas u drugoj polovini godine 
pojeftiniti. Škundrić je rekao da se potpisivanje ugovora o gradnji Južnog 
toka očekuje krajem aprila u Plovdivu, u prisustvu šefova država. (Kraj)

 

http://www.tanjug.rs/

 

 



[sim] Kultura, nauka, umetnost

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN
 


Kultura, nauka, umetnost


Na izložbi mecotinte u Rusiji i srpski umetnici


13:04 BEOGRAD, 29. marta (Tanjug) - Na međunarodnoj izložbi mecotinte, stare i 
retke grafičke tehnike, koja se od 31. marta do 18. aprila održava u 
Jekaterinburgu u Rusiji, među umetnicima iz šest zemalja učestvovaće i 
grafičari iz Srbije, objavili su organizatori. Na izložbi će biti predstavljeno 
120 radova 27 grafičara iz Rusije, Sjedinjenih Americkih Država, Kanade, 
Australije, Holandije, a iz Srbije radovi Željka Ðurovića iz Beograda i Snežane 
Petrović iz Novog Sada. (Kraj) 


Festival kratkog metra od sutra 56. put


10:11 BEOGRAD, 29. marta (Tanjug) - Na 56. Beogradskom festivalu dokumentarnog 
i kratkometražnog filma, koji počinje sutra, do 3. aprila biće prikazano 39 
ostvarenja u domaćem i 33 u stranom takmičarskom programu. Uoči svečanog 
otvaranja u bioskopu Balkan, ispred zgrade biće otkrivena zvezda sa imenom 
Krste Škanate, slavnog reditelja čije je stvaralaštvo obeležilo zlatni period 
ove manifestacije. (Kraj) 


Debata o prevodima u Domu kulture Studentski grad


10:07 BEOGRAD, 29. marta (Tanjug) - Dom kulture Studentski grad organizovaće 
31. marta debatu koja će se baviti pitanjem ima li loših prevoda i predavanje 
sa audio i video projekcijama o Sun Rau, najavili su organizatori. U debati će 
se raspravljati o pitanjima šta je dobar prevod, koliko je prevođenje 
uslovljeno rokovima i cenom, kako izdavači biraju naslove koje će objaviti, da 
li je nekad prevod bolji od originala, koliko prevodilac sme da popravlja 
original. (Kraj)

 

http://www.tanjug.rs/

 

 



[sim] Balkan i susedi

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN
 


Balkan i susedi


CEMI: Registrovane tri veće nepravilnosti


17:02 PODGORICA, 29. marta (Tanjug) - Prema podacima koje je saopštio 
crnogorski Centar za monitoring (CEMI) tokom današnjih vanrednih parlamentarnih 
izbora do sada su se dogodile tri veće nepravilnosti. Pored napada na lidera 
Pokreta za promene Nebojšu Medojevića u Podgorici, u Tuzima je na jednom 
biračkom mestu prekršena procedura glasanja jer nije korišćena optička provera 
zaštitnog spreja kod birača. Prekršaj je, kako je navedeno, napravljen i na 
jednom biralištu u Ulcinju, gde su tokom glasanja korišćeni mobilni telefoni, 
što nije dopušteno. (Kraj) 


Srušeno sedam srpskih nadgrobnih spomenika


16:59 KAKANJ, 29. marta (Tanjug) - Uprava policije Zeničko-dobojskog kantona je 
danas potvrdila da je na Srpskom pravoslavnom groblju u Kaknju, u Federaciji 
BiH, u poslednjih mesec dana porušeno sedam nadgrobnih spomenika. Krstovi i 
mermerne ploče su oboreni na zemlju, rečeno je u operativnoj službi kantonalne 
policije.Policija intenzivno istražuje kako bi otkrila počinioce tog vandalskog 
i krivičnog dela, koje je uznemirilo malobrojne Srbe povratnike u srednjoj 
Bosni, naveli su u policijskoj upravi. (Kraj) 


CDT: Do 14 sati glasalo 32, 8 odsto birača


15:22 PODGORICA , 29. marta (Tanjug) - Na vanrednim parlamentarnim izborima u 
Crnoj Gori do 14 sati glasalo je 32, 8 odsto upisnih birača, što je za 3, 7 
odsto manje u odnosu na isti period na prethodnim izborima 2006. godine, 
saopštio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Na konferenciji za novinare 
te nevladine posmatračke organizacije ukuazano je da je najveći odziv građana 
zabeležen u severnoj regiji Crne Gore. (Kraj) 


Dobrom rezultatu nada se pozicija i opocija


14:07 PODGORICA, 29. marta (Tanjug) - Na vanrednim parlamentarnim izborima u 
Crnoj Gori danas do podneva je glasala većina lidera stranaka pozicije i 
opozicije, a na glasačkom mestu u Podgorici zamalo je došlo do fizičkog 
obračuna lidera Pokreta za promjene (PZP) Nebojše Medojevića i jednog 
pristalice vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS). Obraćajući se 
novinarima posle glasanja, Medojević je rekao da očekuje promene vlasti, na šta 
je pristalica vladajuće koalicije u prolazu dobacio: Samo sanjaj, nema šanse 
da dođe do smene vlasti. Pristalici DPS-a Medojević je uzvratio rečima Tako 
ti živeo, a ovaj ga je obasuo psovkama i uvredama. Fizički obračun su sprečili 
građani koji su čekali u redu. Do 12 časova je, prema podacima Centra za 
demokratsku tranziciju, na birališta izašlo 19 odsto ili nešto više od 92.000 
od ukupno nešto manje od pola miliona birača. (Kraj) 


Incko sutra u poseti snagama Eufora


14:07 SARAJEVO, 29. marta (Tanjug) - Visoki predstavnik međunarodne zajednice u 
Bosni i Hercegovini Valentin Incko posetiće sutra trupe Eufora i sastati s 
komandantom tih snaga general-majorom Stefanom Kastanjotom, saopštila je 
kancelarija visokog predstavnika. Incko će iskoristiti priliku da se detaljnije 
upozna sa bezbednosnom situacijom, kao i aktivnostima koje Eufor sprovodi u 
BiH, navedeno je u saopštenju. (Kraj) 


Ministar G. Bajnai, novi kandidat za mađarskog premijera


12:47 BUDIMPEŠTA, 29. marta (Tanjug) - Ministar privrede Gordon Bajnai novi je 
kandidat za mađarskog premijera, ali je i dalje sporno da li će uspeti da 
dobije podršku većinu poslanika, ističu danas budimpeštanski mediji. Aktuelni 
predsednik mađarske vlade Ferenc Ðurčanj je, na sinoćnoj sednici predsedništva 
vladajuće Mađarske socijalističke partije (MSP), predložio dva nova imena za 
mogućeg naslednika. Prema njegovom mišljenju, premijersku ulogu uspešno bi 
obavili i Bajnai, kao i ministar poljoprivrede i teritorijalnog razvoja Jožef 
Graf, a u oba slučaja Ðurčanj će napustiti položaj predsednika MSP, na koji je 
po drugi put izabran 21. marta. (Kraj) 


Počeli parlamentarni izbori


10:08 PODGORICA, 29. marta (Tanjug) - U Crnoj Gori su počeli parlamentarni 
izbori, osmi od uvođenja višestranačkog sistema, a drugi posle sticanja 
nezavisnosti, maja 2006. godine. U trci za 81 mesto u parlamentu učestvuje 16 
izbornih lista - sedam koalicija i devet samostalnih partija. (Kraj) 


Premijer podneo ostavku i na mesto šefa partije


19:30 BUDIMPEŠTA, 28. marta (Tanjug) - Mađarski premijer Ferenc Djurčanj, koji 
je prošle sedmice saopštio da podnosi ostavku na mesto predsednika vlade, 
izjavio je danas da napušta mesto predsednika Mađarske socijalističke partije 
(MSP). Mogu da potvrdim da sam podneo ostavku i da će Socijalistička partija 
izabrati novog predsednika narednog vikenda, rekao je Djurčanj posle 
celodnevnog sastanka s rukovodstvom partije, prenele su agencije (Kraj)

 

http://www.tanjug.rs/

 

 



[sim] Džon Pildžer o bombardovanju

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN
http://www.bbcserbian.com

Petak, 27. mart 2009. - Objavljeno 16:12 GMT

Ivana Miloradović
BBC London 

Džon Pildžer o bombardovanju 

Tokom protekle nedelje BBC se osvrnuo na operaciju NATO-a protiv Savezne 
Republike Jugoslavije 1999. godine, u nastojanju da sazna koje pouke i 
posledice i kakve nedoumice i debate su proizašle iz te vojne akcije. 

Džon Pildžer je publicista i dokumentarista čije je ostvarenje Rat protiv 
demokratije prošle godine nagrađen jednom od najprestižnijih nagrada u svetu - 
One world (Jedan svet). 

Kao levičar i antiglobalista, Pildžer - koji trenutno boravi u Australiji, gde 
se sprema za novi dokumentaristički projekat - bez oklevanja kaže da je rat 
protiv SRJ bio nelegalan i suprotan odredbama međunarodnog prava: 

Pretpostavka na kojoj se napad zasnivao je bila lažna. Razgovori, koji su 
prethodili toj vojnoj kampanji i koje je vodila američki državni sekretar 
Medlin Olbrajt sa članovima srpske vlade i predstavnicima kosovskih Albanaca u 
Francuskoj, bili su klopka. Srbima je data ponuda koju su morali da odbiju. 
Rečeno im je - nećemo bombardovati vašu zemlju ako nam date da je okupiramo i 
promenimo ekonomski sitem u njoj. Mislim da je to bio jedan on najšokantnijih 
ultimatuma u modernoj istoriji, kaže Pildžer za BBC. 

Na Kosovu - građanski rat

Džon Pildžer podseća i da su, u vreme pregovora u Rambujeu, britanski šef 
diplomatije Robin Kuk i Klintonova administracija Olobodilačku vojsku Kosova i 
dalje zvali terorističkom organizacijom. 

Ja ne pokušavam da kažem da Albanci na Kosovu nisu imali razloga za pritužbe 
na račun Miloševićeve vlasti. Naravno da su ga imali, ali su im pružene i 
brojne prilike da dođu do neke vrste dogovora pre nego što je NATO napao. Cela 
epizoda meni izgleda kao jedna velika prevara, kaže on. 

Za Pildžera, Jugoslavija je bila poslednja evropska zemlja koja je održala 
visok stepen političke i privredne nezavisnosti od velikih sila i tokom i posle 
Hladnog rata. 

Namerna šteta infrastrukturi

On smatra da je takva nezavisnost smetala Evropskoj uniji, a posebno Nemačkoj, 
i u tom svetlu posmatra činjenicu da su se na meti NATO-a našli brojni 
privredni objekti u Srbiji. 

Činjenica je da su privreda i uništenje industrijske infrastrukture bili fokus 
bombardovanja. Uništena je jedna od najvećih fabrika automobila u Evropi. 
Velika materijalna šteta koja je naneta industriji daje težinu argumentu da je 
pravi cilj napada bio da se uništi zemlja koja je bila u raskoraku sa već 
dogovorenom ekonomskom budućnošću Evrope.

On smatra da su moderni ratovi neka vrsta laboratorija za testiranje oružja, 
koje se na osnovu stečenog iskustva dalje usavršava. 

Broj žrtava višestruko manji

Sagovornik BBC-ja smatra da je za njega jedna od upečatljivih posledica rata na 
Kosovu činjenica da broj žrtava nije bio ni približan apokaliptičnim brojkama 
koje su navodili visoki zvaničnici u Londonu i Vašingtonu, a koje su nekada 
išle i do pola miliona mrtvih. 

On dodaje da je jedan od najvažnijih razloga za rat protiv SRJ bila 
redefinicija uloge NATO-a posle Hladnog rata, kako bi to postala zajednička 
evro-američka vojska sa novom međunarodnom ulogom. 

U tom smislu, on ističe da bi rat na Kosovu trebalo videti i kao generalnu 
probu za vojnu akciju u Avganistanu.

http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2009/03/090327_pilger_intw.shtml

attachment: image001.gif


[sim] Samo BIA zna istinu o Čičinom gr obu

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN
TEMA SEDMICE SNO IZ ČIKAGA RASPISALA NOVČANU NAGRADU OD 100.000 DOLARA ZA 
INFORMACIJU O MESTU GDE JE UBIJEN I SAHRANJEN VOĐA ČETNIČKOG POKRETA

Samo BIA zna istinu o Čičinom grobu

 

Na sednici Centralnog odbora Srpske narodne odbrane u Americi, održanoj u 
subotu, 21. marta 2009. godine, u Čikagu, doneta je jednoglasna odluka da se 
osobi ili osobama koje pronađu zemne ostatke generala Dragoljuba - Draže 
Mihailovića isplati novčana nagrada od 100.000 američkih dolara. Nagrada će 
biti isplaćena posle izvršenih DNK analiza zvaničnih medicinskih institucija.
   - Zagazili smo u 21. vek a da nismo još sredili svoju istoriju u kojoj bi 
svako dobio svoje mesto kako mu pripada. Sada, ovog marta 2009. godine, vreme 
je da upitamo našu državu Srbiju: Da li i vi sakrivate grobno mesto đenerala 
Dragoljuba Mihailovića? Mi više drugog izbora nemamo, naša deca ovde i vaša 
deca tamo u otadžbini moraju da počnu da uče istoriju onakva kakva je ona 
zaista i bila. Zato i vas pitamo: Znate li gde je grobno mesto đenerala 
Mihailovića? Pitamo predsednika, premijera, ministre, skupštinske poslanike, 
pitamo vojsku i policiju. Ako je mnogo to što pitamo, recite. Ako je vama, kao 
državi, odgovor nedostupan, recite nama ima li gde u svetu arhiv koji sakriva 
te podatke. Zavetujemo vas da svom narodu otkrijete tu tajnu i da idemo dalje. 
Ako to sve nije dovoljno, ponudili smo i nagradu za onoga ko ukaže i obezbedi 
dokaz mesta pokoja đeneralovog. Naši stručnjaci u Americi poseduju DNK pokojnog 
đenerala, pa će taj deo posla biti olakšan, navodi se u saopštenju SNO iz 
Čikaga.
   U Srbiji se, međutim, poslednjih godina pojavilo sijaset teorija o grobnom 
mestu vođe Ravnogorskog pokreta, čak troje ljudi (vidi okvire) tvrdi da su bili 
neposredni očevici streljanja generala Mihailovića, ali upućeni tvrde da pravu 
istinu zna jedino država.
   - Dražu Mihailovića je ubila bivša Udba, pa je sasvim logično da se istina o 
njegovom streljanju i grobu može znati jedino BIA, kao naslednik Udbe. NJegovi 
lični dokumenti nalaze se izloženi u holu zgrade BIA, pa postoji verovatnoća da 
je tamo i dokumentacija o samoj likvidaciji - kaže za Glas beogradski istoričar 
Bojan Dimitrijević. Strukture BIA, međutim, kriju se iza pravnih formulacija, 
i čekaju skupštinsku odluku o otvaranju arhiva, ali u Srbiji svih ovih godina 
nije postojala politička volja da se to pitanje reši. Ja sam jednom prilikom 
kontaktirao Vojnobezbednosnu agenciju, ali sam dobio uveravanja da 
dokumentaciju o konkretnom slučaju oni nemaju u svojoj arhivi, kaže 
Dimitrijević. On dodaje da srpski istoričari nisu odmakli dalje od izjava 
navodnih svedoka, a najautentičnije je, kako kaže, ono koje je više puta u 
javnost iznosio LJubo Lazarevski, bivši podoficir KNOJ-a.
   - NJegova priča je bila prva verodostojna, iako je do tada vladalo uverenje 
da je Draža likvidiran na Adi Ciganliji - naglašava Dimitrijević.
   Mioničanin LJubivoje - LJuba Nenadović, jedan od čelnika Ravnogorskog 
pokreta, kaže da su oni preko ljudi vrlo bliskih Službi, odnosno organima 
Titove Jugoslavije koji su se bavili tim stvarima, dobili informaciju da je 
Dražin grob na mestu jednog kasnije izgrađenog objekta elektrodistribucije u 
Beogradu.
   - Ima među nama onih koji su bili skloni ideji da mi Dražu iskopamo na silu, 
kad već neće država. To bi nas onda svrstalo u terorističke organizacije, a mi 
još nismo ušli u tu fazu, i nadam se da nećemo morati ni da uđemo. Dajemo 
priliku novim vlastima da se pokažu istinoljubivi, iako su oni prikrivena 
metastaza Titovog režima, i svake godine 17. jula nosimo zahtev u Vladu Srbije 
da se otkrije gde je zatrpan general Mihailović, da se otvore arhivi, da se 
iskopa ta istina i stavi na sunce i da nas niko više ne plaši ni sa čim. To je 
jedini uslov da Srbija prođe svoju katarzu - kaže Nenadović.
   On dodaje da poslednjih godina isplivavaju razni podoficiri, očevici i daju 
neke izjave koje se mogu graničiti i sa fantastikom i sa nečistom pameću - ali 
i sa zadatkom.
   - Služba zna i gde je Mladić i šta sam ja doručkovao, pa od Srbije tražimo 
da ta služba otkrije gde je Dražin grob, te da država sahrani đenerala sa svim 
počastima i podigne mu pred Vojnom akademijom spomenik. Ali, u Srbiji se ništa 
nije promenilo. Umesto da se potenciraju prava ličnosti, ovde se radi samo o 
nekim grupnim pravima. Te prava Roma, te prava pedera, pa će se jednog dana 
Srbima nametnuti da pitaju: Ej, bre, gde su naša prava u našoj zemlji - ističe 
Nenadović.
   SVEDOK 1 Ljubo Lazarevski, bivši podoficir KNOJ-a
   U šumi na Banjici, 200 metara od Belog dvora
   Jasno i bistro, LJubo Lazarevski, bivši pripadnik Prvog samostalnog 
bataljona KNOJ, i dan-danas, po ko zna koji put prepričava priču iz jula 1946. 
godine kada je Draža streljan:
   - Vrhovni vojni sud izrekao je presudu 15. jula u 13 sati. Posle podne 
osuđenicima je naređeno da pišu žalbe, ali je Prezidijum narodne skupštine FNRJ 
već sutradan te žalbe odbio, a nama je naređeno da Dražu i ostale 

[sim] Indijana Džons traži Dražu

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN

Indijana Džons traži Dražu


I. Mićević - R. Dragović, 28.03.2009 19:11:36

Ocena:  
http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=4status=jednavest=141343#vote 

 http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=4status=jednavest=141343#vote 
4.38 (Glasova: 26)

 http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=4status=jednavest=141343#vote  
http://www.novosti.rs/images/basic/vote_on.gif

Komentara: 10 http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=19idobj=141343#list 
 http://www.novosti.rs/images/basic/comment_on.gif

 

Dražin unuk Vojislav Mihailović, 
http://www.novosti.rs/upload/images/2009/03mar/2803/dru-mihajlovic.jpg

GDE je grob Draže Mihailovića? Očevidaca i svedoka ima na desetine, svako se 
kune u svoju verziju priče o poslednjim đeneralovim danima. Ali, do sada, 
nijedan odgovor nije potvrđen kao tačan. Možda će nagrada od 100.000 dolara, 
koju je ponudila Srpska narodna odbrana iz Čikaga, biti dovoljan motiv da jedna 
od najvećih srpskih misterija Drugog svetskog rata bude konačno razrešena.
Po Lisičjem potoku, Adi ciganiliji na Starom sajmištu ili oko Belog dvora mnogi 
već istražuju i prekopavaju moguće lokacije na kojima je ubijen vođa 
ravnogorskog pokreta. Potreba da se konačno sazna počivalište Draže Mihailovića 
rasplamsala je raspravu u javnosti, ali tek veliki novac je motivisao 
istraživače da se prihvate lopata i mapa. Po Topčiderskom brdu prvi pijuci već 
su udareni...
Poslednjih nekoliko decenija na svetlo dana izašla su mnogobrojna svedočenja 
učesnika u događajima koji su prethodili pogubljenju četničkog vođe, mada 
njihova autentičnost nikada nije potvrđena. Enigma Dražinog groba postala je 
vremenom jedna od mnogih beogradskih legendi koje čekaju na rasvetljavanje.
- Mihailović je ubijen kod nekadašnjeg zatvora na Adi ciganliji - tvrdi Mihailo 
Šaškijevič, jedan od sužanja ovog kazamata.
- Draža je streljan u Lisičjem potoku, nadomak Belog dvora, a potom zakopan na 
Adi - verzija je generala Đoke Jovanića, komandanta po mnogo čemu poznate Šeste 
ličke divizije.
Još jedna verzija kaže da je Čiča umoren kod današnje Ortopedske bolnice na 
Banjici, a javnost je godinama u pola glasa spominjala i Jajince i Staro 
sajmište. Istina je, kako to obično biva, negde na sredini.
- Moguće je da svi ovi ljudi pričaju istinu, tačnije, ono što su zaista videli 
ili čuli. Jer, moguće je da je tadašnja politička vrhuška napravila nekoliko 
predstava o njegovom pogubljenju, a da je istina ostala među nekoliko pari 
očiju i, naravno, nezabeležena na papiru - smatra penzionisani pukovnik Dragan 
Krsmanović, bivši načelnik Vojnog arhiva. - U rukama sam držao 6.400 stranica 
dokumenata o Dražinom suđenju, i tu nema ničeg o egzekuciji. Čuvaju se u Arhivu 
još stotine kutija o ravnogorcima, ali ni one ne otkrivaju tajnu stradanja.
Pre nekog novog Indijane Džonsa, za rešavanje misterije Čičinog stradanja 
potrebna je želja države, ali i volja naslednika nekadašnje političke vrhuške. 
Navodno, priča se da sin sudije pukovnika Mihajla Đorđevića poseduje očev 
dnevnik, ali je on i dalje sklonjen od očiju javnosti, a možda otkriva ključne 
detalje. Prema nekim glasinama, i porodica jednog od učesnika u postupku ima 
saznanja o mnogobrojnim detaljima vezanim za pogubljenje i lokaciju ukopa, ali 
ne želi da ih otkrije.
- Volja države je presudna. A istina će biti otkrivena kada svi dosijei budu 
otvoreni. Oni koje je BIA dala Arhivu Srbije i oni koje Vojnobezbednosna 
agencija nikada nije ni pomenula - smatra istoričar Čedomir Antić. - U Srbiji 
je, kao i u Rusiji tog doba, bila veoma moćna služba dezinformisanja. I to što 
postoji više verzija iste priče, i to je deo taktike. Besmisleno je što tužilac 
Miloš Minić do smrti nije hteo ništa da kaže. Ali, posebno je zanimljivo kako 
državu nije briga za celu stvar. Pa, država bi mogla u roku od nedelju dana da 
eliminiše neke lokacije. Postoje savremena sredstva kojima se lako otkrije da 
li se ispod neke površine nalazi grobnica ili ne.
Nije isključeno, smatra 

Antić, da su se egzekutori potrudili da iza Mihailovića ne ostane nijedan trag. 
Moguće je i da je njegovo telo spaljeno, da je sve dogovarano usmeno i da nema 
nikavog zapisa o tome.
Priču još tajanstvenijom čini dugogodišnja ćutnja aktera, kojih je skoro više i 
da nema. Poslednji, i po mnogima krunski svedok koji je mogao da jednom 
zasvagda reši nedoumicu, tužilac u procesu Miloš Minić, umro je pre šest godina.

ARHIVSKA GRAĐA
ISTRAŽIVAČI sa kojima su Novosti stupile u kontakt ističu da je jedini put za 
odgonetanje mesta ubistva i ukopa da se otkrije sva dokumentacija. Na pitanje 
Srpske liberalne stranke, iz Bezbednosno-informativne agencije stigao je 
odgovor da je sva građa o ovom slučaju, koja je bila u njihovom posedu, predata 
arhivima Jugoslavije i Srbije. Nekadašnji prvi čovek BIA Rade Bulatović izjavio 
je nedavno da se deo akata nalazi u posedu vojnih službi bezbednosti. Mnogi 
smatraju da je u ovim registratorima i trag koji će dovesti do posmrtnih 
ostataka ravnogorskog vođe.

* * * * *

DOKLE JE 

[sim] Sirotinja plaća danak

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN

Sirotinja plaća danak


Vladimir Matevski, 28.03.2009 20:51:37

Ocena:  
http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=5status=jednavest=141362#vote 

 http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=5status=jednavest=141362#vote 
4.38 (Glasova: 16)

 http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=5status=jednavest=141362#vote  
http://www.novosti.rs/images/basic/vote_on.gif

Komentara: 0  http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=19idobj=141362#list 
http://www.novosti.rs/images/basic/comment_on.gif

 

Danilo Šuković, 
http://www.novosti.rs/upload/images/2009/03mar/2803/gl-sukovic.jpg

DANILO Šuković, direktor Centra za ekonomska istraživanja Instituta društvenih 
nauka, smatra da će posledice dogovora Vlade Srbije i Međunarodnog monetarnog 
fonda biti katastrofalne po građane i da će životni standard vrlo brzo pasti za 
više od 20 odsto. On, u razgovoru za Novosti, kaže da će najnovijim merama 
srednja klasa biti u vrlo, vrlo lošoj poziciji.
- Sve ovo što nam se dešava je krajnje zabrinjavajuće. Mnogi nisu svesni 
posledica koje će biti pogubne. Taman je ponovo počela da se formira srednja 
klasa u Srbiji, koja je osnov stabilnosti i demokratskog društva, kada su 
usledile ove drakonske mere. Uopšte ne isključujem eksploziju gneva ogorčenih i 
osiromašenih građana - upozorava Šuković.
* Da li je solidaran porez zaista solidaran?
- Naravno da nije. Vlada je zagrabila tamo gde je bilo najlakše zagrebati - kod 
sirotinje i srednje klase. To je, blago rečeno, nekorektno. Zašto uvek ista 
grupa građana da plaća ceh? Sa druge strane, jasno je da ovakvi porezi hrane 
sivu ekonomiju i da se vraća vreme plata u plavim kovertama. Početna ideja 
Vlade Srbije o prebacivanju posledica ekonomske krize sa siromašnih slojeva na 
bogate bila je u osnovi dobra. Tu je, doduše, trebalo biti dosta oprezan 

i prvo se pripremiti kako bi te mere bile efikasne. Umesto toga, sada imamo 
situaciju da Vlada Srbije ponavlja staru priču. Sve ide u prilog bogatijeg 
sloja stanovništva, uzmite samo primer kredita i subvencionisanih kamata.
* Šta je, po vama, trebalo da učini Vlada?
- Trebalo je preduzeti mere kako da se zaštite najniži slojevi, kroz socijalna 
davanja i posebne nadoknade za nezaposlene, a pored toga trebalo je i 
investirati u infrastrukturu kako bi se povećala tražnja. Trebalo je uvesti 
oštrije poreze na luksuznu robu, na imovinu i slično. Znam da je u praksi to 
dosta teško izvodljivo, jer mi smo, nažalost, zemlja gde institucije nisu 
efikasne i uvek se nađe načina da se izigraju propisi, a obično to bogatiji 
slojevi znaju da iskoriste.
* Može li finansijska injekcija od tri milijarde da podigne srpsku ekonomiju?
- Ako će tom injekcijom da čuvaju sadašnji kurs, kao što se već najavljuje, to 
će biti samo dodatan problem. Te pare će onda jedino služiti uvoznom lobiju 
kome ovakav kurs odgovara i koji će na njemu i dalje zarađivati. Samo realan 
kurs dinara može da pogura izvoz odnosno proizvodnju, a to je najveći problem 
srpske ekonomije. Korist od ove tri milijarde imaće samo bogataši, običan narod 
- nikako.
* Kako ocenjujete dosadašnje efekte Vladinog podsticajnog paketa pomoći srpskoj 
privredi?
- Paket Vladinih mera koji je predvideo više od 100 milijardi dinara 
podsticajnih sredstava privredi može da ima izuzetne efekte pod uslovom da 
firme, u koje se ubrizgava taj novac, obezbede tražnju za svoje proizvode. 
Ukoliko ne obezbede tražnju, to može biti i kontraproduktivno, pošto ćemo se 
zadužiti i napraviti neke veće troškove za budućnost, tako da je država tu 
posegla za merama jake intervencije koje su dosta rizične u pogledu efekata 
koje mogu da donesu.

BAUK INFLACIJE
- I INFLACIJA će, sigurno, biti veća od projektovane i sumnjam da pomoć od tri 
milijarde može dugotrajno da održi ovakav kurs. A kada dođe do visoke inflacije 
onda će njeni efekti najviše da pogode najsiromašnije jer oni nemaju mogućnosti 
za manevar, dok bogati slojevi imaju tu mogućnost.

 

http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=5status=jednavest=141362

attachment: image001.gif
attachment: image002.gif


[sim] HRVATSKI LICEMERI

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN
Licemeri

Hrvatska vlada kupuje ulaznicu za EU tako što poziva prognane Srbe da se vrate, 
ali im umesto njihovih stanova nudi stanove za zbrinjavanje

 

BEOGRAD - Hrvatski premijer Ivo Sanader ponovo je pozvao Srbe da se vrate u 
Hrvatsku, ali njegovoj vladi ne pada na pamet da im vrati stanarska prava. 
Naime, između 25.000 i 40.000 hrvatskih građana srpske nacionalnosti početkom 
devedesetih godina izgubilo je stanarsko pravo upravnim ili sudskim postupkom. 
Sam institut stanarskog prava ukinut je pre desetak godina. Jedina opcija koja 
se sada nudi jeste stambeno zbrinjavanje.

Savo Štrbac, direktor Dokumentacionog centra Veritas, tvrdi da Hrvati na taj 
način kupuju ulaznicu za Evropu.

- Na popisu izbeglica u Srbiji iz 2001. svega pet odsto ljudi se izjasnilo da 
se želi vratiti u Hrvatsku. S obzirom na to da su Srbi pre rata imali 50.000 
stanova širom Hrvatske, procena Veritasa je da bi se bar 100.000 Srba vratilo 
u svoje domove ukoliko bi im se vratila imovina. Računamo da je svaka porodica 
brojala po četvoro članova, pa ako već deca ne mogu da se vrate, onda bi se 
roditelji sigurno vratili. Umesto toga, Hrvati su ponudili stambeno 
zbrinjavanje, iza kojeg se krije velika prevara. Tu formu je 2004. smislila 
Račanova vlada, po kojoj kategorija stanarskog prava više ne postoji jer je to 
tekovina socijalizma. E sad, pošto je njima navodno žao Srba koji imaju 
društvene stanove, oni će biti zbrinuti u nove stanove, ali ne na istoj 
lokaciji. Pored toga, ti stanovi se ne mogu ni naslediti niti otkupiti. Oni se, 
takođe, mogu dobiti pod uslovom da podnosioci zahteva nemaju kuću na području 
bivše SFRJ, da nisu prodali, zamenili i poklonili stan. Oko 4.000 porodica se 
javilo, a ti stanovi moraju biti izgrađeni do 2011. godine - pojašnjava Štrbac. 
Prema njegovim rečima, 17.500 srpskih porodica je do 2004. podnelo zahtev za 
obnovu kuća.

- Od tog broja 8.700 zahteva se još uvek vuče po drugostepenim organima. Ako bi 
se obnovio ovaj nesporni broj kuća, vratilo bi se oko 30.000 Srba. Kao treće, 
tražimo ozbiljnu reviziju krivičnih postupaka. Hrvati su rekli da su pomilovali 
preko 21.000 Srba za krivično delo oružane pobune, a nikad nisu objavili spisak 
imena. Oni svake godine vode oko dve hiljade procesa protiv povratnika. Da nije 
toga, u Hrvatsku bi se vratilo 70.000-80.000 radno sposobnih Srba - ukazuje 
direktor Veritasa.

Jelka Glumičić, predsednica Odbora za ljudska prava Karlovac, otkriva da je u 
Karlovcu bilo 1.880 stanova koje su Srbi napustili i protiv njih je pokrenut 
postupak za oduzimanje stanarskih prava.

- Na nivou cele Hrvatske taj broj se kreće od 25.000 do 28.000. Od toga svega 
5.000 je podnelo zahtev za stambeno zbrinjavanje, dok je u Karlovcu taj broj 
450 - precizira Glumičićeva. 

SAMO 52.000  SRBA U HRVATSKOJ
U Hrvatskoj je 1991. živelo 582.000 Srba, a od toga 106.000 Jugoslovena, od 
kojih su 80 odsto Srbi. Znači, preko 600.000 Srba je tada živelo u toj bivšoj 
jugoslovenskoj republici. Prema popisu iz 2001, u Hrvatskoj je bilo 201.000 
Srba i 76 Jugoslovena. Znači, preko 400.000 je nestalo u tih 10 godina. Iz 
Srbije je u Hrvatsku tokom 2007. godine prešlo 1.400 Srba, a iz Hrvatske se u 
Srbiju iste godine vratilo 3.800. Hrvatski filozofski fakultet je za potrebe 
UNHCR u maju 2007. sproveo istraživanje, po kojem se u tu državu vratilo i 
ostalo da živi 52.000 Srba.

 

http://www.kurir-info.rs/clanak/vesti/kurir-29-03-2009/licemeri



[sim] Na Korenima...

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN
 



Raskrsnica 53 

 

 Konstantin Kosacov http://www.koreni.net/slike1/Kosacov.jpg Teško prolece

 

Obrni okreni, tek, koja god da je naša velika tema u pitanju, ispada da mi
vazda placamo tude želje, tudu politiku, tudi standard, tude dugove. To je
uloga malih. Kako da onda, drugacije zovemo ovo prolece no teškim? Ili je
prava rec, crno?

 



29.3.2009.

 http://www.koreni.net/modules.php?name=Newsfile=articlesid=1741
Opširnije..



NATO bombardovanje (1999-2009): Nemilosrdni andeo 

 

 Upitnik 24.03.2009. http://www.koreni.net/slike1/Upitnik-24-03-2009.jpg 

Upitnik – 24. 03. 2009. – TranskriptSecanje 1999 – 2009

 

Mirko Cvetkovic: To bombardovanje je izazvalo dugorocne štetne posledice po
Srbiju, Region i politicke odnose u svetu. Srbija ne može da zaboravi te
tragicne dane.

 



27.3.2009.

 http://www.koreni.net/modules.php?name=Newsfile=articlesid=1740
Opširnije... 

 

Molimo osbe koje ne žele da primaju e-mail poštu sa adrese
mailto:srpskig...@serbianvoice.eu srpskig...@serbianvoice.eu da istu na
svom racunaru spamuju. Time nam pomazete da izbegnemoi nepotrebne
neugodnosti, jer nam je ponekada problem da nadjemo neciju adresu. Ove
informacije se ne šalju uvek sa istog kompjutera, ili uz pomoc istog
programa. Unapred hvala na razumevanju! 



[sim] Vlada odustaje od solidarnog poreza

2009-03-29 Прати разговор ANTIC.org-SNN
Vlada odustaje od solidarnog poreza

Autor: T. Spaić - M. Škrbić - K. Preradović | Foto:FoNet | 29.03.2009. - 20:00 

 

Vlada Srbije priprema novi predlog za aranžman sa Međunarodnim monetarnim 
fondom u kome bi se odustalo od solidarnog oporezivanja svih građana. Ideja je 
da se umesto poreza od šest odsto na sva primanja iznad 12.000 dinara, koji je 
izazvao veliko nezadovoljstvo, uvede porez samo za zaposlene u državnoj 
administraciji i javnim preduzećima čije plate prelaze republički prosek od 
31.121 dinar, da se ide na otpuštanje viška zaposlenih u Vladi i kompletnoj 
državnoj upravi, ali i na dodatno smanjivanje troškova menadžera u javnim 
preduzećima, nezvanično saznaje „Blic” u Vladi Srbije. 

Takav dogovor postigli su tokom vikenda premijer Mirko Cvetković i 
potpredsednik Vlade i ministar ekonomije Mlađan Dinkić, a o tome su obavešteni 
i predsednik Srbije Boris Tadić i guverner Radovan Jelašić, rečeno je „Blicu” u 
Vladi. Time je državni vrh popustio pred pritiskom javnosti zbog najavljenog 
smanjenja plata, a pre svega pred kritikama iz privrede i privatnog sektora na 
koji je Vlada htela da svali teret krize i da izbegne nepopularne, ali 
neophodne mere štednje u državnom sektoru. 
Umesto solidarnog poreza za sve građane i izmene poreskih zakona, Vlada Srbije 
odlučila se na smanjenje javne administracije, smanjenje plata i redukovanje 
same Vlade, odnosno broja ministarstava. 
- Na konsultacijama tokom vikenda analizirani su potencijalni efekti 
oporezivanja plata iznad 12.000 dinara za šest odsto i zaključeno je da bi ova 
mera donela više štete nego koristi i da bi stvorila veliko nezadovoljstvo 
građana koji je smatraju nepravednom. Zaključeno je da ekonomska politika Vlade 
ne bi bila socijalno održiva i da bi to ugrozilo stabilnost države. Srbiji sada 
ne trebaju socijalni nemiri i nestabilnost, već pravedno raspoređen teret krize 
kako bi društvo preživelo krizu - kaže za „Blic” izvor iz Ministarstva 
ekonomije. 

Opširnije u izdanju za ponedeljak, 30. mart 2009. 

http://www.blic.rs/temadana.php?id=85840